![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\1\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
SVJETSKI DAN PARKINSONOVE BOLESTI
Datum 11. travnja, obilježava se kao Svjetski dan Parkinsove bolesti. Za oboljele od Parkinsonove bolesti postoji izreka "Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu". Parkinsonova bolest je jedna od najèešæih neurodegenerativnih bolesti današnjice. Ime je dobila po dr. Jamesu Parkinsonu koji je 1817. godine prvi puta opisao simptome ove bolesti u svom poznatom eseju o “drhtajuæoj paralizi” (An Essay on the Shaking Palsy). Javlja se u 1 % populacije starije od 60 godina.
Datum 11. travnja, obilježava se kao Svjetski dan Parkinsove bolesti. Za oboljele od Parkinsonove bolesti postoji izreka "Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu". Parkinsonova bolest je jedna od najèešæih neurodegenerativnih bolesti današnjice. Ime je dobila po dr. Jamesu Parkinsonu koji je 1817. godine prvi puta opisao simptome ove bolesti u svom poznatom eseju o “drhtajuæoj paralizi” (An Essay on the Shaking Palsy). Javlja se u 1 % populacije starije od 60 godina.
Milenko Sevdiæ: Zagonetke i pitalice
"Jednom mi je jedan moj poznanik isprièao kako je nekoæ, èuo za poznatu zagonetku-pitalicu. U njoj je trebalo pogoditi, koliko je bilo divljih gusaka u jednom jatu. Nakon dugog razmišljanja i pogaðanja on je uspio riješiti tu pitalicu.Postavio je pitanje sestri, koja je na njegovo èudo, uzela olovku i papir i nešto raèunala. Za tili èas mu je odgovorila, koliko je bilo divljih gusaka u jatu. To je bio povod da napišem ovu knjižicu, ne bi li se i drugi poèeli zanimati s ovakvim pitalicama, za èija se rješenja, kako æemo vidjeti, može upotrebiti raèun."
"Jednom mi je jedan moj poznanik isprièao kako je nekoæ, èuo za poznatu zagonetku-pitalicu. U njoj je trebalo pogoditi, koliko je bilo divljih gusaka u jednom jatu. Nakon dugog razmišljanja i pogaðanja on je uspio riješiti tu pitalicu.Postavio je pitanje sestri, koja je na njegovo èudo, uzela olovku i papir i nešto raèunala. Za tili èas mu je odgovorila, koliko je bilo divljih gusaka u jatu. To je bio povod da napišem ovu knjižicu, ne bi li se i drugi poèeli zanimati s ovakvim pitalicama, za èija se rješenja, kako æemo vidjeti, može upotrebiti raèun."
SUZBIJANJE KUKACA POMOÆU ELEKTRIÈNIH MREŽA I ELEKTRIÈNOGA SVJETLA
"Šteta, koju poèinjaju kukci u amerièkim mljekarama, raèuna se na 60 milijima dolara u godini. Nije dakle èudo, ako. su, amerièki entomolozi upeli sve sile, da suzbiju ovo zlo. U jednim amerièkim novinama, èitamo, da su tamo u najnovije vrijeme uveli osobitu vrstu suzbijanja kukaca. " O èemu se radi, proèitajte u èlanku.
"Šteta, koju poèinjaju kukci u amerièkim mljekarama, raèuna se na 60 milijima dolara u godini. Nije dakle èudo, ako. su, amerièki entomolozi upeli sve sile, da suzbiju ovo zlo. U jednim amerièkim novinama, èitamo, da su tamo u najnovije vrijeme uveli osobitu vrstu suzbijanja kukaca. " O èemu se radi, proèitajte u èlanku.
ERSKINE CALDWELL
Erskine Preston Caldwell (17.12. 1903. – 11.04. 1987) bio je amerièki pisac. Njegovo pisanje o siromaštvu, rasizmu i socijalnim problemima na njegovom rodnom Jugu, kao što su Put duhana, i Mala Božja njiva, pridobilo mu je simpatije kritike, ali takoðer ga je uèinilo kontroverznim meðu Južnjacima koji su smatrali da osuðuje narod u regiji. Caldwell je roðen u drvenoj kuæi izvan Morelanda, Georgija, bio je sin sveæenika Reformirane prezbiterijanske crkve. Politièke simpatije prema radnièkoj klasi, i iskustva s radnicima pomogli su mu u pisanju knjiga koje se bave jednostavnim životom manje sretnim od njega. Kasnije u životu drži seminare o niskim prihodima najamnih radnika na amerièkom jugu. Njegovo prvo i drugo objavljeno djelo bili su Bastard (1929) i Poor Fool (1930), no djela po kojima je najpoznatiji su njegove novele Put duhana(1932) i Mala Božja njiva (1933). Prva knjiga bila mu je zabranjena odmah po objavljivanju, a sve primjerke zaplijenile su vlasti. Kasnije, radi izdanja Male Božje njive, Caldwell je bio uhiæen kada je krenuo u New York na potpisivanje knjiga. Caldwell je osloboðen optužbi, te je podigao tužbu protiv zapljenitelja na temelju lažnog uhiæenja. Kroz 1930-te, Caldwell i njegova supruga Helen vodili su knjižaru u Maineu. Caldwell je bio oženjen za fotografkinju Margaret Bourke-White od 1939 do 1942, s kojom je suraðivao na tri foto-dokumentarca: You Have Seen Their Faces (1937), North of the Danube (1939), and Say, Is This The USA (1941). Tijekom posljednjih 20 godina života, stekao je naviku putovanja po svijetu po 6 mjeseci svake godine, bilježeæi razne ideje. Caldwell je umro od komplikacije emfizema i raka pluæa 11 travnja 1987, u Paradise Valley, Arizona.
Erskine Preston Caldwell (17.12. 1903. – 11.04. 1987) bio je amerièki pisac. Njegovo pisanje o siromaštvu, rasizmu i socijalnim problemima na njegovom rodnom Jugu, kao što su Put duhana, i Mala Božja njiva, pridobilo mu je simpatije kritike, ali takoðer ga je uèinilo kontroverznim meðu Južnjacima koji su smatrali da osuðuje narod u regiji. Caldwell je roðen u drvenoj kuæi izvan Morelanda, Georgija, bio je sin sveæenika Reformirane prezbiterijanske crkve. Politièke simpatije prema radnièkoj klasi, i iskustva s radnicima pomogli su mu u pisanju knjiga koje se bave jednostavnim životom manje sretnim od njega. Kasnije u životu drži seminare o niskim prihodima najamnih radnika na amerièkom jugu. Njegovo prvo i drugo objavljeno djelo bili su Bastard (1929) i Poor Fool (1930), no djela po kojima je najpoznatiji su njegove novele Put duhana(1932) i Mala Božja njiva (1933). Prva knjiga bila mu je zabranjena odmah po objavljivanju, a sve primjerke zaplijenile su vlasti. Kasnije, radi izdanja Male Božje njive, Caldwell je bio uhiæen kada je krenuo u New York na potpisivanje knjiga. Caldwell je osloboðen optužbi, te je podigao tužbu protiv zapljenitelja na temelju lažnog uhiæenja. Kroz 1930-te, Caldwell i njegova supruga Helen vodili su knjižaru u Maineu. Caldwell je bio oženjen za fotografkinju Margaret Bourke-White od 1939 do 1942, s kojom je suraðivao na tri foto-dokumentarca: You Have Seen Their Faces (1937), North of the Danube (1939), and Say, Is This The USA (1941). Tijekom posljednjih 20 godina života, stekao je naviku putovanja po svijetu po 6 mjeseci svake godine, bilježeæi razne ideje. Caldwell je umro od komplikacije emfizema i raka pluæa 11 travnja 1987, u Paradise Valley, Arizona.
KURT VONNEGUT
Kurt Vonnegut (11.11.1922.,Indianapolis, US- 11.04.2007.,New York City), amerièki književnik. Studirao je na sveuèilištima Butler i Cornell, a na potonjem je diplomirao biokemiju. Upisao se na Carnegie Institute of Technology, ali je odmah zatim stupio u amerièku vojsku. Vonnegut se tijekom bitke u Ardenima našao odsjeèenim od svoje postrojbe te je zarobljen. Preživio je strahote bombardiranja Dresdena kao ratni zarobljenik, kasnije pretoèivši to iskustvo u roman Slaughterhouse Five. Vonnegut je svoju prvu prièu, Report on the Barnhouse Effect, napisao 1950. godine, dok je 1951. napisao svoj prvi roman Player Piano, za kojim su slijedili Sirens of Titan (objavljen 1959.), a zatim Canary in a Cat House i Mother Night. Roman Cat's Cradle napisao je 1963. godine. Kad je veæ razmišljao ostaviti se pisanja, godine 1965. prihvaæa posao predavaèa u literarnoj radionici Sveuèilišta Iowa. Ondje je zapoèeo spomenuti roman Slaughterhouse Five, dok je prodaja Cat]s Cradle rasla. Svoj posljednji roman, Timequake, napisao je 1997. godine. Njegova brojna djela, prihvaæena i od mainstreama, prožeta su satirom i crnim humorom, ne bježeæi od èvrstih moralnih naèela i kritike društva. Premda nije dobitnik ni jedne žanrovske nagrade, Vonnegut ostaje nezaobilaznim autorom znanstvene fantastike.
Kurt Vonnegut (11.11.1922.,Indianapolis, US- 11.04.2007.,New York City), amerièki književnik. Studirao je na sveuèilištima Butler i Cornell, a na potonjem je diplomirao biokemiju. Upisao se na Carnegie Institute of Technology, ali je odmah zatim stupio u amerièku vojsku. Vonnegut se tijekom bitke u Ardenima našao odsjeèenim od svoje postrojbe te je zarobljen. Preživio je strahote bombardiranja Dresdena kao ratni zarobljenik, kasnije pretoèivši to iskustvo u roman Slaughterhouse Five. Vonnegut je svoju prvu prièu, Report on the Barnhouse Effect, napisao 1950. godine, dok je 1951. napisao svoj prvi roman Player Piano, za kojim su slijedili Sirens of Titan (objavljen 1959.), a zatim Canary in a Cat House i Mother Night. Roman Cat's Cradle napisao je 1963. godine. Kad je veæ razmišljao ostaviti se pisanja, godine 1965. prihvaæa posao predavaèa u literarnoj radionici Sveuèilišta Iowa. Ondje je zapoèeo spomenuti roman Slaughterhouse Five, dok je prodaja Cat]s Cradle rasla. Svoj posljednji roman, Timequake, napisao je 1997. godine. Njegova brojna djela, prihvaæena i od mainstreama, prožeta su satirom i crnim humorom, ne bježeæi od èvrstih moralnih naèela i kritike društva. Premda nije dobitnik ni jedne žanrovske nagrade, Vonnegut ostaje nezaobilaznim autorom znanstvene fantastike.
RIKARD JORGOVANIÆ
Rikard Jorgovaniæ (Mali Tabor, 11. travnja 1853. - Zagreb 24. listopada 1880.), hrvatski književnik. Književnik i novinar bogate inspiracije, stvorio oveæi pjesnièki i prozni opus, a u feljtonistici bio najbolji Šenoin komplement u novovremenoj hrvatskoj literaturi. Bio je prvi hrvatski prozni fantastièar (više je dugovao Hoffmannu nego introspektivnom Poeu), ali u tom se smjeru kretao samo pod kraj života - ranija proza, poèesto trivijalna, mogla bi se nazvati primjerom hrvatskog protorealizma u vrijeme u kojemu se u uèmaloj i zaostaloj sredini oèajnièki traže nova književna rješenja. Jorgovaniæ u svojoj književnosti ne podliježe kolektivizmu i nacionalnim temama; on romantièarski pjeva o ljubavi kao osjetu transcendentalnoga, kao snovitom promišljanju, a ne konkretnoj akciji, dok radnju svojih proznih djela, navješæujuæi kozmopolitizam nekih svojih nasljednika, radije smješta u Rim negoli u kakav mitski kraj hrvatske povijesti u kojem dominiraju uskoci i age. Antologijske su njegove pjesme Na pragu, Svetokrilac, Noæ, U tihoj drijemajuæoj noæi i dr. Karakteristiène su njegove proze Mlinarska djeca, Dada, Ljubav na odru, Žena i ljubovca itd.
Rikard Jorgovaniæ (Mali Tabor, 11. travnja 1853. - Zagreb 24. listopada 1880.), hrvatski književnik. Književnik i novinar bogate inspiracije, stvorio oveæi pjesnièki i prozni opus, a u feljtonistici bio najbolji Šenoin komplement u novovremenoj hrvatskoj literaturi. Bio je prvi hrvatski prozni fantastièar (više je dugovao Hoffmannu nego introspektivnom Poeu), ali u tom se smjeru kretao samo pod kraj života - ranija proza, poèesto trivijalna, mogla bi se nazvati primjerom hrvatskog protorealizma u vrijeme u kojemu se u uèmaloj i zaostaloj sredini oèajnièki traže nova književna rješenja. Jorgovaniæ u svojoj književnosti ne podliježe kolektivizmu i nacionalnim temama; on romantièarski pjeva o ljubavi kao osjetu transcendentalnoga, kao snovitom promišljanju, a ne konkretnoj akciji, dok radnju svojih proznih djela, navješæujuæi kozmopolitizam nekih svojih nasljednika, radije smješta u Rim negoli u kakav mitski kraj hrvatske povijesti u kojem dominiraju uskoci i age. Antologijske su njegove pjesme Na pragu, Svetokrilac, Noæ, U tihoj drijemajuæoj noæi i dr. Karakteristiène su njegove proze Mlinarska djeca, Dada, Ljubav na odru, Žena i ljubovca itd.
