![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Održan Krvavi sabor u Križevcima - 27.02.1397.
Krvavi sabor križevaèki povijesni je dogaðaj koji se dogodio 27. veljaèe 1397., u kojemu je tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Žigmund, na prijevaru pobio hrvatskog bana i prisutno plemstvo. Želeæi pomirbu s hrvatskim velikašima, Žigmund saziva sabor u Križevcima i svima nazoènima jamèi slobodan pristup. Pozvan je i ban Stjepan II. Lackoviæ. Sabor se, po svemu sudeæi, održao u Crkvi svetoga križa. Hrvatska je vojska ostala izvan grada, a ban Lackoviæ, njegov sinovac Andrija i hrvatski plemiæi ostavili su oružje ispred mjesta održavanja skupa na kojemu uživaju kraljevu zaštitu. U burnoj raspravi koja je uslijedila, Maðari su optužili Lackoviæa poradi izdaje u bitci kod Nikopolja. Padaju teške rijeèi, poèinje tuènjava, i kraljevi vazali potežu maèeve kojima su na oèigled kralja, sasjekli bana Lackoviæa i sinovca Andriju te hrvatsko plemstvo.
Krvavi sabor križevaèki povijesni je dogaðaj koji se dogodio 27. veljaèe 1397., u kojemu je tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Žigmund, na prijevaru pobio hrvatskog bana i prisutno plemstvo. Želeæi pomirbu s hrvatskim velikašima, Žigmund saziva sabor u Križevcima i svima nazoènima jamèi slobodan pristup. Pozvan je i ban Stjepan II. Lackoviæ. Sabor se, po svemu sudeæi, održao u Crkvi svetoga križa. Hrvatska je vojska ostala izvan grada, a ban Lackoviæ, njegov sinovac Andrija i hrvatski plemiæi ostavili su oružje ispred mjesta održavanja skupa na kojemu uživaju kraljevu zaštitu. U burnoj raspravi koja je uslijedila, Maðari su optužili Lackoviæa poradi izdaje u bitci kod Nikopolja. Padaju teške rijeèi, poèinje tuènjava, i kraljevi vazali potežu maèeve kojima su na oèigled kralja, sasjekli bana Lackoviæa i sinovca Andriju te hrvatsko plemstvo.
Dan jagoda
U Americi se na današnji dan obilježava dan jagoda. Jagode su stigle iz Èilea u Ameriku 1750-tih godina. Biljka se relativno lako uzgaja, te uspijeva diljem cijelog svijeta. Ako ovo ljeto želite uzgajati jagode u svojem vrtu (ili na balkonu), osigurajte im puno sunca i pjeskovitog tla. Jagode su odliène same po sebi, no jako dobro se slažu i s jogurtom, sladoledom, umiješane u frape... Ako ste ljubitelj ovog voæa, pridružite se slavlju i uživajte danas u ovom slatkom voæu!
U Americi se na današnji dan obilježava dan jagoda. Jagode su stigle iz Èilea u Ameriku 1750-tih godina. Biljka se relativno lako uzgaja, te uspijeva diljem cijelog svijeta. Ako ovo ljeto želite uzgajati jagode u svojem vrtu (ili na balkonu), osigurajte im puno sunca i pjeskovitog tla. Jagode su odliène same po sebi, no jako dobro se slažu i s jogurtom, sladoledom, umiješane u frape... Ako ste ljubitelj ovog voæa, pridružite se slavlju i uživajte danas u ovom slatkom voæu!
J. I. Pereljman: Zanimljiva astronomija
"Knjiga J. I. Pereljmana upoznaje èitaoca sa suvremenom astro-nomijom i njenim velikim nauènim tekovinama, ona prièa na èaroban naèin o pojavama zvjezdanog neba, o zakonima gibanja Zemlje, Sunca, Mjeseca i svemira kao cjeline, S posve nove i neoèekivane strane pisac prikazuje mnoge pojave, što nam se èine obiène i svako-dnevne, te otkriva njihov stvarni smisao. Zadatak je ovoj knjizi da pred èitaocem razastre široku panoramu svemirskog prostora i divnih pojava, što se u njem zbivaju, te tako pobudi zanimanje za jednu od najprivlaèljivijih nauka — nauku o zvjezdanom nebu."
"Knjiga J. I. Pereljmana upoznaje èitaoca sa suvremenom astro-nomijom i njenim velikim nauènim tekovinama, ona prièa na èaroban naèin o pojavama zvjezdanog neba, o zakonima gibanja Zemlje, Sunca, Mjeseca i svemira kao cjeline, S posve nove i neoèekivane strane pisac prikazuje mnoge pojave, što nam se èine obiène i svako-dnevne, te otkriva njihov stvarni smisao. Zadatak je ovoj knjizi da pred èitaocem razastre široku panoramu svemirskog prostora i divnih pojava, što se u njem zbivaju, te tako pobudi zanimanje za jednu od najprivlaèljivijih nauka — nauku o zvjezdanom nebu."
Imaju li ribe sposobnost pamæenja?
"U Francuskoj su uèinili ovaj pokus, da ustanove, jesu li ribe u stanju skupljati iskustva: U veliku staklenu posudu zatvoriše zajedno štuku i zlatnoga karasa..." Rezultate pokusa proèitajte u èlanku.
"U Francuskoj su uèinili ovaj pokus, da ustanove, jesu li ribe u stanju skupljati iskustva: U veliku staklenu posudu zatvoriše zajedno štuku i zlatnoga karasa..." Rezultate pokusa proèitajte u èlanku.
IRWIN SHAW
Irwin Shaw (27. veljaèe 1913 – 16. svibnja 1984) bio je amerièki dramatièar, romanopisac i filmski scenarist. Najpoznatiji je po romanima The Young Lions i Rich Man, Poor Man, koji su imali zapažene adaptacije na filmu, odnosno televiziji. Romani The Young Lions (1949) The Troubled Air (1951) Lucy Crown (1956) Two Weeks in Another Town Voices of a Summer Day Rich Man, Poor Man (1969/1970) (dijelovi prvi put objavljeni u Playboyu u nešto drukèijoj formi.) Evening in Byzantium (1973) Nightwork (1975) Beggarman, Thief (1977) The Top of the Hill (1979) Bread Upon the Waters (1981) Acceptable Losses (1982) Zbirke prièa Sailor off the Bremen Welcome to the City Act of Faith Mixed Company Tip on a Dead Jockey Love on a Dark Street God Was Here, but He Left Early (1973) Short Stories: Five Decades (1978)
Irwin Shaw (27. veljaèe 1913 – 16. svibnja 1984) bio je amerièki dramatièar, romanopisac i filmski scenarist. Najpoznatiji je po romanima The Young Lions i Rich Man, Poor Man, koji su imali zapažene adaptacije na filmu, odnosno televiziji. Romani The Young Lions (1949) The Troubled Air (1951) Lucy Crown (1956) Two Weeks in Another Town Voices of a Summer Day Rich Man, Poor Man (1969/1970) (dijelovi prvi put objavljeni u Playboyu u nešto drukèijoj formi.) Evening in Byzantium (1973) Nightwork (1975) Beggarman, Thief (1977) The Top of the Hill (1979) Bread Upon the Waters (1981) Acceptable Losses (1982) Zbirke prièa Sailor off the Bremen Welcome to the City Act of Faith Mixed Company Tip on a Dead Jockey Love on a Dark Street God Was Here, but He Left Early (1973) Short Stories: Five Decades (1978)
JOHN STEINBECK
John Steinbeck (Salinas, Kalifornija, 27. veljaèe 1902. - New York, 20. prosinca 1968.), amerièki romanopisac i novelist; analitièar društvenih suprotnosti u Americi; izraz mu je u tradiciji realistièke naracije. Prikazivao je život eksploatiranih u vrijeme krize 30-ih godina 20. stoljeæa. Osnovne teme su život skitnica, probisvijeta i seljaka, animalni porivi u èovjeku i pobune nonkonformistièke mladosti, a u djelima se isprepleæu naturalizam i humor. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1962. godine. Važnija djela: "Tortilla Flat" (1935.) "O miševima i ljudima" (Of Mice and Men, 1937.) "Istoèno od raja" (East of Eden, 1952.) "Zima našeg nezadovoljstva" (The Winter of Our Discontent, (1961.) Travels with Charley (1962.)
John Steinbeck (Salinas, Kalifornija, 27. veljaèe 1902. - New York, 20. prosinca 1968.), amerièki romanopisac i novelist; analitièar društvenih suprotnosti u Americi; izraz mu je u tradiciji realistièke naracije. Prikazivao je život eksploatiranih u vrijeme krize 30-ih godina 20. stoljeæa. Osnovne teme su život skitnica, probisvijeta i seljaka, animalni porivi u èovjeku i pobune nonkonformistièke mladosti, a u djelima se isprepleæu naturalizam i humor. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1962. godine. Važnija djela: "Tortilla Flat" (1935.) "O miševima i ljudima" (Of Mice and Men, 1937.) "Istoèno od raja" (East of Eden, 1952.) "Zima našeg nezadovoljstva" (The Winter of Our Discontent, (1961.) Travels with Charley (1962.)
SLAVKO ROZGAJ
Prvi hrvatski doktor astronomije dr. Slavko Rozgaj (1895.-1978.), roðen u Karlovcu, studirao je matematiku i fiziku u Zagrebu, a astronomiju u Pragu, gdje je diplomirao i doktorirao 1919. godine. Radio je kao profesor fizike, matematike, nacrtne geometrije i astronomije u gimnazijama u Karlovcu, Varaždinu, Bjelovaru i Zagrebu, kao i u graðevinskoj tehnièkoj školi i saobraæajnoj tehnièkoj školi u Zagrebu. Od 1949. do 1953. godine Dr. Slavko Rozgaj je bio upravitelj Zvjezdarnice u Zagrebu. Kao kvalificirani astronom dr. Slavko Rozgaj nije nikada radio u znanstvenim ustanovama. Osobno se smatrao uèiteljem astronomije.
Prvi hrvatski doktor astronomije dr. Slavko Rozgaj (1895.-1978.), roðen u Karlovcu, studirao je matematiku i fiziku u Zagrebu, a astronomiju u Pragu, gdje je diplomirao i doktorirao 1919. godine. Radio je kao profesor fizike, matematike, nacrtne geometrije i astronomije u gimnazijama u Karlovcu, Varaždinu, Bjelovaru i Zagrebu, kao i u graðevinskoj tehnièkoj školi i saobraæajnoj tehnièkoj školi u Zagrebu. Od 1949. do 1953. godine Dr. Slavko Rozgaj je bio upravitelj Zvjezdarnice u Zagrebu. Kao kvalificirani astronom dr. Slavko Rozgaj nije nikada radio u znanstvenim ustanovama. Osobno se smatrao uèiteljem astronomije.
