Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Ban Ivan Mažuranić otvorio Sveučilište u Zagrebu-19.10.1874.
Za Mažuranićeva je banovanja otvoreno Sveučilište u Zagrebu, prvo u Južnih Slavena i velik broj školskih i kulturnih institucija, a doneseni su i slobodoumni zakoni o slobodi tiska i okupljanja. Sveučilište Franje Josipa I svečano je otvoreno 19. listopada prije 140 godina. Svečanosti su zapravo trajale tri dana, a središnji dan otvorenja započeo je budnicom, svečanom misom u prvostolnici, nastavljen svečanošću otvaranja i proglašenjem prvog rektora Matije Mesića u sabornici te zaključen banketom, bakljadom i veselom đačkom večeri u Gradskoj streljani. Na središnjoj je svečanosti potpisana Spomenica svečanog otvorenja.
clanak
ČEMU SLUŽE RÖNTGENOVE ZRAKE?
Svi znamo da se rendgenske zrake koriste u medicini za snimanje kostiju, no jeste li znali da se mogu koristiti i u druge svrhe?


Autor0000000608
JOHN LE CARRE
David John Moore Cornwell, poznatiji pod pseudonimom John Le Carré (Poole, 19. listopada 1931.-) je britanski autor kriminalističkih i špijunskih romana. Jedan je od rijetkih pisaca koji je u svojim špijunskim romanima realistično prikazao međunarodnu špijunažu, čiji je protagonist i sam bio. Za vrijeme ranih 1960-ih Le Carré je počeo pisati djela o podzemlju koja okružuje britansku špijunažu. Njegovo prvo djelo, Poziv za mrtve (1961.) predstavlja nam Georgea Smileya, pametnog, starijeg detektiva koji se pojavljuje u mnogim Le Carréovim kasnijim romanima. Kritične i popularne reakcije na Le Carréov treći roman, Špijun koji je došao iz hladnoće (1963.) uvjerile su ga da radi kao cjelovremeni pisac. Taj roman je Le Carréu ujedno donio i prestižni Somerset Maugham Award. Uslijedili su mnogi trileri, uključujući i popularnu trilogiju – Dečko, dama, kralj, špijun (1974.), Savršeni školarac (1977.) i Smileyevi ljudi (1980.) – u kojem se Smiley bori protiv obavještajne agencije iz Sovjetskog Saveza. Dečko, dama, kralj, špijun, Smileyevi ljudi, i jedan kasniji roman, Savršeni špijun (1986.) ekranizirani su za izvođenje na televiziji. Mala bubnjarka (1983.), koja govori o konfliktu na Srednjem Istoku i Ruska kuća (1989.) koja je inspirirana Le Carréovim posjetom na Moskovski sajam knjiga, su pretvoreni u jako popularne filmove. Le Carréovi romani se smatraju se realnim opisivačima političke klime u Hladnom ratu, periodu između Drugog svjetskog rata (1939.-1945.) i početka 1990-ih, tj. 1991. u kojem su se SAD (i saveznici) i SSSR (i saveznici) politički i ratno nadmetali.
Autor0000010947
ERNEST RUTHERFORD
Ernest Rutherford (Nelson, Novi Zeland, 30. kolovoza 1871. - Cambridge, 19. listopada 1937.), britanski kemičar i fizičar.Bio je profesor na fakultetu u Montrealu; pročelnik odjela za fiziku Sveučilišta u Manchesteru (od 1907.), a od 1919. direktor Cavendisheva laboratorija u Cambridgeu. Godine 1903. izabran za člana (1925.-1930. za predsjednika) Royal society. Nobelovu nagradu za kemiju dobio 1908. godine. Isprva se bavio proučavanjem radioaktivnih raspada. Prvi je uočio da se zračenje radija sastoji od dviju vrsta zraka, koje je nazvao alfa-zrake (α čestica) i beta-zrake (β čestica) te gama-zračenje (γ čestica). Zajedno sa Frederickom Soddyem uveo je pojam vremena poluraspada i formulirao zakone radioaktivnog raspada. Proučavanjem raspršivanja alfa-čestica na atomima Rutherford je došao do zaključka da atom čija je veličina 10-8 cm nije kompaktan djelić materije, nego složen od pozitivne jezgre (veličine 10-12 cm) i elektrona koji kruže oko nje. Rutherford je prvi upotrijebio riječ proton za pozitivno naelektriziranu česticu u jezgri atoma.