![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](../m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Ivan Bjelovuèiæ preletio Alpe
Bjelovuèiæ se odluèuje svladati Alpe na istoj relaciji na kojoj je 1910. godine visinski rekorder Peruanac Chavez izgubio život. Poèetkom 1913. godine na alpskoj visoravni pokraj ljeèilišta Briegberg, dao je sagraditi kolibu, u kojoj je sastavio svoj monoplan tipa Hanriot s motorom od 80 KS. Unatoè iznimno snažnom zrakoplovu, prvi pokušaj preleta, 14. sijeènja 1913., nije uspio pa se Bjelovuèiæ vraæa u bazu. Prièekao je nekoliko dana smirivanje vjetra te 25. sijeènja ponovo uzlijeæe u 13 sati iz Monte Cerata. Letio je pod nemilosrdnim udarima vjetra, no nije odustao. Uspješno je sletio u talijansku Domodossolu. Postao je prvi pilot u povijesti koji je uspješno svladao Alpe. Pri preletu je postigao visinu od 3200 m, što je bio i novi visinski rekord.
Bjelovuèiæ se odluèuje svladati Alpe na istoj relaciji na kojoj je 1910. godine visinski rekorder Peruanac Chavez izgubio život. Poèetkom 1913. godine na alpskoj visoravni pokraj ljeèilišta Briegberg, dao je sagraditi kolibu, u kojoj je sastavio svoj monoplan tipa Hanriot s motorom od 80 KS. Unatoè iznimno snažnom zrakoplovu, prvi pokušaj preleta, 14. sijeènja 1913., nije uspio pa se Bjelovuèiæ vraæa u bazu. Prièekao je nekoliko dana smirivanje vjetra te 25. sijeènja ponovo uzlijeæe u 13 sati iz Monte Cerata. Letio je pod nemilosrdnim udarima vjetra, no nije odustao. Uspješno je sletio u talijansku Domodossolu. Postao je prvi pilot u povijesti koji je uspješno svladao Alpe. Pri preletu je postigao visinu od 3200 m, što je bio i novi visinski rekord.
LAFCADIO HEARN: Kokoro(budistièke duše)- Pripovijesti i studije iz japanskog života
"Haru je bila u roditeljskoj kuæi odgojena onim starinskim naèinom, koji je proizveo najumilja-tiji ženski tip, što ga je svijet ikad vidio. Ovaj je domaæi odgoj osobito oko toga nastojao, da djevojka bude smjerna srca, da se vlada prirodno umiljato, da bude poslušna i da osjeæa svoju dužnost, pa je u tom nastojanju postizavao uspjehe, kakvi se nigdje izvan Japana ne mogu vidjeti. Ali to nije bila primjerena priprava za teži život novog doba."
"Haru je bila u roditeljskoj kuæi odgojena onim starinskim naèinom, koji je proizveo najumilja-tiji ženski tip, što ga je svijet ikad vidio. Ovaj je domaæi odgoj osobito oko toga nastojao, da djevojka bude smjerna srca, da se vlada prirodno umiljato, da bude poslušna i da osjeæa svoju dužnost, pa je u tom nastojanju postizavao uspjehe, kakvi se nigdje izvan Japana ne mogu vidjeti. Ali to nije bila primjerena priprava za teži život novog doba."
VANILIJA
Unutar velike porodice orhideja ili kaæuna veoma je maleni broj vrsti, koje se ne uzgajaju za ukras, veæ služe kao kulturno bilje zbog kakve gospodarske koristi. Zapravo je jedino rod Vanilla, naroèito vrsta Vanilla planifolia, koja se na veliko goji zbog svojih aromatskih plodova te je važan trgovaèki artikl.
Unutar velike porodice orhideja ili kaæuna veoma je maleni broj vrsti, koje se ne uzgajaju za ukras, veæ služe kao kulturno bilje zbog kakve gospodarske koristi. Zapravo je jedino rod Vanilla, naroèito vrsta Vanilla planifolia, koja se na veliko goji zbog svojih aromatskih plodova te je važan trgovaèki artikl.
AVA GARDNER
Ava Gardner (Grabtown, 24. prosinca 1922. - London, 25. sijeènja 1990.), amerièka filmska diva. Nakon teèajeva glume i dikcije, debitira na filmu 1942. godine. Do 1947. godine veæ je dostigla status zvijezde nastupajuæi u pustolovnim i ljubavnim filmovima prosjeène vrijednosti. Na filmskom platnu magnetièna erotiènost tamnokose senzualne ljepotice dolazi do punog izražaja - pa Avu proglašavaju najljepšom glumicom na svijetu, što je potvrdila i ulogom u filmu "Bosonoga kontesa". Zajedno s Lanom Lanom Turner i Ritom Hayworth je èinila seks trio 1950-ih. Bila je druga žena Franka Sinatre. Njezine nezaboravne glumaèke kreacije u filmovima iz pedesetih godina snimljenim po Hemingwayevim romanima - "Snjegovi Kilimandžara" i "Sunce se ponovo raða" - pribavili su joj atribut tipiène hemingvejevske junakinje. Likove impulzivnih, temperamentnih junakinja maestralno je odigrala u filmovima "Mogambo" i "Noæ iguane". Posljednju veæu filmsku ulogu odigrala je 1980. godine.
Ava Gardner (Grabtown, 24. prosinca 1922. - London, 25. sijeènja 1990.), amerièka filmska diva. Nakon teèajeva glume i dikcije, debitira na filmu 1942. godine. Do 1947. godine veæ je dostigla status zvijezde nastupajuæi u pustolovnim i ljubavnim filmovima prosjeène vrijednosti. Na filmskom platnu magnetièna erotiènost tamnokose senzualne ljepotice dolazi do punog izražaja - pa Avu proglašavaju najljepšom glumicom na svijetu, što je potvrdila i ulogom u filmu "Bosonoga kontesa". Zajedno s Lanom Lanom Turner i Ritom Hayworth je èinila seks trio 1950-ih. Bila je druga žena Franka Sinatre. Njezine nezaboravne glumaèke kreacije u filmovima iz pedesetih godina snimljenim po Hemingwayevim romanima - "Snjegovi Kilimandžara" i "Sunce se ponovo raða" - pribavili su joj atribut tipiène hemingvejevske junakinje. Likove impulzivnih, temperamentnih junakinja maestralno je odigrala u filmovima "Mogambo" i "Noæ iguane". Posljednju veæu filmsku ulogu odigrala je 1980. godine.
IVAN VUÈETIÆ
Ivan Vuèetiæ (Hvar, 20. srpnja 1858. - Dolores, Argentina, 25. sijeènja 1925.), hrvatski izumitelj daktiloskopije. Nakon što je prouèio Bertionov postupak identifikacije i eksperimente Engleza Galtona koji se bavio otiscima prstiju, intenzivno je poèeo istraživati i prouèavati papilarne linije. Nakon što je prouèio više postojeæih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uoèio brojne nedostatke, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao iknofalangometrija. 1891. godine Vuèetiæ je formirao Registar iknofalangometrije, gdje je pod rednim brojem jedan naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fišu (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka. Ivan Vuèetiæ je u dobi od 52 godine dobio diplomu Vještaka identifikatora, èiji je naziv sam predložio Vladi Provincije Buenos Airesa.
Ivan Vuèetiæ (Hvar, 20. srpnja 1858. - Dolores, Argentina, 25. sijeènja 1925.), hrvatski izumitelj daktiloskopije. Nakon što je prouèio Bertionov postupak identifikacije i eksperimente Engleza Galtona koji se bavio otiscima prstiju, intenzivno je poèeo istraživati i prouèavati papilarne linije. Nakon što je prouèio više postojeæih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uoèio brojne nedostatke, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao iknofalangometrija. 1891. godine Vuèetiæ je formirao Registar iknofalangometrije, gdje je pod rednim brojem jedan naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fišu (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka. Ivan Vuèetiæ je u dobi od 52 godine dobio diplomu Vještaka identifikatora, èiji je naziv sam predložio Vladi Provincije Buenos Airesa.
IVAN VUÈETIÆ
Ivan Vuèetiæ (Hvar, 20. srpnja 1858. - Dolores, Argentina, 25. sijeènja 1925.), hrvatski izumitelj daktiloskopije. Nakon što je prouèio Bertionov postupak identifikacije i eksperimente Engleza Galtona koji se bavio otiscima prstiju, intenzivno je poèeo istraživati i prouèavati papilarne linije. Nakon što je prouèio više postojeæih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uoèio brojne nedostatke, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija. 1891. godine Vuèetiæ je formirao Registar ikonofalangometrije, gdje je pod rednim brojem jedan naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fišu (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka. Ivan Vuèetiæ je u dobi od 52 godine dobio diplomu Vještaka identifikatora, èiji je naziv sam predložio Vladi Provincije Buenos Airesa.
Ivan Vuèetiæ (Hvar, 20. srpnja 1858. - Dolores, Argentina, 25. sijeènja 1925.), hrvatski izumitelj daktiloskopije. Nakon što je prouèio Bertionov postupak identifikacije i eksperimente Engleza Galtona koji se bavio otiscima prstiju, intenzivno je poèeo istraživati i prouèavati papilarne linije. Nakon što je prouèio više postojeæih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uoèio brojne nedostatke, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija. 1891. godine Vuèetiæ je formirao Registar ikonofalangometrije, gdje je pod rednim brojem jedan naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fišu (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka. Ivan Vuèetiæ je u dobi od 52 godine dobio diplomu Vještaka identifikatora, èiji je naziv sam predložio Vladi Provincije Buenos Airesa.
JULIJE KEMPF
Rodio se u Požegi 1864. godine. Po zvanju bio je uèitelj koji je s ljubavlju radio svoj posao. Nastojao je nastavu uèiniti zanimljivom i interesantnom zasnovanoj na znanstvenoj osnovi i didaktièkim i metodièkim saznanjima. Svoje radove iz pedagogije i metodike objavljivao je u pedagoškim èasopisima «Napredak «, «Hrvatski uèitelj» i drugim. Uèiteljskim radom poèeo je u Novom Vinodolskom, a od 1895. do 1917. bio je uèitelj i ravnatelj Djeèaèke puèke škole(sadašnja OŠ J. Kempf),a zatim je do mirovine bio županijski školski nadzornik. Osnovao je i bio ravnatelj Požeškog muzeja , bio je osnivaè i promicatelj više požeških društava. Najznaèajnije njegovo djelo je « Požega, zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slobodnog i kraljevskog grada Požege i Požeške županije» koje je objavljeno 1910. godine. To je monografija kakvu nema veliki broj gradova. « Moja požeška sjeæanja» su Kempfovi memoari . Tijekom svog radnog vijeka mnogo je putovao pa je poznat i kao putopisac « Uz obalu Adrije « i drugi putopisi. Digitalizirana graða: Požega, zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slob. i kr. grada Požege i požeške županije / sabrao i napisao Julije Kempf http://library.foi.hr/knjige/knji
Rodio se u Požegi 1864. godine. Po zvanju bio je uèitelj koji je s ljubavlju radio svoj posao. Nastojao je nastavu uèiniti zanimljivom i interesantnom zasnovanoj na znanstvenoj osnovi i didaktièkim i metodièkim saznanjima. Svoje radove iz pedagogije i metodike objavljivao je u pedagoškim èasopisima «Napredak «, «Hrvatski uèitelj» i drugim. Uèiteljskim radom poèeo je u Novom Vinodolskom, a od 1895. do 1917. bio je uèitelj i ravnatelj Djeèaèke puèke škole(sadašnja OŠ J. Kempf),a zatim je do mirovine bio županijski školski nadzornik. Osnovao je i bio ravnatelj Požeškog muzeja , bio je osnivaè i promicatelj više požeških društava. Najznaèajnije njegovo djelo je « Požega, zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slobodnog i kraljevskog grada Požege i Požeške županije» koje je objavljeno 1910. godine. To je monografija kakvu nema veliki broj gradova. « Moja požeška sjeæanja» su Kempfovi memoari . Tijekom svog radnog vijeka mnogo je putovao pa je poznat i kao putopisac « Uz obalu Adrije « i drugi putopisi. Digitalizirana graða: Požega, zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slob. i kr. grada Požege i požeške županije / sabrao i napisao Julije Kempf http://library.foi.hr/knjige/knji
