Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Potpisan Varavski pakt - 14.05.1955.
Varavski pakt (ponekad nazivan i Varavski ugovor; slubeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i meusobnoj pomoi) bio je vojni savez drava istonog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varavskog pakta je posluilo ponovno naoruavanje Zapadne Njemake i njeno primanje u NATO preko ratifikacije parikih sporazuma. Varavski ugovor je sastavio Nikita Hruov godine 1955. te je bio potpisan u Varavi (odatle naziv) 14. svibnja 1955. Sve komunistike drave Europe su bile potpisnice, osim SFRJ. lanice pakta su se obvezale da e jedna drugu potpomagati ako ijedna bude napadnuta. Sporazum je takoer navodio da se odnosi meu lanicama temelje na meusobnom nemijeanju u unutranje poslove, odnosne potovanju suvereniteta i nezavisnosti lanica. Te su odredbe samo godinu dana kasnije bile prekrene prilikom sovjetske invazije na Maarsku i guenja tamonje antikomunistike pobune godine 1956. Albanija je u Paktu prestala sudjelovati godine 1961. zbog sovjetsko-kineskog raskola, tokom koga je staljinistiki reim Envera Hoxhe podrao Kinu. Iz Pakta je formalno izala godine 1968.
clanak
DA LI NERVOZNI LJUDI SMIJU UPRAVLJATI MOTORNIM VOZILIMA
"Na ovo pitanje mjerodavni strunjaci odgovaraju, da upravljanje motornim vozilom pod izvjesnim prilikama predstavlja ak lijek protiv nervoze." Ostatak teksta proitajte u lanku.
Autor0000004223
GEORGE LUCAS
George Lucas (Modesto, 14. svibnja 1944.), ameriki filmski redatelj,poznat po filmovima "Ratovi zvijezda". Najznaajnija pojava u amerikom filmu osamdesetih godina 20. stoljea. Komentirajui svoj film Ameriki grafiti, Lucas ga naziva avangardnim ostvarenjem koje je, sreom, postalo hit, pa je zahvaljujui tom uspjehu, mnogim drugim redateljima doputeno raditi takve male filmove. Za Lucasa je vano spomenuti i to da je on jedini holivudski redatelj koji je, nakon to je dobio golemi postotak od zarade Amerikih grafita, pozvao sve lanove ekipe i podijelio im ekove u znak zahvalnosti na njihovom trudu. Isto je uinio i nakon uspjeha Ratova zvijezda, ija arolija nee izgubiti snagu niti u 21. stoljeu. Ovaj planetarno poznati hit Lucas je radio inspiriran knjigom The Hero with a Thousand Faces svoga prijatelja, Josepha Campbella.
Autor0000010830
FRANK SINATRA
Francis Albert Sinatra (Hoboken, 12. prosinca 1915. - Los Angeles, 14. svibnja 1998.), ameriki pjeva i glumac. Sinatra je bio ivue utjelovljenje amerikog "Showmana", ali i prilino kontroverzna osoba izvan pozornice. Sin talijanskog emigranta, roen je u radnikoj obitelji. Kao mladi poinje se baviti glazbom, prvo u maloj skupini, a zatim samostalno. Postepeno nie uspjehe i privlai milijune djevojaka. No, procvat rocka zadaje ozbiljan udarac njegovoj karijeri. Sinatra tada kree u filmske vode i dobiva ulogu u filmu Odavde do vjenosti, za koju osvaja Oscara za najbolju sporednu ulogu 1953. godine. Od tada se paralelno bavi glumakim i pjevakim poslom. Autor je stotinjak albuma, a nastupio je u 58 filmova. Poput prave "zvijezde" itavog je ivota punio stranice utog tiska svojim brakovima, avanturama, navodnim vezama s mafijom i svojom sklonou alkoholu. Frank Sinatra umro je od sranog udara 14. svibnja 1998. godine u 22:50.
Autor0000005829
ROBERT ZEMECKIS
Robert Zemeckis (roen 14. svibnja 1952.), ameriki filmski redatelj, producent i scenarist. Zemeckis je slavu stekao kao redatelj fantastinog serijala Povratak u budunost, nakon ega se u devedesetima okrenuo dramskom anru, ukljuujui Forresta Gumpa, za kojeg je dobio Oscara za najboljeg redatelja. Njegove filmove karakteriziraju revolucionarni specijalni efekti, kao i istodobno snimanje dvaju filmova (Povratak u budunost 2). Osim toga, Zemeckis je pionir digitalne kinematografije. Iako je esto bio etiketiran kao redatelj kojeg samo zanimaju specijalni efekti, njegov rad su branili mnogi kritiari, ukljuujui Davida Thomsona, koji je napisao da Nijedan drugi redatelj nije rabio specijalne efekte u dramatske i narativne svrhe.