Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Svjetski dan primaljstva - 05. 05. 2013.
Institucije poput Svjetske zdravstvene organizacije te Ujedinjenih naroda istiu na ovaj dan vanost primaljstva u popravljanju globalne situacije, ali i ulogu koju primalje imaju u rjeavanju specifinih problema u svakoj zajednici. Ovaj dan posveen je prije svega podizanju svijesti o uvjetima koji se trebaju popraviti, o unapreenju prava buduih majki i novoroenadi pri poroaju te o kljunoj ulozi primaljstva u promicanju podizanja kvalitete uvjeta u kojima novi ivot dolazi na svijet.
clanak
IZBIRLJIVE ZMIJE
"Poznato je, da se zmije hrane raznim sitnim hladnokrvnim i toplokrvnim kraljenjacima, naroito glodavcima, pticama, abama, gutericama i t. d., ali ima i zmija, koje su monofage, to jest koje troe samo jednu vrstu hrane. Izbirljive zmije osobito su este u rodu Naja (naoarka)."
Autor0000006726
KARL MARX
Karl Heinrich Marx (Trier, Njemaka 5. svibnja 1818. London, 14. oujka 1883.), njemaki filozof. Karl Heinrich Marx bio je utjecajan njemaki filozof, politiki ekonomist, te revolucionar, organizator Meunarodne udruge radnika. Iako je doktorirao filozofiju, puno se vie bavio politikom aktivnou i spisateljskom djelatnou, a posebno ekonomijom. Teio znanstvenoj analizi i kritici kapitalizma i smatra se jednim od najutjecajnijih teoretiara socijalizma i komunizma. Njegove teorije bude i do danas brojne kontroverzne. Glavno Marxovo djelo je Kapital u tri knjige, koje se bavi ekonomskom problematikom. Drugo njegovo djelo, vanije za filozofiju, su Ekonomsko-filozofski rukopisi. Od djela koja je Marx napisao s Friedrichom Engelsom vanija su Njemaka ideologija i Manifest Komunistike partije. Vei dio ivota Marx i Engels su blisko suraivali. Engels je uvijek priznavao Marxu vodeu ulogu u izgradnji teorije koju su obojica zastupali. Ipak, veinu filozofskih tekstova marksizma napisao je Engels, dok se Marx puno vie bavio ekonomskom problematikom. Poslije sloma Parike Komune Marx je prebjegao u London, gdje je i ostao sve do svoje smrti.
Autor0000003217
HENRYK SIENKIEWICZ
Henryk Sienkiewicz (Wola Okrzejska, Poljska, 5. svibnja 1846. - Vevey, vicarska, 15. studenog 1916.), poljski knjievnik. Studirao je filologiju u Varavi, a s putovanja po Njemakoj, Francuskoj i Engleskoj slao je poljskim novinama putopise pod pseudonimom Litwos. Proputovao je Ameriku, Europu i Afriku. Nakon povratka u Poljsku, posvetio se prouavanju povijesti, a to je rezultiralo velikom trilogijom o Poljskoj sredinom 17. stoljea: Ognjem i maem, Potop i Gospodin Wolodyjowski. Nakon to je izdan roman Quo vadis 1895., Sienkiewicz je nagraen godine 1905. Nobelovom nagradom za knjievnost. Neizmjerno je bio popularan u Poljskoj. Godine 1900. je nacionalnim doprinosima skupljeno dovoljno sredstava da mu se kupi dvorac u kojemu su ivjeli njegovi preci.
Autor0000013302
NAPOLEON BONAPARTE
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. Sveta Helena, 5. svibnja 1821.) bio je francuski vojskovoa, dravnik i car.Njegovi vojni uspjesi i naglo steena popularnost uinili su ga favoritom politiara i narodnih masa koji su eljeli stabilnost nakon godina revolucionarne anarhije i nasilja. Godinu dana nakon pohoda u Egipat, Napoleon je godine 1799. izveo dravni udar poslije kojega se proglasio prvim konzulom i zaveo osobnu diktaturu. Godine 1804. proglasio se francuskim carem. Godine 1805. u bitci kod Austerlitza porazio je i pokorio Austriju, godine 1806. nakon bitke kod Jene isto je uinio s Pruskom te formalno okonao Sveto Rimsko Carstvo, da bi nakon pobjede nad Rusima kod Friedlanda 1807. godine sklopio savez s ruskim carom Aleksandrom I. i ustanovio tzv. Kontinentalni sustav, iji je cilj bio ekonomskim embargom poraziti Britaniju. U odlunoj bitci kod Leipziga Napoleon je poraen i prisiljen na povlaenje u Francuskoj gdje je morao abdicirati i otii u izgnanstvo na otok Elbu gdje je postavljen za formalnog vladara. Novi reim kralja Luja XVIII. pokazao se tako nepopularnim da je Napoleon nakon samo godinu dana sa aicom pristaa uspio preuzeti vlast i zapoeti vladavinu poznatu kao Sto dana. To je razdoblje zavrilo u lipnju 1815. godine nakon poraza u bitci kod Waterlooa. Napoleona su zarobili Britanci i zatoili na otoku Sveta Helena gdje je umro est godina kasnije. Godine 1840. njegovi su posmrtni ostaci vraeni u Francusku gdje je pokopan u parikom Domu invalida. Njegov se pogreb smatra jednim od najveih i najvelianstvenijih u povijesti.