Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Hrvatski jezik postao slubenim jezikom u kraljevini Dalmaciji u Austro-Ugarskoj - 23.07.1883.
Na dananji dan davne 1883., prije tono 135 godina, Dalmatinski sabor proglasio je hrvatski jezik slubenim jezikom u Kraljevini Dalmaciji u Austro-Ugarskoj. Ve na prvoj sjednici, 6. travnja 1861., vodila se rasprava o tome kojim bi jezikom valjalo govoriti u Saboru. Narodnjaci su tada imali manjinu, a veina je bila na strani autonomaa koji su se zalagali za talijanski jezik, to ga je ve ranije uvela austrijska uprava kao slubeni jezik u Dalmaciji. Ipak, zahvaljujui Mihovilu Pavlinoviu koji je govorio hrvatskim jezikom, odlueno je da se u Saboru moe govoriti i tim jezikom. Ipak, ta je borba bila dugotrajna, tako da su saborskom odlukom tek od 25. srpnja 1870. zapisnici saborskih sjednica pisani hrvatskim jezikom, a 21. srpnja 1883. prihvaen je prijedlog prema kojem hrvatski postaje slubeni jezik u Dalmatinskom saboru i Zemaljskom odboru. Takoer je donesena i odluka da se u dravnoj upravi strankama obraa hrvatskim jezikom, te da u dravnu slubu ne moe biti primljen nitko tko ne govori hrvatski.
clanak
ZATO NAS KOPRIVA MOE OARITI?
" Donedavno nije bilo posve jasno, to se zapravo zbiva, kad nas kopriva oari. Znalo se, da ubod uzrokuju dlaice, koje pokrivaju stabljiku i lie koprive. Bodljikava dlaica je graena iz spojeva kalcija i silicija i vrlo je krhka. Glavica se otkine pri najmanjem dodiru, i nastaje iljak, koji probije kou, pa tekuina iz dlake ue pod kou."
Autor0000006982
AMY WINEHOUSE
Amy Jade Winehouse (14. rujna 1983., London, Engleska - 23. srpnja 2011., London, Engleska) bila je britanska pjevaica i tekstopisac poznata po svojim jakim vokalima i eklektinom miksu glazbenih anrova koji su ukljuivali R&B, soul i jazz. Njezin debitantski album, Frank, od strane kritike u Velikoj Britaniji bio je vrlo uspjean te nominiran za Mercury Prize. Sljedei album, Back to Black, nominiran je u ak est kategorija prestine nagrade Grammy, a osvojio je njih 5 ime je izjednaen rekord najvie osvojenih Grammyja neke pjevaice u jednoj noi. S tim uspjehom Winehouse je postala prva britanska pjevaica koja je osvojila pet Grammyja, ukljuujui ak tri od etiri najvanija: najbolja nova pjevaica, najbolja snimka godine i najbolja pjesma godine. 14. veljae 2007. osvojila je BRIT nagradu za najbolju britansku pjevaicu, a takoer je bila nominirana i u kategoriji najboljeg britanskog albuma. Tri je puta osvojila nagradu Ivor Novello: prvu 2004. godine za pjesmu Stronger Than Me, drugu 2007. godine za pjesmu Rehab, a treu 2008. godine za pjesmu Love is a Losing Game. Amy Winehouse umrla je od trovanja alkoholom 23. srpnja 2011. godine. Njezin album Back to Black kasnije je postao najprodavaniji album u novom mileniju do danas u Velikoj Britaniji.
Autor0000011621
VLADIMIR PRELOG
Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. srpnja 1906. - Zrich, 7. sijenja 1998.), hrvatski i vicarski kemiar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju. U rodnom Sarajevu je pohaao puku kolu, a nakon razvoda roditelja 1915. s ocem dolazi u Hrvatsku. Puku kolu je zavrio u Zagrebu, gdje je i poeo pohaati gimnaziju, da bi se u treem razredu s ocem preselio u Osijek. Nakon to je 1924. maturirao u Zagrebu, odlazi na studij kemije u Prag. Tamo diplomira 1928., a doktorira 1929. pod vodstvom Emila Votoeka. Podruje njegovih istraivanja su uglavnom heterocikliki spojevi, alkaloidi, antibiotici. Sredinje zanimanje bila mu je stereokemija molekula, zaokuplja ga problem prostorne grae molekula. Uvodi naziv kemijska topologija za podruje stereokemije koja se bavi geometrijskim svojstvima molekula. Pridonio je objanjenju strukture steroida, kinina, strihnina i drugih alkaloida, a sintetizirao je mnoge organske spojeve. Njegovi radovi su pridonijeli razumijevanju naravi enzimatskih reakcija. Dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1975. za radove na podruju organskih prirodnih spojeva i stereokemije. Poasni je lan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tijekom 2006. i 2007. diljem Hrvatske obiljeena je Prelogova godina, 100. obljetnica roenja ovog znanstvenika.