Banner
Gradska knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" Varaždin

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice

Slika
Lansiran Apollo 11 - 16.07.1969.
Iz floridskog Svemirskog centra John F. Kennedy 1969. godine uspješno je lansirana letjelica Apollo 11. Misija je bila najslavnija u projektu Apollo jer joj je zadatak bio čovjeka odvesti do Mjeseca, sletjeti na njegovu površinu, a nakon izvršenog zadatka uzletjeti i sigurno vratiti ljudsku posadu natrag na zemlju. Projekt Apollo je uključivao velik broj misija bez posade s probnim zadacima i 11 misija s ljudskom posadom s konkretnim zadacima.Apollo 11 bio je kruna cijelog projekta vrijednog 19 milijardi dolara. Letjelica je 76 sati od lansiranja ušla u Mjesečevu orbitu, a nakon odmora Neil Armstrong i Buzz Aldrin ušli su u mjesečev modul kako bi ga pripremili za slijetanje na mjesečevu površinu. Modul je sletio na površinu Mjeseca, u području Mora mira, 20. srpnja 1969. u 20:17 UTC.
clanak
SVJETLO UBIJA BAKTERIJE
"Staro je pitanje, da li mogu zrake svijetla usmrtiti sve bakterije. Na ovo pitanje odgovorio je Merkelbach u »Švicarskom medicinskom tjedniku« (1940, br. 30). Već prema svojoj dužini imaju zrake svijetla različito jaku baktericidiju (ubitačnost za bakterije). "
clanak
KAKO SE OČUVALA LJUDSKA VRSTA?
"Pod tim je naslovom objavljen u »Vjesniku u srijedu« od 22. II 1967. interesantan članak, vjerojanto kao izvod iz neke strane revije. Članak počinje: »-Dakle, čini se da je najzad objašnjeno pitanje kako je i zašto čovjek preživio na Zemlji«. Među ostalim, u članku se dalje piše: »Naime, kaže dr Louis Leakey, nema nikakove sumnje da su naši preci imali odvratan okus mesa, a osim toga su užasno 'mirisali', da se prahistorijskim životinjama — okretala utroba«."
Autor0000003403
HEINRICH BOELL
Heinrich Böll (Köln, 21. prosinca 1917. - Kreuzau, 16. srpnja 1985.), njemački književnik Bio je vojnik u Drugomu svjetskom ratu, a bio je i zarobljen. Nakon toga studirao je germanistiku te putovao po Irskoj i Sovjetskom Savezu. Godine 1947. priključio se ˝Grupi 47˝. Bio je predsjednik njemačkog PEN-a, a od 1971. godine i cjelokupnog udruženja PEN. Godine 1972. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Djelovao je kao romanopisac, esejist, dramatičar, a u djelima je kritičar njemačke stvarnosti i moralist s pozicija kršćanskog socijalizma. Prikazuje Njemačku između svjetova: između ruševina i tereta Trećeg Reicha i nove dinamične i kompleksne zbilje boreći se za istinske humanističke vrijednosti (ljubav, slobodu, solidarnost). Sedamdesetih godina primjetan je njegov socijalni i politički angažman, posebno u obrani demokratskih principa u proturatnim i ekološkim pokretima.
Autor0000012128
ANDREA DEL SARTO
Andrea del Sarto, pravog imena Andrea d’Agnolo (Firenca, 16. srpnja 1486. - Firenca, 29. rujna 1531.) bio je talijanski slikar; najistaknutiji majstor firentinske visoke renesanse. Naukovao se u studiju Piera di Cosima, pod utjecajem Leonarda da Vincija. Suvremenici njegova djela smatraju besprijekornima. Upotrebljava široke perspektive u krajolicima, a komopoziciju gradi poput Rafaela, rabi sfumato i bogat kolorit. Uporabom boja blizak je venecijanskoj renesansi. Slikao je freske s prizorima iz života sv. Filipa, te mnogobrojne oltarne slike. Posebnu skupinu čine njegovi meko modelirani portreti s pomno naslikanom draperijom (Portret kipara). Del Sarto je bio i učitelj mnogim istaknutim manirističkim slikarima (Rosso Fiorentino, Jacopo Pontormo, Giorgio Vasari). (Izvor: Wikipedia)
Autor0000001926
AUGUST HARAMBAŠIĆ
August Harambašić (Donji Miholjac, 14. srpnja 1861. – Zagreb, 16. srpnja 1911.), hrvatski pisac, pjesnik, publicist, političar i prevoditelj iz 19. stoljeća. Služio se i pseudonimima Tugomil i Sergej Jurjević Hetmanov (kod prevođenja). Pravo obavljanja odvjetničke prakse dobio je 1900. godine. Politički je pratio oštru liniju Ante Starčevića, radi čega je bio više puta priveden u zatvor. U Hrvatskom saboru je bio pravaški zastupnik od 1901. godine. Bio je urednik i novinar raznih časopisa, kao npr. Preporod, Bič, Trn, Balkan, Hrvatska vila i Prosvjeta. Prevodio je poznate pisce, kao npr. Gogolja, Tolstoja, Wildea, Shakespearea i Ševčenka. Prevodio je s bugarskoga, češkog, poljskog, ruskog, francuskog, talijanskog i njemačkog jezika.
Hrvatski radio list
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Hrvatski krugoval
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Radio Zagreb 1940.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Il Nazionale
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Narodni list - Zadar
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća. Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Hrvatsko glumište
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Bobićev Vjesnik
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
NOVELA FILM
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
FILMSKI VJESNIK
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
NARODNI LIST
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
NOVA HRATSKA
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
ILUSTRIRANI VJESNIK
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
Nove varaždinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varaždinske novine u sustavu. Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** časopis 1926-1938. Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled. Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla. Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Liječnički vjesnik
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.