![IDX03135 - Uzalud [tango i pjesma]](../m3/s/1/n/X03135--MX0001.jpg)
![IDX03125 - [Dvjesto] 200 godina Kaptola u Varaždinu](../m3/s/1/n/X03125--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-građa, knjige
E-građa, knjige, PDF
E-građa, časopisi
E-građa, novine
E-građa, E-knjiga
E-građa, sitni tisak
E-građa, članci u knjizi
E-građa, rukopisi
E-građa, note
E-građa, članci-separati
E-građa, grafike
E-knjige ostalih knjižnica
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Otvorena Hooverova brana - 11.09.1936.
Hooverova brana, nekad poznata pod imenom Boulder, nalazi se na rijeci Colorado, na granici između američkih država Arizona i Nevada. Dovršena je 1936. a otvorio ju je 11. rujna tadašnji predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Tada je bila najveća građevina na svijetu, a trenutno je 35. najveća svjetska hidroelektrana. Brana je nazvana po Herbertu Hooveru koji je bio najzaslužniji za njezinu konstrukciju.
Hooverova brana, nekad poznata pod imenom Boulder, nalazi se na rijeci Colorado, na granici između američkih država Arizona i Nevada. Dovršena je 1936. a otvorio ju je 11. rujna tadašnji predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Tada je bila najveća građevina na svijetu, a trenutno je 35. najveća svjetska hidroelektrana. Brana je nazvana po Herbertu Hooveru koji je bio najzaslužniji za njezinu konstrukciju.
KAKO JE ALBERT EINSTEIN TRAŽIO POSAO
Prije više od 100 godina mladi Albert Einstein krenuo je u potragu za svojim prvim poslom: "Te dvije godine za slavnog su fizičara bile zacijelo nesretno doba. Pisma su mu bila uzaludna, jer posao nije uspio dobiti. Nezadovoljstvo je možda najbolje opisao njegov otac Hermann Einstein tvrdeći da mu je sin zadubljen u znanost, a ovako bez posla stalno ga progoni misao da je izvan njenih tokova." U članku pročitajte pisma koja je slao u potrazi za poslom.
Prije više od 100 godina mladi Albert Einstein krenuo je u potragu za svojim prvim poslom: "Te dvije godine za slavnog su fizičara bile zacijelo nesretno doba. Pisma su mu bila uzaludna, jer posao nije uspio dobiti. Nezadovoljstvo je možda najbolje opisao njegov otac Hermann Einstein tvrdeći da mu je sin zadubljen u znanost, a ovako bez posla stalno ga progoni misao da je izvan njenih tokova." U članku pročitajte pisma koja je slao u potrazi za poslom.
VJENCESLAV NOVAK
Vjenceslav Novak (Senj, 11. rujna 1859. - Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog. Rođen je u doseljeničkoj češkoj obitelji, gdje je majka Senjanka iz doseljene bavarske obitelji. Bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. U književnost ulazi 1881. godine pripovijetkom Maca. Napisao je sedam romana. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze piše pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije, kritike i rasprave iz muzikologije i muzičke pedagogije. U svom proznom stvaralaštvu (ponajprije kao pripovjedač) prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva. Otkrivao je moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, braka. Ponirao je u dušu umjetnika i intelektualaca. Pretežito je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošću i samilošću.
Vjenceslav Novak (Senj, 11. rujna 1859. - Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog. Rođen je u doseljeničkoj češkoj obitelji, gdje je majka Senjanka iz doseljene bavarske obitelji. Bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. U književnost ulazi 1881. godine pripovijetkom Maca. Napisao je sedam romana. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze piše pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije, kritike i rasprave iz muzikologije i muzičke pedagogije. U svom proznom stvaralaštvu (ponajprije kao pripovjedač) prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva. Otkrivao je moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, braka. Ponirao je u dušu umjetnika i intelektualaca. Pretežito je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošću i samilošću.
ALESANDRO CHIAROLLA
Rođen 11. rujna 1942 godine u Mogadishu u Somaliji, u to vrijeme talijanskoj koloniji. Chiarolla je ušao je u svijet devete umjetnosti uz pomoć Renata Palesea. Počeo je s radom za izdavačku kuću Il Vittorioso 1960. sa svojim prvim stripom La Bella Petroia. Za vrijeme tih godina radio je više naslova za strane izdavačke kuće preko art agencija. Na primjer za British Fleetway je bio aktivan na naslovima kao Tina,Tiger, Hurrican and Buster itd. Za Francusko tržište je radio na stripu Lancelot, a za Njemačko, Reno Kid i Buffalo Bill. Surađivao je više puta sa scenaristom Alfredom Castellijem na nekoliko priča za Il Giornalino i Il Corriere dei Ragazzi, kao što su Bassa Marea , Fertini sul Fiume i za Central Hospital. Nakon kraće pauze konačno se pridružuje SBE gdje crta za nekoliko naslova. Najpoznatiji su mu radovi na Zagoru.
Rođen 11. rujna 1942 godine u Mogadishu u Somaliji, u to vrijeme talijanskoj koloniji. Chiarolla je ušao je u svijet devete umjetnosti uz pomoć Renata Palesea. Počeo je s radom za izdavačku kuću Il Vittorioso 1960. sa svojim prvim stripom La Bella Petroia. Za vrijeme tih godina radio je više naslova za strane izdavačke kuće preko art agencija. Na primjer za British Fleetway je bio aktivan na naslovima kao Tina,Tiger, Hurrican and Buster itd. Za Francusko tržište je radio na stripu Lancelot, a za Njemačko, Reno Kid i Buffalo Bill. Surađivao je više puta sa scenaristom Alfredom Castellijem na nekoliko priča za Il Giornalino i Il Corriere dei Ragazzi, kao što su Bassa Marea , Fertini sul Fiume i za Central Hospital. Nakon kraće pauze konačno se pridružuje SBE gdje crta za nekoliko naslova. Najpoznatiji su mu radovi na Zagoru.
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Đuro Sudeta na webu
WEB stranica posvećena Đuri sudeti povodom stote godišnjice rođenja
(1903.-2003.)
Novosti
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
