Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-građa, knjige
E-građa, knjige, PDF
E-građa, plakati
E-građa, časopisi
E-građa, novine
E-građa, E-knjiga
E-građa, sitni tisak
E-građa, članci u knjizi
E-građa, rukopisi
E-građa, note
E-građa, članci-separati
E-građa, grafike
E-knjige ostalih knjižnica
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
Hrvatska je 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila je diplomatske odnose s Njemačkom, državom koja je odigrala bitnu ulogu u priznavanju Hrvatske u svijetu založivši svoju sveukupnu političku i gospodarsku težinu kako bi pokrenula pasivnu Europu i potaknula ostalih jedanaest članica Europske zajednice da priznaju neovisnost i suverenitet RH.
Hrvatska je 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila je diplomatske odnose s Njemačkom, državom koja je odigrala bitnu ulogu u priznavanju Hrvatske u svijetu založivši svoju sveukupnu političku i gospodarsku težinu kako bi pokrenula pasivnu Europu i potaknula ostalih jedanaest članica Europske zajednice da priznaju neovisnost i suverenitet RH.
ZANIMLJIVE BROJKE O KRVI ČOVJEKA
Čovjek imade poprečno 5 l krvi, a svaki kubični milimetar od toga 5 milijuna crvenih krvnih tjelešaca, što čini u svemu 25 bilijuna crvenih krvnih tjelešaca. U članku pročitajte zanimljive brojčane usporedbe krvnih stanica s mjerama u svakodnevnom životu.
Čovjek imade poprečno 5 l krvi, a svaki kubični milimetar od toga 5 milijuna crvenih krvnih tjelešaca, što čini u svemu 25 bilijuna crvenih krvnih tjelešaca. U članku pročitajte zanimljive brojčane usporedbe krvnih stanica s mjerama u svakodnevnom životu.
TOMISLAV MARETIĆ
Tomislav Maretić(13.12.1854., Virovitica - 15.1.1938., Zagreb), hrvatski jezikoslovac i leksikograf. U rodnom gradu završio osnovnu školu, a gimnaziju polazio u Varaždinu, Slavonskoj Požegi te Zagrebu (u sjemeništu). Studirao slavistiku i klasične jezike u Zagrebu, 1883. položio doktorat iz slavistike; usavršavao filologiju kod istaknutih mladogramatičara u Leipzigu. Objavljivati je počeo 1874. u "Vijencu" pjesme (prva Trakom sunčanim) i prijevode; prvi mu je prozni sastavak Gjuragj Križanić, hrvatsko-ruski pisac (1877, također u "Vijencu"). Istaknuta je Maretićeva djelatnost u nekoliko područja filologije. Prevodio je s desetak jezika, osobito klasičke pjesnike (Vergilije, Tibul, Ovidije), Homerovu Odiseju (1882), Ilijadu (1883). Maretićev izrazit interes za našu narodnu književnost (od rada O narodnoj zagonetci hrvatskoj, 1881) odrazio se i u njegovu lingvističkom radu, također u glavnom djelu Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899). Ta gramatika, ostale filološke rasprave, pa Hrvatski ili srpski jezični savjetnik (1924) i nadasve tridesetgodišnje uređivanje Akademijina rječnika, čine bitnu komponentu u novijoj jezičnoj standardizaciji, koja se, nakon zagrebačke filološke škole, često i naziva Daničić-Maretićevim smjerom.
Tomislav Maretić(13.12.1854., Virovitica - 15.1.1938., Zagreb), hrvatski jezikoslovac i leksikograf. U rodnom gradu završio osnovnu školu, a gimnaziju polazio u Varaždinu, Slavonskoj Požegi te Zagrebu (u sjemeništu). Studirao slavistiku i klasične jezike u Zagrebu, 1883. položio doktorat iz slavistike; usavršavao filologiju kod istaknutih mladogramatičara u Leipzigu. Objavljivati je počeo 1874. u "Vijencu" pjesme (prva Trakom sunčanim) i prijevode; prvi mu je prozni sastavak Gjuragj Križanić, hrvatsko-ruski pisac (1877, također u "Vijencu"). Istaknuta je Maretićeva djelatnost u nekoliko područja filologije. Prevodio je s desetak jezika, osobito klasičke pjesnike (Vergilije, Tibul, Ovidije), Homerovu Odiseju (1882), Ilijadu (1883). Maretićev izrazit interes za našu narodnu književnost (od rada O narodnoj zagonetci hrvatskoj, 1881) odrazio se i u njegovu lingvističkom radu, također u glavnom djelu Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899). Ta gramatika, ostale filološke rasprave, pa Hrvatski ili srpski jezični savjetnik (1924) i nadasve tridesetgodišnje uređivanje Akademijina rječnika, čine bitnu komponentu u novijoj jezičnoj standardizaciji, koja se, nakon zagrebačke filološke škole, često i naziva Daničić-Maretićevim smjerom.
JEAN BAPTISTE MOLIERE
Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Moli`ere (Pariz, 15. siječnja 1622. - Pariz, 17. veljače 1673.),francuski scenarist, književnik jedan od velikana humoristične satire. Rođen je u obitelji imućna kraljeva tapetara, završio je pravo, ali se odrekao pravničke karijere i postao glumac. Napisao je niz komada u prozi i stihu. Predstavnik je klasicizma. Ismijavao je ondašnje društvo, staleške predrasude, pokvarenost aristokracije i gramzivost buržoazije, a nije prezao ni od osude licemjernog katoličkog svećenstva. Djela: Ljubomorni muž Škola za žene Versailleska improvizacija Primorano vjenčanje Škrtac Umišljeni bolesnik
Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Moli`ere (Pariz, 15. siječnja 1622. - Pariz, 17. veljače 1673.),francuski scenarist, književnik jedan od velikana humoristične satire. Rođen je u obitelji imućna kraljeva tapetara, završio je pravo, ali se odrekao pravničke karijere i postao glumac. Napisao je niz komada u prozi i stihu. Predstavnik je klasicizma. Ismijavao je ondašnje društvo, staleške predrasude, pokvarenost aristokracije i gramzivost buržoazije, a nije prezao ni od osude licemjernog katoličkog svećenstva. Djela: Ljubomorni muž Škola za žene Versailleska improvizacija Primorano vjenčanje Škrtac Umišljeni bolesnik
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Đuro Sudeta na webu
WEB stranica posvećena Đuri sudeti povodom stote godišnjice rođenja
(1903.-2003.)
Novosti
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
