Banner
Knjižnica i čitaonica ˝Fran Galović˝ Koprivnica

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Svjetski dan umjetnosti
UNESCO je prihvatio obilježavanje Svjetskog dana umjetnosti, na inicijativu Međunarodnog udruženja umjetnika (IAA – The International Association of Art), mreže unutar koje HDLU zastupa Republiku Hrvatsku. Od 2020. nadalje, 15. travnja, na rođendan Leonarda da Vincija, slavit će se Svjetski dan umjetnosti u cijelom svijetu. Ove godine sjećamo se 500-te godišnjice rođenja ovog legendarnog renesansnog umjetnika i svestranog stvaraoca na mnogim područjima, koji je ostao relevantan svakoj generaciji umjetnika, sve do današnjih dana. U listopadu 2018. godine IAA je poslala službeni prijedlog generalnoj direktorici UNESCO-a gđi Audrey Azoulay. Nakon intenzivnog razdoblja diplomatskih sastanaka i dijaloga u Parizu, 16. travnja 2019., upravni odbor UNESCO-a jednoglasno je prihvatio prijedlog IAA, na inicijativu Meksika i Turske, koji je supotpisala 41 država, a jednoglasno je potvrđen od predstavnika 57 država.
clanak
Dan gumica za brisanje
Ovaj dan slavi izum gumice za brisanje. Svi mi griješimo, a ovaj dan posvećen je važnosti ovog malog korisnog predmeta koji se može pronaći na gotovo svakom radnom stolu. U svijetu gumice, dva čovjeka treba posebno istaknuti. Prvi je Joseph Priestley koji je otkrio gumicu na današnji dan 1770., koristeći komad gume uvezene iz Brazila. Zatim je 1858, Hyman Lipman iz Philadelphije patentirao olovku s gumicom na vrhu olovke.
clanak
RIBA, KOJA ŽIVI NA KOPNU
"Ima više vrsta takvih riba,koje mogu da dugo izdrže izvan vode, a jedna od najzanimljivijih jeste tropska riba skakavica (Periophthalmus koelreuteri). Ova riba može da se vidi duž tropskih obala staroga svijeta, gdje počiva na kamenju, korijenju mangrova ili kakvom drugom uzvišenom mjestu, a kad joj se čovjek približi, skoči poput žabe u vodu, brzo zaroni i zarije se u glib."
Autor0000014238
MIHAIL VASILJEVIČ LOMONOSOV
Mihail Vasiljevič Lomonosov (Denisovka, 19. studenog 1711. - Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik S 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grčko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemačku, u Marburg i Freiburg. Po povratku u Rusiju postaje član Akademije nauka i organizira znanstveni rad u Rusiji. Bavio se fizikom, kemijom, geografijom, poviješću, filologijom i pridonio razvitku svih tih znanosti, a u nekima je izvršio i važna otkrića. Karakterističan je njegov stav da sve treba proučavati na osnovi promatranja i eksperimenata. Njegovo materijalističko gledanje na svijet dovelo ga je u sukob s postavkama za ono vrijeme najviših autoriteta kao što su Leibniz i Newton. Prvi je dokazao zakon o očuvanju mase, tvrdeći da je količina materije prije kemijske reakcije i poslije nje ista. Bavio se i astronomijom te je prvi otkrio na temelju refrakcije svjetlosti na rubovima Sunčeve ploče prilikom prolaska Venere da je taj planet okružen atmosferom kao i Zemlja. Posebno su važni njegovi radovi iz geologije u kojima je u mnogočemu stajao ispred svoga vremena. Veliku pozornost posvećivao je praktičnoj primjeni znanosti. Izumio je čitav niz meteoroloških, optičkih i drugih instrumenata. Njegova ˝Ruska gramatika˝ je prva gramatika ruskog jezika. Književnim pitanjima bavi se i u svojoj ˝Retorici˝. Dovršio je reformu ruskog stiha, a ubraja se među najistaknutije ruske pjesnike 18. stoljeća, a posebno su poznate njegove ode u kojima dolaze do izražaja njegova prosvjetiteljska shvaćanja. Utemeljitelj je Moskovskoga sveučilišta, koje je kasnije nazvano po njemu: ˝Moskovsko državno sveučilište Lomonosov".
Autor0000002834
JEAN - PAUL SARTRE
Jean-Paul Charles Aymard Sartre (Pariz, 21. lipnja 1905. - Pariz, 15. travnja 1980.), francuski filozof, romanopisac, esejist, dramaturg, scenarist i kritičar. Sartreu je 1964. dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, no odbio ju je primiti iz moralnih razloga. Za vrijeme 1940-ih i 1950-ih egzistencijalizam je postao omiljena filozofija Beatnik generacije. Godine 1948. Rimokatolička Crkva stavila je sva njegova djela na Indeks. Većina njegovih drama bogata je simbolizmom i služila je kao medij njegove filozofije. Najpoznatija među njima, Iza zatvorenih vrata (Huis-clos), sadrži glasovitu rečenicu ˝L'enfer, c'est les autres˝ («Pakao, to su drugi»). Osim očitog utjecaja Mučnine, Sartreov je najveći doprinos književnosti bila trilogija Putovi slobode koja govori o tome kako je Drugi svjetski rat utjecao na Sartreove ideje. Tako Putovi slobode daju manje teoretski a više praktičan pristup egzistencijalizmu. Prvi roman trilogije, Razumno doba (L'âge de raison, 1945.) je Sartreovo djelo koje je dobilo najširi odaziv.
Autor0000009450
EMMA THOMPSON
Emma Thompson (15. travnja 1959.), priznata engleska glumica, komičarka i scenaristica ovjenčana dvama Oscarima, te nagradama Emmy, Zlatni globus i BAFTA. Rodila se u londonskoj četvrti Paddington. Potječe iz glumačke obitelji. Mlađa sestra Sophie također je glumica. Pohađala je djevojačku školu Camden, a kasnije je na sveučilištu Cambridge studirala englesku književnost, gdje je bila potpredsjednica tamošnje kazališne družine. Veoma nadarena za glumu, prvi glumački posao dobila je već na drugoj godini studija. Diplomirala je 1982. te se posvetila glumi. Do sada je snimila 20-ak naslova. Prvog Oscara dobila je 1992., za scenarij, a drugog 1996. godine. Gostovala je u nekoliko sitcoma. Recentan glumački rad uključuje serijal o Harryu Potteru gdje glumi profesoricu Sybill Trelawney i film ˝Dadilja McPhee˝. Udavala se dva puta, a iz drugog braka ima kćer.