Banner
Knjižnica i čitaonica ½Fran Galovię½ Koprivnica

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste graše sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neęe sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti ęe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graše te multimedije.
Slika
SVJETSKI DAN HEMOFILIJE - 17.04.1989.
Svjetski dan hemofilije obilježava se od 1989. godine. Svjetska federacija hemofilije (World Federation of Hemophilia) odabrala je 17. travanj u čast osnivača ove organizacije Franka Schnabela, koji je rošen na taj dan. Svjetski dan hemofilije prepoznat je diljem svijeta, a promovira ovu rijetku i tešku nasljednu bolest te podučava sve ljude o samoj bolesti i problemima koje imaju ljudi koji žive s hemofilijom. Želja je da se svakoj osobi s hemofilijom omoguęi normalan i kvalitetan život, bez mnogo ograničenja koja su danas još uvijek prisutna u svakodnevnom životu.
clanak
Bla bla bla dan
Ponekad se čini kao da je svatko kritičar. Dosta vam je da vam najdraži i najbliži stalno sugeriraju da izgubite na težini, prestanete pušiti, ili da obojite strop? Ili, iako vas nitko ne proganja s takvim pitanjima, sami svjesno odgašate neke stvari za sutra a koje su trebale biti urašene jučer? Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja pozitivan, onda je Bla bla bla dan prilika da zaustavite odgašanje i uhvatite se u koštac sa svim tim zaostalim projektima i prekršenim obeęanjima upravo sada! Iako ne spada u službene godišnje praznike, zanimljiv je za poticanje da konačno obavimo sve ono što odgašamo u životu. Ovaj neobičan dan smislilo je poduzeęe Wellcat, koje se bavi organizacijom odmora i proizvodnjom začinskog bilja. Najbolji način za obilježavanje ovog dana je izvlačenjem iz zaborava svih onih Novogodišnjih odluka te realizacijom tih istih odluka prije nego opet padnu u zaborav.
Marija Jambrišak: O pristojnom vladanju u svim životnim prilikama
Čovjek može postati čovjekom samo po odgoju. On je ono, što od njega načini odgoj. Kant Čovjek natkriljuje sve ostale zemaljske stvorove ljepotom tijela svoga, a kamo li tek dušom svojom. Tijelom je slabiji od mnogih životinja, nu duševnom ih je snagom sve pretekao te postao gospo-darom zemlje. Bez razumne duše bio bi čovjek mnogo nevoljniji od životinja. Buduęi da je duševni život čovječji tako znamenit, vrlo je potrebno, da se pomno njeguje i usavršuje, a to se usavršivanje zove duševni odgoj.
clanak
BILJKE NAZNAČUJU RUDE U ZEMLJI
"Poznato je, da tla stanovito kakvoęe imaju i stanovitu floru, koja je za njih upravo značajna. Biljar može po nazočnosti nekih, biljaka sigurno zaključiti na mineralne sastojine tla." Koje su to specifične biljke, pročitajte u članku.
Autor0000012006
VIKTOR CAR EMIN
Viktor Car Emin (Kraj kod Lovrana, 1. studenog 1870. - Opatija, 17. travnja 1963.), hrvatski književnik U mladosti je radio u školama po Istri i u Opatiji. Zbog svoje protutalijanske aktivnosti morao se 1929. godine skloniti u Sušak. Nakon drugog svjetskog rata vratio se u Opatiju gdje je ostao do kraja života. Viktor Car Emin je politički angažman u suprostavljanju talijanskim iredentistima i fašistima prenio i u svoje romane, pripovjetke i drame u kojima je prije svega bio zaokupljen svjedočenjem o hrvatskom identitetu Istre. Stoga su osnovne teme njegovih literarnih djela borba hrvatskog puka u Istri, Rijeci i Hrvatskom primorju za očuvanje nacionalne svijesti, te prikaz socijalnih prilika u toj regiji. Gradska knjižnica i čitaonica u Opatiji nosi njegovo ime. Takošer je po njemu nazvana Osnovna škola Viktora Cara Emina u Lovranu. Značajnija djela Romani i pripovjetke: Na uzburkanom moru (1984);Pusto ognjište (1900); Usahlo vrelo (1904); Iza plime (1913); Starci (1917); Pod sumnjom (1918); Nove borbe (1926); Izmešu dva ognjišta (1930); Presječeni puti (1938); Vitez mora (1939); Neznatni ljudi (1946); Kronika: Danuncijada (1946); Drame: Zimsko sunce (1903); Mrtva straža (izvedena 1923); Vicencica (1934).
Autor0000000936
NICK HORNBY
Nick Hornby (17.04.1957., Redhill, Surrey, England, GBR) engleski je romanopisac, esejist i scenarist. Živi i radi u sjevernom Londonu. Predstavnik je novog vala engleske literalne scene. Radio je kao učitelj engleskog jezika tako dugo dok mu nije izdan roman Stadionska groznica. Najpoznatiji je po romanima “Hi-Fi”, “Sve zbog jednog dječaka” i “Nogometna groznica”. Često u romanima piše o glazbi, sportu i “izgubljenim” ljudima. Prema njegovim romanima snimljeni su i filmovi, a na hrvatski su mu još prevedena djela “Tresak”, “Duži put do dna”, “31 pjesma”, “Razgovor s anšelom”, “Kako biti dobar”, “Juliet, gola”.
Autor0000002560
ANDRIJA KAČIĘ MIOŠIĘ
Andrija Kačię Miošię (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. - Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu. Njegova knjiga Razgovor ugodni naroda slovinskoga, iz 1756. godine, jedno je od najvrjednijih djela hrvatske književnosti 18. stoljeęa i jedna od najčitanijih i najizdavanijih knjiga hrvatske dopreporodne književnosti uopęe. Ujak mu fra Luka Tomaševię, dade ga na nauke u samostan u Zaostrogu. Položio zavjete g. 1721., u Budimu učio filozofiju i teologiju, a 1728. bio je zarešen. Vratio se u Zaostrog, predavao filozofiju i napisao logiku pod naslovom »Elementa peripathetica juxta mentem subtilissimi doctoris Joannis Duks Scoti« (Mleci 1752.). Od g. 1737. do 1748. bio je profesor teologije u Šibeniku, a od g. 1748. do 1750. gvardijan samostana sv. Martina na Braču. G. 1750. apostol, poslanik, a to je u njegovu životu najznamenitije, jer je sada morao obięi sve bosanske samostane. Tako je skitajuęi se od Skadra do Zadra, od Mostara do Kotora upoznao narodni jezik i zavolio duh narodne pjesme, koju je bilježio i proučavao u svim krajevima, kamo je dolazio poslom. Pod starost povuče se u Zaostrog, gdje je napisao: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756.) i Korabljicu (1760.). Umro je u Zaostrogu 14. XII. 1760. a pokopan je u tamošnjoj franjevačkoj crkvi. Kačię je pučki pjevač, narodni prosvjetitelj. Pisao je za siromahe težake i čobane. U Razgovoru ugodnom (u Dalmaciji nazvanom Pismarica) podaje narodu povijest juž. Slavena, veęinom u nar. stilu, a nešto i prozom. U Korabljici pak sabrao je od svake vrsti stvari i dogašaje davši nam tako neku vrst kronike od početka svijeta pak sve do svoga doba. U drugom dijelu toga djela najviše prikazuje dogašaje na slav. jugu. Kačięev Razgovor postao najpopularnijim djelom u našem narodu (30 izd.). Kačię se smatra učiteljem ilir. pjesnicima.