![IDX01884 - [Četrnaest] 14. godina ½Teko-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronička graša] : časopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\1\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graša, E-knjiga
E-graša, članci u knjizi
E-graša, note
E-graša, knjige
E-graša, članci-separati
E-graša, grafike
E-graša, novine
E-graša, rukopisi
E-graša, časopisi
E-graša, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
KOLSTVO
POINT, VARADIN
Gimnazija VARADIN
Medicinski fakultet sveučilita u Splitu
FRANJO KOĘEC
Hrvatsko prirodoslovno drutvo, Zagreb
Sveučilina knjinica sveučilita JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opęa Bolnica Varadin, Varadin
GMV Varadin
Narodna knjinica PETAR PRERADOVIĘ Bjelovar
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE:
Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadraj...).
Odabirom vrste graše suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo.
Tekst koji traimo moe biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat neęe sadravati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izraavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti ęe vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graše te multimedije.
SVJETSKI DAN HEMOFILIJE - 17.04.1989.
Svjetski dan hemofilije obiljeava se od 1989. godine. Svjetska federacija hemofilije (World Federation of Hemophilia) odabrala je 17. travanj u čast osnivača ove organizacije Franka Schnabela, koji je rošen na taj dan. Svjetski dan hemofilije prepoznat je diljem svijeta, a promovira ovu rijetku i teku nasljednu bolest te podučava sve ljude o samoj bolesti i problemima koje imaju ljudi koji ive s hemofilijom. elja je da se svakoj osobi s hemofilijom omoguęi normalan i kvalitetan ivot, bez mnogo ograničenja koja su danas jo uvijek prisutna u svakodnevnom ivotu.
Svjetski dan hemofilije obiljeava se od 1989. godine. Svjetska federacija hemofilije (World Federation of Hemophilia) odabrala je 17. travanj u čast osnivača ove organizacije Franka Schnabela, koji je rošen na taj dan. Svjetski dan hemofilije prepoznat je diljem svijeta, a promovira ovu rijetku i teku nasljednu bolest te podučava sve ljude o samoj bolesti i problemima koje imaju ljudi koji ive s hemofilijom. elja je da se svakoj osobi s hemofilijom omoguęi normalan i kvalitetan ivot, bez mnogo ograničenja koja su danas jo uvijek prisutna u svakodnevnom ivotu.
Bla bla bla dan
Ponekad se čini kao da je svatko kritičar. Dosta vam je da vam najdrai i najblii stalno sugeriraju da izgubite na teini, prestanete puiti, ili da obojite strop? Ili, iako vas nitko ne proganja s takvim pitanjima, sami svjesno odgašate neke stvari za sutra a koje su trebale biti urašene jučer? Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja pozitivan, onda je Bla bla bla dan prilika da zaustavite odgašanje i uhvatite se u kotac sa svim tim zaostalim projektima i prekrenim obeęanjima upravo sada! Iako ne spada u slubene godinje praznike, zanimljiv je za poticanje da konačno obavimo sve ono to odgašamo u ivotu. Ovaj neobičan dan smislilo je poduzeęe Wellcat, koje se bavi organizacijom odmora i proizvodnjom začinskog bilja. Najbolji način za obiljeavanje ovog dana je izvlačenjem iz zaborava svih onih Novogodinjih odluka te realizacijom tih istih odluka prije nego opet padnu u zaborav.
Ponekad se čini kao da je svatko kritičar. Dosta vam je da vam najdrai i najblii stalno sugeriraju da izgubite na teini, prestanete puiti, ili da obojite strop? Ili, iako vas nitko ne proganja s takvim pitanjima, sami svjesno odgašate neke stvari za sutra a koje su trebale biti urašene jučer? Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja pozitivan, onda je Bla bla bla dan prilika da zaustavite odgašanje i uhvatite se u kotac sa svim tim zaostalim projektima i prekrenim obeęanjima upravo sada! Iako ne spada u slubene godinje praznike, zanimljiv je za poticanje da konačno obavimo sve ono to odgašamo u ivotu. Ovaj neobičan dan smislilo je poduzeęe Wellcat, koje se bavi organizacijom odmora i proizvodnjom začinskog bilja. Najbolji način za obiljeavanje ovog dana je izvlačenjem iz zaborava svih onih Novogodinjih odluka te realizacijom tih istih odluka prije nego opet padnu u zaborav.
Marija Jambriak: O pristojnom vladanju u svim ivotnim prilikama
Čovjek moe postati čovjekom samo po odgoju. On je ono, to od njega načini odgoj. Kant Čovjek natkriljuje sve ostale zemaljske stvorove ljepotom tijela svoga, a kamo li tek duom svojom. Tijelom je slabiji od mnogih ivotinja, nu duevnom ih je snagom sve pretekao te postao gospo-darom zemlje. Bez razumne due bio bi čovjek mnogo nevoljniji od ivotinja. Buduęi da je duevni ivot čovječji tako znamenit, vrlo je potrebno, da se pomno njeguje i usavruje, a to se usavrivanje zove duevni odgoj.
Čovjek moe postati čovjekom samo po odgoju. On je ono, to od njega načini odgoj. Kant Čovjek natkriljuje sve ostale zemaljske stvorove ljepotom tijela svoga, a kamo li tek duom svojom. Tijelom je slabiji od mnogih ivotinja, nu duevnom ih je snagom sve pretekao te postao gospo-darom zemlje. Bez razumne due bio bi čovjek mnogo nevoljniji od ivotinja. Buduęi da je duevni ivot čovječji tako znamenit, vrlo je potrebno, da se pomno njeguje i usavruje, a to se usavrivanje zove duevni odgoj.
BILJKE NAZNAČUJU RUDE U ZEMLJI
"Poznato je, da tla stanovito kakvoęe imaju i stanovitu floru, koja je za njih upravo značajna. Biljar moe po nazočnosti nekih, biljaka sigurno zaključiti na mineralne sastojine tla." Koje su to specifične biljke, pročitajte u članku.
"Poznato je, da tla stanovito kakvoęe imaju i stanovitu floru, koja je za njih upravo značajna. Biljar moe po nazočnosti nekih, biljaka sigurno zaključiti na mineralne sastojine tla." Koje su to specifične biljke, pročitajte u članku.
VIKTOR CAR EMIN
Viktor Car Emin (Kraj kod Lovrana, 1. studenog 1870. - Opatija, 17. travnja 1963.), hrvatski knjievnik U mladosti je radio u kolama po Istri i u Opatiji. Zbog svoje protutalijanske aktivnosti morao se 1929. godine skloniti u Suak. Nakon drugog svjetskog rata vratio se u Opatiju gdje je ostao do kraja ivota. Viktor Car Emin je politički angaman u suprostavljanju talijanskim iredentistima i faistima prenio i u svoje romane, pripovjetke i drame u kojima je prije svega bio zaokupljen svjedočenjem o hrvatskom identitetu Istre. Stoga su osnovne teme njegovih literarnih djela borba hrvatskog puka u Istri, Rijeci i Hrvatskom primorju za očuvanje nacionalne svijesti, te prikaz socijalnih prilika u toj regiji. Gradska knjinica i čitaonica u Opatiji nosi njegovo ime. Takošer je po njemu nazvana Osnovna kola Viktora Cara Emina u Lovranu. Značajnija djela Romani i pripovjetke: Na uzburkanom moru (1984);Pusto ognjite (1900); Usahlo vrelo (1904); Iza plime (1913); Starci (1917); Pod sumnjom (1918); Nove borbe (1926); Izmešu dva ognjita (1930); Presječeni puti (1938); Vitez mora (1939); Neznatni ljudi (1946); Kronika: Danuncijada (1946); Drame: Zimsko sunce (1903); Mrtva straa (izvedena 1923); Vicencica (1934).
Viktor Car Emin (Kraj kod Lovrana, 1. studenog 1870. - Opatija, 17. travnja 1963.), hrvatski knjievnik U mladosti je radio u kolama po Istri i u Opatiji. Zbog svoje protutalijanske aktivnosti morao se 1929. godine skloniti u Suak. Nakon drugog svjetskog rata vratio se u Opatiju gdje je ostao do kraja ivota. Viktor Car Emin je politički angaman u suprostavljanju talijanskim iredentistima i faistima prenio i u svoje romane, pripovjetke i drame u kojima je prije svega bio zaokupljen svjedočenjem o hrvatskom identitetu Istre. Stoga su osnovne teme njegovih literarnih djela borba hrvatskog puka u Istri, Rijeci i Hrvatskom primorju za očuvanje nacionalne svijesti, te prikaz socijalnih prilika u toj regiji. Gradska knjinica i čitaonica u Opatiji nosi njegovo ime. Takošer je po njemu nazvana Osnovna kola Viktora Cara Emina u Lovranu. Značajnija djela Romani i pripovjetke: Na uzburkanom moru (1984);Pusto ognjite (1900); Usahlo vrelo (1904); Iza plime (1913); Starci (1917); Pod sumnjom (1918); Nove borbe (1926); Izmešu dva ognjita (1930); Presječeni puti (1938); Vitez mora (1939); Neznatni ljudi (1946); Kronika: Danuncijada (1946); Drame: Zimsko sunce (1903); Mrtva straa (izvedena 1923); Vicencica (1934).
NICK HORNBY
Nick Hornby (17.04.1957., Redhill, Surrey, England, GBR) engleski je romanopisac, esejist i scenarist. ivi i radi u sjevernom Londonu. Predstavnik je novog vala engleske literalne scene. Radio je kao učitelj engleskog jezika tako dugo dok mu nije izdan roman Stadionska groznica. Najpoznatiji je po romanima Hi-Fi, Sve zbog jednog dječaka i Nogometna groznica. Često u romanima pie o glazbi, sportu i izgubljenim ljudima. Prema njegovim romanima snimljeni su i filmovi, a na hrvatski su mu jo prevedena djela Tresak, Dui put do dna, 31 pjesma, Razgovor s anšelom, Kako biti dobar, Juliet, gola.
Nick Hornby (17.04.1957., Redhill, Surrey, England, GBR) engleski je romanopisac, esejist i scenarist. ivi i radi u sjevernom Londonu. Predstavnik je novog vala engleske literalne scene. Radio je kao učitelj engleskog jezika tako dugo dok mu nije izdan roman Stadionska groznica. Najpoznatiji je po romanima Hi-Fi, Sve zbog jednog dječaka i Nogometna groznica. Često u romanima pie o glazbi, sportu i izgubljenim ljudima. Prema njegovim romanima snimljeni su i filmovi, a na hrvatski su mu jo prevedena djela Tresak, Dui put do dna, 31 pjesma, Razgovor s anšelom, Kako biti dobar, Juliet, gola.
ANDRIJA KAČIĘ MIOIĘ
Andrija Kačię Mioię (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. - Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan ivotom uz franjevački samostan u Zaostrogu. Njegova knjiga Razgovor ugodni naroda slovinskoga, iz 1756. godine, jedno je od najvrjednijih djela hrvatske knjievnosti 18. stoljeęa i jedna od najčitanijih i najizdavanijih knjiga hrvatske dopreporodne knjievnosti uopęe. Ujak mu fra Luka Tomaevię, dade ga na nauke u samostan u Zaostrogu. Poloio zavjete g. 1721., u Budimu učio filozofiju i teologiju, a 1728. bio je zarešen. Vratio se u Zaostrog, predavao filozofiju i napisao logiku pod naslovom »Elementa peripathetica juxta mentem subtilissimi doctoris Joannis Duks Scoti« (Mleci 1752.). Od g. 1737. do 1748. bio je profesor teologije u ibeniku, a od g. 1748. do 1750. gvardijan samostana sv. Martina na Braču. G. 1750. apostol, poslanik, a to je u njegovu ivotu najznamenitije, jer je sada morao obięi sve bosanske samostane. Tako je skitajuęi se od Skadra do Zadra, od Mostara do Kotora upoznao narodni jezik i zavolio duh narodne pjesme, koju je biljeio i proučavao u svim krajevima, kamo je dolazio poslom. Pod starost povuče se u Zaostrog, gdje je napisao: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756.) i Korabljicu (1760.). Umro je u Zaostrogu 14. XII. 1760. a pokopan je u tamonjoj franjevačkoj crkvi. Kačię je pučki pjevač, narodni prosvjetitelj. Pisao je za siromahe teake i čobane. U Razgovoru ugodnom (u Dalmaciji nazvanom Pismarica) podaje narodu povijest ju. Slavena, veęinom u nar. stilu, a neto i prozom. U Korabljici pak sabrao je od svake vrsti stvari i dogašaje davi nam tako neku vrst kronike od početka svijeta pak sve do svoga doba. U drugom dijelu toga djela najvie prikazuje dogašaje na slav. jugu. Kačięev Razgovor postao najpopularnijim djelom u naem narodu (30 izd.). Kačię se smatra učiteljem ilir. pjesnicima.
Andrija Kačię Mioię (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. - Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan ivotom uz franjevački samostan u Zaostrogu. Njegova knjiga Razgovor ugodni naroda slovinskoga, iz 1756. godine, jedno je od najvrjednijih djela hrvatske knjievnosti 18. stoljeęa i jedna od najčitanijih i najizdavanijih knjiga hrvatske dopreporodne knjievnosti uopęe. Ujak mu fra Luka Tomaevię, dade ga na nauke u samostan u Zaostrogu. Poloio zavjete g. 1721., u Budimu učio filozofiju i teologiju, a 1728. bio je zarešen. Vratio se u Zaostrog, predavao filozofiju i napisao logiku pod naslovom »Elementa peripathetica juxta mentem subtilissimi doctoris Joannis Duks Scoti« (Mleci 1752.). Od g. 1737. do 1748. bio je profesor teologije u ibeniku, a od g. 1748. do 1750. gvardijan samostana sv. Martina na Braču. G. 1750. apostol, poslanik, a to je u njegovu ivotu najznamenitije, jer je sada morao obięi sve bosanske samostane. Tako je skitajuęi se od Skadra do Zadra, od Mostara do Kotora upoznao narodni jezik i zavolio duh narodne pjesme, koju je biljeio i proučavao u svim krajevima, kamo je dolazio poslom. Pod starost povuče se u Zaostrog, gdje je napisao: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756.) i Korabljicu (1760.). Umro je u Zaostrogu 14. XII. 1760. a pokopan je u tamonjoj franjevačkoj crkvi. Kačię je pučki pjevač, narodni prosvjetitelj. Pisao je za siromahe teake i čobane. U Razgovoru ugodnom (u Dalmaciji nazvanom Pismarica) podaje narodu povijest ju. Slavena, veęinom u nar. stilu, a neto i prozom. U Korabljici pak sabrao je od svake vrsti stvari i dogašaje davi nam tako neku vrst kronike od početka svijeta pak sve do svoga doba. U drugom dijelu toga djela najvie prikazuje dogašaje na slav. jugu. Kačięev Razgovor postao najpopularnijim djelom u naem narodu (30 izd.). Kačię se smatra učiteljem ilir. pjesnicima.
