![Koprive : [list za humor i satiru]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\vv\304\1934\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=1&zoom=0)
![IDX02462 - Snivaj [pjesma i tango]](../m3/s/1/n/X02462--MX0001.jpg)
![IDX02461 - Kroz noć [pjesma i tango]](../m3/s/1/n/X02461--MX0001.jpg)
![IDX02449 - Neretvanski ratnik [povijesni roman]](../m3/s/1/n/X02449--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-građa, knjige
E-građa, časopisi
E-građa, novine
E-građa, E-knjiga
E-građa, sitni tisak
E-građa, članci u knjizi
E-građa, rukopisi
E-građa, note
E-građa, članci-separati
E-građa, grafike
E-knjige za posudbu
Besplatne E-knjige
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Otvorene XIV.Zimske olimpijske igre u Sarajevu - 08.02.1984.
XIV. Zimske olimpijske igre su održane 1984. godine u Sarajevu, u tadašnjoj SFR Jugoslaviji. Ostali gradovi kandidati su bili Sapporo (Japan) i Falun/Göteborg (Švedska). Međunarodni olimpijski odbor se u odabiru zemlje domaćina djelomično vodio političkim razlozima: kao nesvrstana zemlja, tadašnja SFRJ je davala manje prilike za hladnoratovske bojkote, zabilježene na OI tih godina. Glavni je motiv ipak bila želja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima, održe u gradu koji je do tada najpoznatiji bio po događajima koji su bili neposredan povod za izbijanje Prvog svjetskog rata.
XIV. Zimske olimpijske igre su održane 1984. godine u Sarajevu, u tadašnjoj SFR Jugoslaviji. Ostali gradovi kandidati su bili Sapporo (Japan) i Falun/Göteborg (Švedska). Međunarodni olimpijski odbor se u odabiru zemlje domaćina djelomično vodio političkim razlozima: kao nesvrstana zemlja, tadašnja SFRJ je davala manje prilike za hladnoratovske bojkote, zabilježene na OI tih godina. Glavni je motiv ipak bila želja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima, održe u gradu koji je do tada najpoznatiji bio po događajima koji su bili neposredan povod za izbijanje Prvog svjetskog rata.
Prof. Oton Kučera: Magnetizam i elektricitet
"Prošle su već dvije tisuće godina, što su ljudi iskopali iz zemlje čudan kamen, različit posvema od običnog kamenja. Pospeš li ga željeznom piljotinom, prihvatit će ga se piljotina, kao da je kamen bio namazan kakovim lijepkom, a ipak ni traga nema takovu lijepku na njemu. Taj kamen, koji i danas često iskapaju iz zemlje, zove se prirodni magnet."
"Prošle su već dvije tisuće godina, što su ljudi iskopali iz zemlje čudan kamen, različit posvema od običnog kamenja. Pospeš li ga željeznom piljotinom, prihvatit će ga se piljotina, kao da je kamen bio namazan kakovim lijepkom, a ipak ni traga nema takovu lijepku na njemu. Taj kamen, koji i danas često iskapaju iz zemlje, zove se prirodni magnet."
Ribe u studencima Sahare
"Prema izvještaju A. Heidberga nadjene su u arteškim, dakle podzemnim studencima, Sjeverne Afrike, ribe, koje su unatoč posvemašnje izolacije jednake ribama istih vrsta na površju zemlje." O mogućim hipotezama kako su ribe tamo dosjpele, pročitajte u članku.
"Prema izvještaju A. Heidberga nadjene su u arteškim, dakle podzemnim studencima, Sjeverne Afrike, ribe, koje su unatoč posvemašnje izolacije jednake ribama istih vrsta na površju zemlje." O mogućim hipotezama kako su ribe tamo dosjpele, pročitajte u članku.
JULES VERNE
Jules Verne (Nantes, 8. veljače 1828. - Amiens, 24. ožujka 1905.) francuski je pisac romana za djecu i odrasle, pionir znanstvene fantastike. U mladosti ga je privlačilo kazalište i napisao je niz operetnih libreta. Zatim su njegovu maštu zaokupila znanstvena otkrića, daleke zemlje, smione plovidbe, istraživački podvizi. Znanstveno-fantastičnim romanom "Pet tjedana u balonu" stvorio je novu vrstu proze i osvojio milijune mladih čitatelja. Uskoro je napisao roman "Pustolovine kapetana Hatersa", čiji su doživljaji odveli čitatelje u polarnu pustinju, a potom "Put u središte Zemlje". Jedan od najpoznatijih romana je "20.000 milja pod morem" (1869.). Preveden je na sve europske jezike. Svoje je junake Verne ispalio na Mjesec, pustio da plove pod morem u podmornici i natjerao da put oko svijeta prevale za samo osamdeset dana, što je u ono vrijeme bio fantastičan pothvat. Najzanimljivije je bilo to da je Jules Verne sam bio uvjeren da će se prije ili kasnije njegova maštanja ostvariti. Njegovi likovi - kapetan Nemo i Phileas Fogg poznati su djeci širom svijeta, i danas se pojavljuju u djelima drugih autora, npr. filmu Družba pravih džentlmena (2003.)
Jules Verne (Nantes, 8. veljače 1828. - Amiens, 24. ožujka 1905.) francuski je pisac romana za djecu i odrasle, pionir znanstvene fantastike. U mladosti ga je privlačilo kazalište i napisao je niz operetnih libreta. Zatim su njegovu maštu zaokupila znanstvena otkrića, daleke zemlje, smione plovidbe, istraživački podvizi. Znanstveno-fantastičnim romanom "Pet tjedana u balonu" stvorio je novu vrstu proze i osvojio milijune mladih čitatelja. Uskoro je napisao roman "Pustolovine kapetana Hatersa", čiji su doživljaji odveli čitatelje u polarnu pustinju, a potom "Put u središte Zemlje". Jedan od najpoznatijih romana je "20.000 milja pod morem" (1869.). Preveden je na sve europske jezike. Svoje je junake Verne ispalio na Mjesec, pustio da plove pod morem u podmornici i natjerao da put oko svijeta prevale za samo osamdeset dana, što je u ono vrijeme bio fantastičan pothvat. Najzanimljivije je bilo to da je Jules Verne sam bio uvjeren da će se prije ili kasnije njegova maštanja ostvariti. Njegovi likovi - kapetan Nemo i Phileas Fogg poznati su djeci širom svijeta, i danas se pojavljuju u djelima drugih autora, npr. filmu Družba pravih džentlmena (2003.)
HALLDOR LAXNESS
Halldór Kiljan Laxness (rođen kao Halldór Guojónsson), (Reykjavik, 23. travnja 1902. - Gljúfrasteinn kraj Mosfellsbaera, 8. veljače 1998.), islandski književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1955. godine. Godine 1919. započeo je putovanje koje će mu oblikovati veći dio života. Nakon lutanja i pisanja po Skandinaviji, otišao je u Njemačku, preobratio se na katolicizam te svom imenu dodao ime irskog mučenika sv. Kiliana. Potom je otišao u Luksemburg u samostan St. Maurice et St. Maur u Clervauxu gdje je napisao svoj prvi roman, Pod Svetom planinom (isl. Undir Helgahnúk) ali ubrzo postaje razočaran asketskim životom. Neosporni je majstor suvremene islandske fikcije i jedan od najistaknutijih romanopisaca dvadesetoga stoljeća. Najpoznatija njegova djela su Islandsko zvono, Samostalni ljudi i Atomska postaja.
Halldór Kiljan Laxness (rođen kao Halldór Guojónsson), (Reykjavik, 23. travnja 1902. - Gljúfrasteinn kraj Mosfellsbaera, 8. veljače 1998.), islandski književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1955. godine. Godine 1919. započeo je putovanje koje će mu oblikovati veći dio života. Nakon lutanja i pisanja po Skandinaviji, otišao je u Njemačku, preobratio se na katolicizam te svom imenu dodao ime irskog mučenika sv. Kiliana. Potom je otišao u Luksemburg u samostan St. Maurice et St. Maur u Clervauxu gdje je napisao svoj prvi roman, Pod Svetom planinom (isl. Undir Helgahnúk) ali ubrzo postaje razočaran asketskim životom. Neosporni je majstor suvremene islandske fikcije i jedan od najistaknutijih romanopisaca dvadesetoga stoljeća. Najpoznatija njegova djela su Islandsko zvono, Samostalni ljudi i Atomska postaja.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Đuro Sudeta na webu
WEB stranica posvećena Đuri sudeti povodom stote godišnjice rođenja
(1903.-2003.)
Novosti
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
