Banner
Knjižnica i čitaonica ˝Fran Galović˝ Koprivnica

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Hrvatski jezik postao službenim jezikom u kraljevini Dalmaciji u Austro-Ugarskoj - 23.07.1883.
Na današnji dan davne 1883., prije točno 135 godina, Dalmatinski sabor proglasio je hrvatski jezik službenim jezikom u Kraljevini Dalmaciji u Austro-Ugarskoj. Već na prvoj sjednici, 6. travnja 1861., vodila se rasprava o tome kojim bi jezikom valjalo govoriti u Saboru. Narodnjaci su tada imali manjinu, a većina je bila na strani autonomaša koji su se zalagali za talijanski jezik, što ga je već ranije uvela austrijska uprava kao službeni jezik u Dalmaciji. Ipak, zahvaljujući Mihovilu Pavlinoviću koji je govorio hrvatskim jezikom, odlučeno je da se u Saboru može govoriti i tim jezikom. Ipak, ta je borba bila dugotrajna, tako da su saborskom odlukom tek od 25. srpnja 1870. zapisnici saborskih sjednica pisani hrvatskim jezikom, a 21. srpnja 1883. prihvaćen je prijedlog prema kojem hrvatski postaje službeni jezik u Dalmatinskom saboru i Zemaljskom odboru. Također je donesena i odluka da se u državnoj upravi strankama obraća hrvatskim jezikom, te da u državnu službu ne može biti primljen nitko tko ne govori hrvatski.
clanak
ZAŠTO NAS KOPRIVA MOŽE OŽARITI?
" Donedavno nije bilo posve jasno, što se zapravo zbiva, kad nas kopriva ožari. Znalo se, da ubod uzrokuju dlačice, koje pokrivaju stabljiku i lišće koprive. Bodljikava dlačica je građena iz spojeva kalcija i silicija i vrlo je krhka. Glavica se otkine pri najmanjem dodiru, i nastaje šiljak, koji probije kožu, pa tekućina iz dlake uđe pod kožu."
Autor0000006982
AMY WINEHOUSE
Amy Jade Winehouse (14. rujna 1983., London, Engleska - 23. srpnja 2011., London, Engleska) bila je britanska pjevačica i tekstopisac poznata po svojim jakim vokalima i eklektičnom miksu glazbenih žanrova koji su uključivali R&B, soul i jazz. Njezin debitantski album, Frank, od strane kritike u Velikoj Britaniji bio je vrlo uspješan te nominiran za Mercury Prize. Sljedeći album, Back to Black, nominiran je u čak šest kategorija prestižne nagrade Grammy, a osvojio je njih 5 čime je izjednačen rekord najviše osvojenih Grammyja neke pjevačice u jednoj noći. S tim uspjehom Winehouse je postala prva britanska pjevačica koja je osvojila pet Grammyja, uključujući čak tri od četiri ˝najvažnija˝: najbolja nova pjevačica, najbolja snimka godine i najbolja pjesma godine. 14. veljače 2007. osvojila je BRIT nagradu za najbolju britansku pjevačicu, a također je bila nominirana i u kategoriji najboljeg britanskog albuma. Tri je puta osvojila nagradu Ivor Novello: prvu 2004. godine za pjesmu Stronger Than Me, drugu 2007. godine za pjesmu Rehab, a treću 2008. godine za pjesmu Love is a Losing Game. Amy Winehouse umrla je od trovanja alkoholom 23. srpnja 2011. godine. Njezin album Back to Black kasnije je postao najprodavaniji album u novom mileniju do danas u Velikoj Britaniji.
Autor0000011621
VLADIMIR PRELOG
Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. srpnja 1906. - Zürich, 7. siječnja 1998.), hrvatski i švicarski kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju. U rodnom Sarajevu je pohađao pučku školu, a nakon razvoda roditelja 1915. s ocem dolazi u Hrvatsku. Pučku školu je završio u Zagrebu, gdje je i počeo pohađati gimnaziju, da bi se u trećem razredu s ocem preselio u Osijek. Nakon što je 1924. maturirao u Zagrebu, odlazi na studij kemije u Prag. Tamo diplomira 1928., a doktorira 1929. pod vodstvom Emila Votočeka. Područje njegovih istraživanja su uglavnom heterociklički spojevi, alkaloidi, antibiotici. Središnje zanimanje bila mu je stereokemija molekula, zaokuplja ga problem prostorne građe molekula. Uvodi naziv kemijska topologija za područje stereokemije koja se bavi geometrijskim svojstvima molekula. Pridonio je objašnjenju strukture steroida, kinina, strihnina i drugih alkaloida, a sintetizirao je mnoge organske spojeve. Njegovi radovi su pridonijeli razumijevanju naravi enzimatskih reakcija. Dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1975. za radove na području organskih prirodnih spojeva i stereokemije. Počasni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tijekom 2006. i 2007. diljem Hrvatske obilježena je Prelogova godina, 100. obljetnica rođenja ovog znanstvenika.