Banner
Knjinica i itaonica Fran Galovi Koprivnica

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
MEUNARODNI DAN CIVILNE ZATITE - 01.03.1972.
Ovaj datum za meunarodnu civilnu zatitu ima dvostruku vanost. 1. oujka 1972. stupio je na snagu Statut meunarodne organizacije za civilnu zatitu, izuzetno vaan meunarodni dokument s podruja humanitarnog prava koji je registriran pri Tajnitvu Ujedinjenih naroda u skladu s lankom 102. Povelje UN-a. Sljedeeg dana, 2. oujka 1972. poela je djelovati Meunarodna organizacija za civilnu zatitu kao meuvladina organizacija. Civilna zatita u svijetu pa i u RH je oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja graana, pravnih osoba, dravnih upravnih tijela i jedinice lokalne samouprave i uprave radi zatite i spaavanja ljudi, dobara i okolia. Zadae civilne zatite su prvenstveno socijalne i civilne naravi.
clanak
Slepo kue
"Slepo kue (Spalax typhlus) je stepski glodar, u kojega su krljave oi prevuene krznom. U naoj literaturi malo se dosad pisalo o slepom kuetu. Slepo kue nalazi se u raznim vrstama zemlje." Zanimljivo je da je ovaj glodavac prisutan i na balkanskom podruju, a nedavno je otkriveno da je "otporan" na rak; vie o tome moete proitati na linku (tekst je na engleskom): http://www.nature.com/news/blind-mole-rats-may-hold-key-to-cancer-1.11741
Autor0000012887
OSKAR KOKOSCHKA
Oskar Kokoschka (Pchlarn, Donja Austrija, 1. oujka 1886. Montreux, 22. veljae 1980.) je bio austrijski slikar i pisac, ekog podrijetla. Obitelj po oevoj strani su bili praki zlatari. Najpoznatiji je po svojim intenzivnim ekspresionistikim portretima i krajobrazima. Njegovu mladu karijeru su bili obiljeili portreti slavnih bekih osoba. Portrete je slikao u nervozno animiranom stilu. Budui da su ga nacisti smatrali izrodom, pobjegao je 1934. iz Austrije za Prag. Kokoschka ima mnogo toga zajednikog sa svojim suvremenikom Maxom Beckmannom. Oba su zadrala svoju neovisnost od njemakog ekspresionizma. Ipak, danas ih se smatra njegovim vrhom. Njihov individualizam ih je izdvojio od glavnih pokret umjetnosti 20. stoljea.
Autor0000011220
RYUNOSUKE AKUTAGAWA
Ryunosuke Akutagawa (01.03.1892., Tokyo - 24.07.1927., Tokyo), japanski pisac za vrijeme Taishu perioda. Naziva ga se ocem japanske kratke prie. Sa 35 godina poinio samoubojstvo predozirajui se barbitalom. U prijevodu njegovo ime znai sin zmaja, a bio je roen u godini zmaja. Bio je jedini sin od troje djece. Studirao je engleski knjievnost na sveuilitu Tokyo Imperial University i diplomirao 1913. godine. Danas njegovo ime nosi prestina japanska knjievna nagrada. Jedna od njegovih najboljih i najpoznatijih pria je Rashoumon, koja je i ekranizirana 1950. godine. Redatelj je bio poznati japanski art-redatelj Akira Kurosawa.
Autor0000012531
MILJENKO STANI
Miljenko Stani (Varadin, 1. oujka 1926. - Zagreb 13. svibnja 1977.) bio je hrvatski slikar. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949., bio je lan Petorice. Uz slikarstvo, bavio se izradom ilustracija za novine, knjige i asopise, te scenografijom. Njegovo slikarstvo kritika najee svrstava u nadrealizam, magini realizam ili fantastino slikarstvo. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Beogradu, Varadinu, Rijeci, Vukovaru, Splitu, Ljubljani, Parizu, Bruxellesu. Retrospektivne izlobe imao je u Zagrebu 1971. i posthumno 1981. U Varadinu je 2006. otvorena njegova retrospektivna izloa i Galerija. Predavao na akademiji u Zagrebu od 1961. do svoje prerane smrti u 51. godini ivota. Iako je umro u Zagrebu, pokopan je na Varadinskom groblju.
Autor0000008259
NIKOLA MILIEVI
Nikola Milievi (Zveanje, kraj Omia, 27. XI. 1922. Zagreb, 1. III. 1999.) - hrvatski pjesnik i javni djelatnik. Nakon studija knjievnosti radio je kao novinar i jezini urednik, a zatim kao sveuilini nastavnik. Kao pjesnik pripadao je krugovaima. U prvoj fazi svojeg pjesnitva bio je svezan uz zaviajne motive, dok poslije tematizira intimnu sferu. Dijelom je pod utjecajem Lorce, a spaja tradicionalni izraz s modernim senzibilizmom. Pisao je i putopisnu i autobiografsku prozu (Sa stola i koljena, 1965.). Bio je vrstan prevoditelj i antologiar (Antologija svjetske ljubavne poezije, 1968.; Zlatna knjiga panjolske poezije, 1973.). Djela: Zlatna grana (1952.) Obeanja ute zore (1956.) Prah zemaljski (1974.) Nepovrat (1984.) Pjesme iz tiine (1994.) Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska knjievnica i prevoditeljica ucja Danielewska.