Banner
Knjinica i itaonica Fran Galovi Koprivnica

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
MEUNARODNI DAN OBITELJI - 15.05.1989.
Meunarodni dan obitelji proglasili su Ujedinjeni narodi 1989. godine, a u svijetu je prvi put obiljeen 15.05.1994. godine pod sloganom "Da obiteljski dan ne ine stvari nego srdani odnosi roditelja i djece". kao odraz znaaja to ga meunarodna zajednica pridaje obitelji kao temeljnoj jedinici drutva. Svake godine se raznim dogaajima obiljeava ovaj dan ime se prisjeamo, da je obitelj temelj dananjeg drutva, da se iz obitelji i obiteljskog okruenja stvaraju ljudi sa svojim karakterom, stavovima, vjerovanjima koji grade neki budui svijet.
clanak

UMJETNO SUNCE


"Godine 1896. je danski lijenik Niels Ryberg Finsen, kojemu je tada bilo 36 godina, iznio svoja opaanja o upotrebi koncentriranih zraka svjetlosti, koje djeluju kemijski. Anegdota pria, da je do svojih otkria došao promatrajui maku, koja je leala na suncu, te se je pomalo pomicala, kad joj se pribliavala sjena, tako da je uvijek ostala na suncu."

clanak

ISKORIŠIVANJE SOKOVA IVIH STABALA


"Još od davnih vremena bavili su se ljudi vaenjem odnosno crpenjem sokova iz ivih stabala. To se vršilo navrtanjem, bušenjem i zarezivanjem brestovih, javorovih, jasenovih, smrekovih, ariševih, borovih i mnogih vrsta tropskih stabala. Time se dobivala tekuina, koja je u bezvodnim i movarnim krajevima, mogla posluiti kao pie, a zatim kao sirup, omamljujue pie, mlijeni sok (latex), terpentin, smola, kauuk, gutaperka, šeer, guma, i t. d."

clanak

HRASTOV SVILAC


"Hrastov svilac mnogo se uzgaja u Manduriji gdje ukupna površina hrastovih šuma iznosi 2,2 milijuna hektara, od koje se za uzgoj hrastova svilca iskorištava oko 20%. Godišnja proizvodnja ahura u Manduriji jeste 40 do 50 hiljada tona. Prvi pokušaji uzgoja hrastova svilca u Sovjetskom Savezu zapoeli su godine 1927."

Autor0000005810
EMILY DICKINSON
Emily Elizabeth Dickinson (Amherst, Massachusetts, 10. prosinca 1830. - 15. svibnja 1886.), amerika pjesnikinja. Smatra se jednom od najveih amerikih pjesnikinja. Kao djevojka zbog zdravstvenih problema vei dio vremena provodi u kui neprestano itajui knjige i piui pjesme. Za svoga ivota objavila je samo 7 pjesama, ali nakon njene smrti meu njezinim privatnim stvarima pronalaze kolekciju od preko 1000 pjesama od kojih mnoge nisu bile zavrene. Umrla je u 56. godini ivota, 15. svibnja 1886 godine. Kompletirana i ureena kolekcija svih njenih pjesama prvi put je objavljena 1890. godine u Bostonu etiri godine poslije njene smrti. Vie od sedamdeset prijevoda odabranih pjesama Emily Dickinson po prvi put je objavljeno u knjizi Tie Od Sna 2008. Ovo je prva knjiga prijevoda pjesama na hrvatski jezik najznaajnije amerike pjesnikinje.
Autor0000000666
MIHAIL BULGAKOV
Mihail Afanasjevi Bulgakov (Kijev, 15. svibnja 1891. - Moskva, 10. oujka 1940.), ruski sovjetski knjievnik, najpoznatiji po romanu "Majstor i Margarita". Nakon zavretka studija medicine postaje vojni lijenik. U lokalnim je novinama objavljivao lanke i feljtone i dramske tekstove za lokalno kazalite. Godine 1921. preselio se u Moskvu i zapoeo plodan literarni rad. Za ivota je bio poznatiji kao dramski pisac, no pie i prozu. Pripada meu najvee satiriare ruske knjievnosti. Najpoznatije mu je djelo roman "Majstor i Margarita", a vanija prozna djela su i roman "Bijela garda", zbirke pripovijesti "avolijada" i "Biljeke mladog lijenika" te novele "Kobna jaja" i "Pasje srce". Prema romanu "Majstor i Margarita" snimljeni su brojni filmovi i TV serije. Djela prevedena na hrvatski jezik "Psee srce", Bookglobe, Zagreb, 2002., ISBN 953-6535-16-5 "Crni snijeg" (kazalina novela), Bookglobe, Zagreb, 2002., ISBN 953-6535-16-5 "Crni snijeg" (kazalina novela), Bookglobe, Zagreb, 2001., ISBN 953-6535-12-2 "Majstor i Margarita", Zagreb, 1969.