Banner
Knjinica i itaonica Fran Galovi Koprivnica

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
EUROPSKI DAN PRAVA PACIJENATA-18.04.
EUROPSKI DAN PRAVA PACIJENATA - 18.04. Dana 18. travnja obiljeava se Europski dan prava pacijenata, te se ukazuje na podizanje svijesti graana, zdravstvenih djelatnika, predstavnike politike vlasti i javnosti openito, ukazivanjem na prava koje svaki pojedinac ima kad oboli. U Hrvatskoj godinje od raka oboli oko 21 tisua ljudi, a umre oko 13 tisua. Hrvatska je prema EUROSTAT-u na visokom etvrtom mjestu po smrtnosti od raka u Europi. Svjetske procjene nagovjetaju da e smrt uzrokovana rakom dosegnuti brojku od 11 milijuna ljudi do 2030. godine i da e se veina smrti dogoditi u zemljama u razvoju, koje su najmanje pripravne nositi se s ovim problemom. Na poticaj, europskih civilnih organizacija, 2002. godine je donesena Europska povelja o pravima pacijenata. Povelja istie u 14 toaka osnovna prava pacijenata: pravo na prevenciju, dostupnost zdravstvenih usluga, informaciju, pristanak, slobodni izbor, privatnost i povjerljivost, potivanje vremena, pridravanje standarda kvalitete, sigurnost, inovacije, izbjegavanja nepotrebne patnje i boli, personaliziranu njegu, pritubu i naknadu. Sva ova prava, koja su utemeljena na osnovu Povelje osnovnih ljudskih prava, su temeljna prava pacijenata.
A. N. Zajdelj: Moemo li vidjeti nevidljivo
"Moe li se vidjeti ono to je nevidljivo? ini se, da takvo pitanje i ne treba postaviti. Ako je neto nevidljivo, znai, da se to i ne moe vidjeti. Ali to nije uvijek tako. Sada ljudi posjeduju sprave, koje omoguavaju da se vidi u tami, da se vidi doslovno kroz zidove, da se vide svjetovi, koji su od nas udaljeni milijarde i milijarde kilometara i da se vide najmanje estice, od kojih se sastoji tvar." "
clanak
KOMARCI IDU NA UTU BOJU
"Poznato je, da razne boje i njihovi tonovi ne izvode jednake podraaje na ivotinje. Od nekih boja ivotinje bjee, neke boje ih opet privlae. Zna se nadalje, da neke boje stanovite ivotinje upravo razblauju, dok ih druge boje opet razdrauju do pomame i bjesnila. Dosta je kao primjer navesti crvenu boju, koja do bjesnila razdrauje bikove i nae obine abe vodenjare, dok na primjer kune muhe bjee od crvene boje."
Autor0000009982
ALBERT EINSTEIN
Albert Einstein (Ulm, 14. oujka 1879. - Princeton, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fiziar, prema jednom izboru najvei fiziar uope. Roen je u 14. oujka 1879. godine u Ulmu, u Njemakoj, a preminuo je 18. travnja 1955. godine u Princetonu u New Jerseyju, u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Albert Einstein formulirao je posebnu i opu teoriju relativnosti kojima je uveo revoluciju u modernu fiziku. Pored toga, doprinio je napretku kvantne teorije i statistike mehanike. Iako je najpoznatiji po teoriji relativnosti (posebno po ekvivalenciji mase i energije E=mc2), Nobelova nagrada za fiziku mu je dodijeljena 1921. godine za objanjenje fotoelektrinog efekta (rada objavljenog 1905. u Anno Mirabile ili Godini uda) kao i za doprinos razvoju teorijske fizike. U narodu, ime Einstein je sinonim za ovjeka visoke inteligencije ili za genija. Predmet njegovih istraivanja bile su kapilarne sile, posebna teorija relativnosti (kojom je ujedinio zakone mehanike i elektromagnetike), opa teorija relativnosti, kozmologija, statistika mehanika, Brownovo gibanje, kritina opalescencija, vjerojatnost elektronskih prijelaza u atomu, problemi probabilistike interpretacije kvantne teorije, termodinamika svjetlosti pri maloj gustoi zraenja, fotoelektrini efekt, fotoluminiscencija, fotoionizacija, Voltin efekt, stimulirana emisija zraenja, ujedinjene teorije polja, unifikacija bazinih fizikalnih koncepata preko njihove geometrizacije itd.
Autor0000000801
IVANA BRLI - MAURANI
Ivana Brli Maurani je roena 18. travnja 1874. u Ogulinu, gdje joj je otac Vladimir Maurani, sin pjesnika i hrvatskog bana Ivana Maurania, bio tada na dunosti dravnog odvjetnika. Ivanina majka, Henrietta rod. Bernath, potjecala je iz imune Varadinske obitelji. Osobitom snagom na Ivanu je djelovao djed Ivan Maurani o emu svjedoi i dr. Ivo Brli, sin Ivane Brli Maurani: rijetko su kada osobni peat predaka, tradicija obitelji i upliv iste krvi, stvorili dva tako istovjetna karaktera kao to su to djed Ivan Maurani i unuka mu Ivana Maurani. I kada je kao petnaestogodinja djevojica poljubila ruku umrloga djeda, jasno je spoznala da se onaj i vanjtinom i svojom unutranjom izgraenou impozantni lik djeda tako usjekao u njezinu ensku i pjesniku duu, da je ta njezina dua postala istovjetna djedovom duhu na sav njezin ivot. Gradovi u kojima je ivjela Ivana, Ogulin, Karlovac, Slavonski Brod i Zagreb s ponosom istiu njeno ime. Dio ivota u kome je ova knjievnica stvorila svoja djela, prekrasne prie za djecu, zbog ega ju ponekad nazivaju hrvatski Andersen, provela je u Slavonskom Brodu. Glavni trg u Slavonskom Brodu, na kome se jo uvijek nalazi kua obitelji Brli, naziva se Trg Ivane Brli Maurani.