Banner
Knjižnica i čitaonica ˝Fran Galović˝ Koprivnica

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Prvi slobodni parlamentarni izbori u Bangladešu - 12.06.1996.
Bangladeš, službeno Narodna Republika Bangladeš je država u južnoj Aziji. Leži na sjevernoj obali Bengalskog zaljeva (dijela Indijskog oceana), na delti rijeka Ganges, Brahmaputra i Meghna. Graniči s Indijom na zapadu, sjeveru i istoku te s Mianmarom na jugoistoku. Bangladeš je jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Izložen je čestim poplavama.Zbog te guste naseljenosti susreo se s jednim od najvećih problema svijeta: Visokim prirodnim priraštajem, tj. velikim brojem rođene djece u siromašnoj zemlji. Bangladeš je od 1991. republika. Zadnja promjena parlamenta se dogodila 1996. Predsjednika bira parlament svakih 5 godina. Pravo glasa se dobiva navršenom 18. godinom. Bangladeš je član Commonwealtha. Zanimljivo je da Indija već 6 godina gradi zid u granicu, koji će biti dugačak oko 4000 km, da bi spriječili ilegalne migracije iz Indije u Bangladeš i obratno. Ilegalne migracije su problem, zato što u Indiji živi oko 20 milijuna benglaca.
clanak
Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada - 12.06.2002.
Međunarodna organizacija rada donijela je 2002. godine odluku da se 12. lipnja obilježava kao Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada. Trenutno, 218 milijuna djece u dobi od 5 do 14 godina širom svijeta prisiljeno je raditi, podaci su koje u svom današnjem priopćenju navodi Nezavisni hrvatski sindikat. Najviše djece, njih 122 milijuna, radi na području Azije i Tihog oceana, međutim dječji rad je prisutan i u mnogim industrijskim zemljama. Čak 126 milijuna djece radi na opasnim poslovima ili uvjetima koji su opasni. Njih 1,2 milijuna žrtve su prodaje, a oko 300.000 djece sudjeluje kao vojnici u oružanim sukobima širom svijeta, navodi se u priopćenju.
V. JAGIĆ: GRAMATIKA JEZIKA HRVATSKOGA
˝Pod jezikom starohervatskim razumieva se onaj, što no ga nalazimo u nebrojenih svietskih pismenih spomenicih od 12-16. stoletja, kao u starih serbskih i hervatskih kronikah, životopisih, zakonicih i statutih, razvodih, poveljah, ugovorili i drugih listinah. Osebnosti toga jezika predavati će učitelj putem sravnjivanja i uzporedjivanja sa pravom staroslavenštinom i današnjom štokavštinom. Za laglje i uspiešnije podučavanje gimnazijalne mladeži u starohervatskom jeziku imati će se čim prije sastaviti posebna slovnica i čitanka.˝
clanak
Gljive kao lijek
Odavno su ljudi posizali za svim mogućim biljkama, životinjama i mineralima ne bi li se izliječili od bolesti i iscijelili rane. I među gljivama su tako pronašli vrste s ljekovitim djelovanjem. Dosta ih se spominje u starim spisima, ali se ne može uvijek ustanoviti o kojoj se vrsti radi, jer su opisi često oskudni. Ipak je poznat čitav niz gljiva koji se upotrebljavao i prije i sada u medicini. Koje su to gljive, pročitajte u članku.
clanak
ATOMSKI STROJ NA RUČNOM ZGLOBU
"John Van Horn, slušač sveučilišta u Nebraski, zakasnio je na ispit, jer je prethodne večeri prenavio oprugu svog sata, pa se nije probudio na vrijeme. Radi toga nije položio ispit, ali se zakleo, da će izumiti džepni ili ručni sat bez opruge. To je zaista izvršio, te se u Americi može već kupovati »električni ručni sat«, navodno prvi i jedini ručni sat na svijetu, koji radi bez opruge." "
Autor0000000227
FRAN ŠUKLJE
Fran Šuklje (02.10.1886.-12.06.1949.), doktor geoloških znanosti, sveučilišni profesor. Prirodoslovac koji je napisao pedesetak znanstvenih radova iz geologije i paleontologije, od kojih su mnogi u vezi sa Samoborskom gorom. Bio je predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva te potpredsjednik Hrvatskog profesorskog i Hrvatskog planinarskog društva. Poznat kao svestrani igrač (atletičar, planinar, sanjkač, mačevalac i hokejaš na travi). Bio je dva puta drugi u uličnom trčanju na 10 km od Zagreba do Podsuseda, sudionik prvih hokejaških utakmica u Samoboru 1908. god., prvi tajnik Jugoslavenskog nogometnog saveza, jedan od osnivača Zagrebačkog nogometnog podsaveza, te član čak četiri čuvena kluba (“Šišmiš“ iz Samobora, te HAŠK, Građanski i Concordia iz Zagreba) što je vjerojatno jedinstveni slučaj u nas. Pisao je dramske kritike i brojne športske članke, te uređivao časopise “Priroda” i “Planinar”. Bio je dugogodišnji direktor geoloških zavoda i instituta u Zagrebu i Beogradu.
Digitalizirana građa:
Zaštita nekih biljaka Samoborske Gore prije 25 godina / Dr. Fran Šuklje
KRATKI PREGLED STRATIGRAFIJE HRVATSKOG ZAGORJA / Dr. Fran Šuklje
Pontičke taložine u okolici Gora / Dr. Fran Šuklje
Autor0000006708
ANNE FRANK
Anne Frank (pravo ime Annelies Marie Frank; Frankfurt na Majni, 12. lipnja 1929. - koncentracijski logor Bergen-Belsen, ožujak 1945), bila je Židovka i autorica Dnevnika, u kojem je neposredno i iskreno posvjedočila o drami svakodnevice i odrastanja u izolaciji, strahu i skrivanju. Nakon njemačke okupacije Nizozemske židovska je obitelj Frank od 1942. godine živjela u tajnom skloništu, dok ih 1944. godine nije otkrio Gestapo i otpremio u njemačke koncentracijske logore, gdje su svi iz obitelji, osim oca, umrli. Nakon rata pronađen je u Amsterdamu Annin dnevnik o godinama provedenim u neprekidnu strahovanju i u potpunoj izolaciji. Prema Katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Dnevnik Anne Frank objavljen je na hrvatskom (i srodnim jezicima) najmanje 11 puta između 1969. i 2000. Dvaput je preveden s engleskog (Zagorka Lilić, Giga Gračan) i jednom s njemačkog (Ana Šegvić). Čini se, međutim, da nema izravnog hrvatskog prijevoda s nizozemskog izvornika.