![IDX03135 - Uzalud [tango i pjesma]](../m3/s/1/n/X03135--MX0001.jpg)
![IDX03125 - [Dvjesto] 200 godina Kaptola u Varaždinu](../m3/s/1/n/X03125--MX0001.jpg)
Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-građa, knjige
E-građa, knjige, PDF
E-građa, časopisi
E-građa, novine
E-građa, E-knjiga
E-građa, sitni tisak
E-građa, članci u knjizi
E-građa, rukopisi
E-građa, note
E-građa, članci-separati
E-građa, grafike
E-knjige ostalih knjižnica
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Hrvatski olimpijski dan - 10.09.1991.
Povodom dana osnivanja Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO-a), krovna sportska organizacija svake godine 10. rujna, organizira proslavu olimpizma i sporta uopće pod nazivom Hrvatski olimpijski dan - HOD. Nacionalna je to sportska manifestacija koja obuhvaća niz sportskih priredbi i edukativnih radionica o olimpizmu u kojima mogu sudjelovati svi građani, a manifestacija se provodi u suradnji sa svim sportskim udrugama i organizacijama, obrazovnim ustanovama i drugim institucijama. Akciji su pozvani da se pridruže svi hrvatski dječji vrtići, osnovne i srednje škole, sveučilišta i veleučilišta te sportske zajednice, klubovi, a kroz organizaciju edukativnih igraonica o olimpizmu te održavanja sportskih aktivnosti.
Povodom dana osnivanja Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO-a), krovna sportska organizacija svake godine 10. rujna, organizira proslavu olimpizma i sporta uopće pod nazivom Hrvatski olimpijski dan - HOD. Nacionalna je to sportska manifestacija koja obuhvaća niz sportskih priredbi i edukativnih radionica o olimpizmu u kojima mogu sudjelovati svi građani, a manifestacija se provodi u suradnji sa svim sportskim udrugama i organizacijama, obrazovnim ustanovama i drugim institucijama. Akciji su pozvani da se pridruže svi hrvatski dječji vrtići, osnovne i srednje škole, sveučilišta i veleučilišta te sportske zajednice, klubovi, a kroz organizaciju edukativnih igraonica o olimpizmu te održavanja sportskih aktivnosti.
"SNAGATOR" MEĐU GLJIVAMA
Gljiva koja se spominje u članku sposobna je probiti asfalt. "Teško je očekivati takvu snagu od jedne gljive, ali ova vrsta je pravi specijalist za tvrde terene". O kojoj gljivi se radi, pročitajte u članku.
Gljiva koja se spominje u članku sposobna je probiti asfalt. "Teško je očekivati takvu snagu od jedne gljive, ali ova vrsta je pravi specijalist za tvrde terene". O kojoj gljivi se radi, pročitajte u članku.
FERDINAND KONŠČAK
Ferdinand Konščak (03.12.1703., Varaždin - 10.09.1759., San Ignacio, Baja California), isusovac, misionar, istraživač, kartograf, geolog, matematičar, prirodoslovac, astronom, graditelj. Rođen je u Varaždinu. Pristupio je isusovačkom redu. Kao isusovački misionar postao je jedan od najslavnijih istraživača meksičkoga poluotoka Kalifornije, koji je dokazao da je Kalifornija poluotok. Bio je ugledni matematičar, astronom, prirodoslovac, geolog, graditelj puteva i nasipa i nadzornik svih isusovačkih redukcija u Meksiku, a njegovo ime nosi otočić Consag Rocks (njegovo meksičko ime je bilo Fernando Consag) na sjeveru Kalifornijskog zaljeva. Osnovao je nove misije, gradio akvadukte, nasipe, kanale za odvodnju, sudjelovao pri otvaranju prvih rudnika srebra na poluotoku. Još za života objavljeni su njegovi dnevnici ekspedicijâ, prevedeni na nekoliko jezika, u više izdanja, a njegove karte poluotokâ i zaljevâ bile su vrlo popularne u to doba i često precrtavane. Jedno otočje na sjeveru Kalifornijskog zaljeva nosi njegovo ime: Consag Rocas.
Ferdinand Konščak (03.12.1703., Varaždin - 10.09.1759., San Ignacio, Baja California), isusovac, misionar, istraživač, kartograf, geolog, matematičar, prirodoslovac, astronom, graditelj. Rođen je u Varaždinu. Pristupio je isusovačkom redu. Kao isusovački misionar postao je jedan od najslavnijih istraživača meksičkoga poluotoka Kalifornije, koji je dokazao da je Kalifornija poluotok. Bio je ugledni matematičar, astronom, prirodoslovac, geolog, graditelj puteva i nasipa i nadzornik svih isusovačkih redukcija u Meksiku, a njegovo ime nosi otočić Consag Rocks (njegovo meksičko ime je bilo Fernando Consag) na sjeveru Kalifornijskog zaljeva. Osnovao je nove misije, gradio akvadukte, nasipe, kanale za odvodnju, sudjelovao pri otvaranju prvih rudnika srebra na poluotoku. Još za života objavljeni su njegovi dnevnici ekspedicijâ, prevedeni na nekoliko jezika, u više izdanja, a njegove karte poluotokâ i zaljevâ bile su vrlo popularne u to doba i često precrtavane. Jedno otočje na sjeveru Kalifornijskog zaljeva nosi njegovo ime: Consag Rocas.
ELISEO ALBERTO DE DIEGO
Eliseo Alberto de Diego, Lichi ( 10.09.1951., Arroyo Naranjo, Kuba - 31.07.2011., Mexico City), kubanski književnik. Oduvijek je sanjao da će postati pijanist i osvajati šahovske turnire. Studirao je novinarstvo u Havani. Do 1990 živio je i radio u Havani, a tada je emigrirao. Bio je glavni urednik časopisa El Caimán Barbudo (Bradati kajman) i Cine Cubano. Do danas, napisao je devetnaest filmskih scenarija, među kojima za filmove Guantanamera, El elefante y la bicicleta (Slon i bicikl) i Cartas del parque (Pisma iz parka). Na Kubi je objavio knjigu pripovijetki La fogata roja (Crveni krijesovi), 1983, za koju je dobio nagradu “Premio Nacional de la Crítica” (Državnu nagradu književnih kritičara) i tri zbirke pjesama Importará el trueno (Važan je prasak), Las cosas que yo amo (Stvari koje volim) i Un instante en cada cosa (Jedan trenutak u svakoj stvari). U emigraciji je tiskao raspravu Informe contra mí mismo (Izvještaj protiv samoga sebe), 1997, ovjenčanu nagradom “Gabino Palma”, nakon čega mu je zabranjen povratak na Kubu. Objavio je romane La eternidad por fin comienza un lunes (Vječnost napokon počinje jednog ponedjeljka), 1992. i Caracol Beach, 1997, za koji je dobio “Premio Internacional Alfaguara de Novela” (Međunarodnu nagradu Alfaguara za roman) 1998. godine.
Eliseo Alberto de Diego, Lichi ( 10.09.1951., Arroyo Naranjo, Kuba - 31.07.2011., Mexico City), kubanski književnik. Oduvijek je sanjao da će postati pijanist i osvajati šahovske turnire. Studirao je novinarstvo u Havani. Do 1990 živio je i radio u Havani, a tada je emigrirao. Bio je glavni urednik časopisa El Caimán Barbudo (Bradati kajman) i Cine Cubano. Do danas, napisao je devetnaest filmskih scenarija, među kojima za filmove Guantanamera, El elefante y la bicicleta (Slon i bicikl) i Cartas del parque (Pisma iz parka). Na Kubi je objavio knjigu pripovijetki La fogata roja (Crveni krijesovi), 1983, za koju je dobio nagradu “Premio Nacional de la Crítica” (Državnu nagradu književnih kritičara) i tri zbirke pjesama Importará el trueno (Važan je prasak), Las cosas que yo amo (Stvari koje volim) i Un instante en cada cosa (Jedan trenutak u svakoj stvari). U emigraciji je tiskao raspravu Informe contra mí mismo (Izvještaj protiv samoga sebe), 1997, ovjenčanu nagradom “Gabino Palma”, nakon čega mu je zabranjen povratak na Kubu. Objavio je romane La eternidad por fin comienza un lunes (Vječnost napokon počinje jednog ponedjeljka), 1992. i Caracol Beach, 1997, za koji je dobio “Premio Internacional Alfaguara de Novela” (Međunarodnu nagradu Alfaguara za roman) 1998. godine.
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Đuro Sudeta na webu
WEB stranica posvećena Đuri sudeti povodom stote godišnjice rođenja
(1903.-2003.)
Novosti
POGLEDAJTE
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
