Banner
Narodna knjižnica Blato

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice

Slika
Turci osvojili Siget - 07.09.1566.
Godine 1566. sultan Sulejman I. kreće s više od 100.000 vojnika i 300 topova na šesti vojni pohod s ciljem da osvoji Beč i potom čitavu Europu. Tako Sulejman I. dolazi do grada Sigeta da sredi "stare račune" sa sigetskim kapetanom. Zrinski (tadašnji gospodar Međimurja i zapovjednik Mađarske južno od Dunava) je dobro opskrbio grad, te je prije velike i sudbonosne bitke tražio od svojih 2500 ratnika, koji su velikim dijelom bili Hrvati, da mu obećaju poslušnost i vjernost do smrti. Sultan Sulejman I. je iznenada umro 4. rujna, ali veliki vezir Mehmed-paša Sokolović vješto je zatajio njegovu smrt, da njegova iscrpljena vojska ne bi izgubila moral. Nakon što su 7. rujna vatrenim strijelama i loptama zapalili grad, Turci su očekivali predaju, ali Zrinski i preživjeli junaci provalili su iz grada, te su junački poginuli, skupo prodajući svoje živote. Turci su osvojili Siget nakon junačke obrane grada pod vodstvom Nikole Šubića Zrinskog.
clanak
I NEKE BILJKE MOGU STVARATI HEMOGLOBIN
"Možda će neke iznenaditi ovaj naslov. Biljke, pa da stvaraju hemoglobin - krvni pigment za koji obično mislimo da ga posjeduju samo animalni organizmi. Međutim, već se punih pedeset godina zna da i neke biljke posjeduju naročitu vrstu hemoglobina." Više o ovoj temi pročitajte u članku.
Autor0000016619
FRIEDRICH AUGUST KEKULÉ
Friedrich August Kekulé von Stradonitz (07.09.1829., Darmstadt,Njemačka - 13.07.1896., Bonn, Njemačka), njemački kemičar koji je postavio formulu benzola. Kekulé je rođen u staroj češkoj plemićkoj porodici. Vrlo rano je pokazao zainteresiranost za botaniku i druge prirodne znanosti i nakon završetka gimnazije u Darmstadtu odlazi na studij. Nakon toga, Kekulé postaje profesor Sveučilišta u Gentu gdje predaje u periodu između 1858. i 1865. Kekuléov rad na strukturi organskih jedinjenja predstavljao je revolucionarnu prekretnicu na ovom polju. Kekulé je, naime, 1857. ustvrdio da je ugljik u svim organskim jedinjenjima četverovalentan. Kekuléova pretpostavka je u velikoj mjeri bila točna osim za mali broj molekula koje se nazivaju ne-Kekuléove molekule. Za sva ostala organska jedinjenja, ovo bezuvjetno vrijedi. Još jedan od poznatih Kekuléovih uspjeha bilo je i otkriće strukture benzena iz 1865. Kekulé će kasnije zapisati da je na ideju ciklične strukture došao nakon jednog sna u kome je sanjao zmiju koja grize svoj rep. Na osnovu ovoga, on je dao strukturu benzena sa šestočlanim ugljikovim prstenom koja se pokazala potpuno točnom. Kekuléovo otkriće je nakon toga dokazano i postalo opće prihvaćeno. Kekulé je 1895. dobio plemićke počasti čime mu je uz prezime dodato i von Stradonitz. Interesantna je i činjenica da su od prvih pet Nobelovih nagrada na polju kemije čak tri otišle u ruke Kekuléovih učenika.
Autor0000011123
BUDDY HOLLY
Charles Hardin Holley poznatiji kao Buddy Holly (Lubbock, 7. rujna 1936. - kraj Mason Citya, 3. veljače 1959.), američki pjevač, kantautor i pionir rock and rolla. Promjena u njegovu prezimenu iz ˝Holley˝ u ˝Holly˝ nastala je kao pogreška u ugovoru koji je trebao potpisati, u kojemu je njegovo ime pisano ˝Buddy Holly˝. To ime je onda prihvaćeno kao profesionalni pseudonim. Na njegovom nadgrobnom spomeniku ugravirano je ime ˝Buddy Holley˝.Buddyja Hollyja smatraju jednim od najutjecajnijih utemeljitelja rock ’n rolla. 2004. godine ga je časopis Rolling Stone uvrstio na 13. mjesto popisa ˝100 besmrtnika popularne glazbe˝. Iako je njegova karijera naglo prekinuta tragičnom smrću, njegovo djelo uvrštava se među najznačajnija ostvarenja u povijesti rock glazbe.Holly je uspio premostiti neke od rasnih podjela koje su obilježavale rock ’n’ roll glazbu. Dok je Elvis Presley činio crnačku glazbu prihvatljiviju bijelcima, Holly je pridobio sasvim crnačku publiku kada su Cricketsi zabunom rezervirali u njujorški Apollo Theater (iako je, za razliku od neposrednog prihvaćanja prikazanog u filmu iz 1978. ˝The Buddy Holly Story˝, zapravo je trebalo nekoliko izvedbi da bi publika prihvatila njegov talent).
Hrvatski radio list
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Hrvatski krugoval
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Radio Zagreb 1940.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Il Nazionale
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Narodni list - Zadar
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća. Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Hrvatsko glumište
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Bobićev Vjesnik
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
NOVELA FILM
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
FILMSKI VJESNIK
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
NARODNI LIST
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
NOVA HRATSKA
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
ILUSTRIRANI VJESNIK
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
Nove varaždinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varaždinske novine u sustavu. Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** časopis 1926-1938. Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled. Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla. Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Liječnički vjesnik
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.