Banner
Narodna knjižnica Blato

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice

Slika
Svjetski dan bolesnika
Svjetski dan bolesnika je utemeljio papa Ivan Pavao II. posebnim pismom od 13. svibnja 1992. upućenim kardinalu Fiorenzu Angeliniju, predstojniku Papinskog vijeća za pastoral zdravstvenih djelatnika. Cilj obilježavanja Dana je želja da se društvo senzibilizira za potrebe bolesnika. Kao datum obilježavanja Svjetskog dana bolesnika izabran je 11. veljače.
clanak
Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti
Na dan 22. prosinca 2015. godine, Generalna skupština odlučila je da se ustanovi godišnji Međunarodni dan kako bi se ukazalo na kritičnu ulogu žena i djevojaka u znanosti i tehnologiji. Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti obilježava se 11. veljače, a provodi se od strane UNESCO-a i UN-žena, u suradnji s institucijama i civilnim društvom koji promiču žene i djevojke u znanosti. U sljedećih 15-ak godina, znanstveno istraživanje imat će veliku ulogu u nadzoru relevantnih trendova u područjima kao što su sigurnost hrane, zdravlje, voda i sanitacije, energija, upravljanje oceanima i zemaljskim ekosistemima i klimatskim promjenama. Žene će igrati ključnu ulogu u implementiranju ciljeva održivog razvoja pomažući u određivanju globalnih problema i tražeći rješenja. Usprkos izvanrednim doprinosima žena edukaciji i radu tijekom nekoliko prošlih desetljeća, napredak je bio nejednak. Prema UNESCO-ovom institutu za statistiku (UIS), samo 28% svjetskih istraživača su žene. Žene su još uvijek podzastupljene u polju znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, jednako na obrazovnoj i istraživačkoj razini. Nedostatak priznanja ženskih dostignuća doprinosi pogrešnom shvaćanju da se žene ne mogu baviti znanošću ili, bar ne tako dobro kao muškarci. Ova situacija zahtijeva promjenu stava i rušenje stereotipova: djevojke trebaju vjerovati u sebe kao u znanstvenike, istraživače, inovatore, inženjere i izumitelje.
clanak
HELIJ
"Helij je otkriven krajem šezdesetih godina prošloga stoljeća kod spektroskopskih istraživanja sunca. U spektrumu se ukazala jedna svijetlo žuta linija, koju su pripisali jednome dotada nepoznatom elementu, koji prozvaše helijem (od helios, što u grčkom jeziku znači sunce i bog sunca)." Više o heliju pročitajte u članku.
Autor0000001839
SIDNEY SHELDON
Sidney Sheldon (11.02.1917., Chicago, Illinois, USA - 30.01.2007., Rancho Mirage, California), američki književnik Prije negoli je počeo s 50 godina pisati romane koji su prevođeni na gotovo sve svjetske jezike, Sheldon je pisao za kazalište, film i televiziju. Sidney Sheldon je napisao 18 romana, od kojih su svi objavljeni u brojnim izdanjima – poput romana ’Druga strana mjeseca’, ’Ako postoji sutra’ ili ’Bojiš li se mraka’. Karakteristika su im bile egzotična mjesta radnje, snažni ženski te okrutni muški glavni likovi. Sheldonovi su se romani tiskali u najmanje 300 milijuna primjeraka, na 51 jeziku. Većina njegovih djela tiskana je i u Hrvatskoj tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. U jednom interviewu iz 1997, godine kaže kako nikad ne koristi pomoć pri istraživanju građe za svoje romane niti za pisanje. U jednom ranijem intervjuu Sidney Sheldon je rekao kako pokušava pisati knjige ˝koje čitatelji neće moći prestati čitati˝. Godine 1997, Guinissova knjiga rekorda navela je Sidneya Sheldona kao najčitanijeg pisca na svijetu. On je to pripisivao tome da se čitatelji lako identificiraju s njegovim likovima i njihovim problemima. Sheldon je umro od posljedica upale pluća u jednoj bolnici u blizini Los Angelesa.
Autor0000007945
WHITNEY HOUSTON
Whitney Elizabeth Houston (09.08.1963., Newark, New Jersey - 11.02.2012., Beverly Hills, CA) američka je pjevačica i glumica. U srodstvu s nekoliko poznatih pjevačica, poput njene majke Cissy Houston, rođakinje Dionne Warwick i kume Arethe Franklin, Houston je počela pjevati s jedanaest godina u dječjem gospel zboru. Nakon što je kratko radila kao model i glumica, Houston je 1985. izdala svoj prvi album, Whitney Houston, koji je postao najprodavaniji nastupni album neke pjevačice. Njen drugi studijski album, Whitney iz 1987., postao je prvi album neke pjevačice koji je debitirao na broju jedan Billboardove ljestvice albuma. Njen je uspjeh otvorio vrata uspjeha i drugim afroameričkim pjevačicama. Nakon udaje za pjevača Bobbyja Browna, Houston se pojavila u svojoj prvoj glavnoj ulozi u filmu Tjelohranitelj, gdje je nastupila uz tada megapopularnog Kevina Costnera. Album s glazbom iz filma osvojio je 1994. godine Grammyja za album godine te postao najprodavaniji soundtrack svih vremena. Naslovna pjesma, "I Will Always Love You", jedan je od najprodavanijih singlova u povijesti glazbe.
Autor0000005183
SYLVIA PLATH
Sylvia Plath (27. listopada 1932. Boston, Massachusetts; - 11. veljače 1963. Primrose Hill, London) bila je američka spisateljica, pjesnikinja i novelistica. U školi se ističe izvrsnim uspjehom i interesom za književnost. Bila je ambiciozna, željna uspjeha i priznanja. Pisala je pjesme od ranog djetinjstva (prvu je objavila već s osam godina), a kao učenica redovno je pobjeđivala na školskim književnim natjecanjima. S osamnaest godina već objavljuje i u ozbiljnim časopisima (primjerice "The Christian Science Monitor"), a kao dvadesetjednogodišnjakinja živi neko vrijeme u New Yorku kao urednica magazina "Mademoiselle". Nakon završene druge godine studija, 1953. pada u depresiju, doživljava živčani slom te pokušava izvršiti samoubojstvo. Zavukla se u podrumsko skrovište i otrovala pilulama za spavanje. Našli su je nakon tri dana i uspjeli joj spasiti život. Narednih nekoliko mjeseci provodi u privatnoj bolnici, na rehabilitaciji. To razdoblje svog života i tu krizu opisala je u autobiografskom romanu "Stakleno zvono" 1963. Nakon toga nastavlja školovanje i diplomira radom o Dostojevskom, odnosno ulozi dvojnika u romanima Dostojevskog. Dobila je stipendiju od Sveučilišta Cambridge u Velikoj Britaniji 1955. Sylvia Plath je pjesnik romantične isključivosti, koncentracije na sebe samu, istraživanja unutarnjeg krajolika svoga bića. Priroda joj nikad ne donosi utjehu, ili pozitivno ispunjenje. Ona boravi u sferama halucinacije i duševne bolesti, i uvijek se iznova suočava s temom smrti.
Hrvatski radio list
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Hrvatski krugoval
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Radio Zagreb 1940.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Il Nazionale
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Narodni list - Zadar
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća. Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Hrvatsko glumište
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Bobićev Vjesnik
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
NOVELA FILM
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
FILMSKI VJESNIK
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
NARODNI LIST
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
NOVA HRATSKA
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
ILUSTRIRANI VJESNIK
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
Nove varaždinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varaždinske novine u sustavu. Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** časopis 1926-1938. Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled. Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla. Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Liječnički vjesnik
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.