Marilyn Monroe održala zadnji veći nastup u javnosti. Marilyn Monroe je 1962. u njujorškom Madison Square Gardenu održala svoj zadnji veći nastup u javnosti. Radilo se o legendarnoj izvedbi pjesme "Happy Birthday, Mr. President" koju je otpjevala za televizijski prijenos proslave 45. rođendana Johna F. Kennedyja. Nastup je zapamćen iz više razloga.
ELEKTRIČNE SKITNICE "Dokazano je, da je najopasniji neprijatelj podzemnih telefonskih kabela takozvana lutajuća električna struja — Francuzi je zovu »courants vagabonds«. Izvor ovakvih lutajućih električnih skitnica jeste gradski električni tramvaj. "
DABROVI-PADOBRANCI
Zavod za uzgajanje riba i divljači USA, brine se na području USA za zaštitu i čuvanje prirode. Uz ostale zadatke dobio je sada nov zadatak da naseljuje dabrove u zabačenim nepristupačnim planinskim predjelima. Dabrovi su društvene životinje, koje grade svoja naselja na vodama, pa u tim krajevima treba da izgrađuju nasipe i tako omoguće njihovo natapanje vodom. Kako su ti gorski krajevi nepristupačni, morali su koristiti kreativne metode naseljavanja dabrova.
ĐURO PILAR Đuro Pilar (Slavonski Brod, 22. travnja 1846. - Zagreb, 19. svibnja 1893.), hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta, putopisac Uz ime Đure Pilara obično se nalaze pobliže oznake: geolog, univerzitetski profesor u Zagrebu; bavio se geologijom, paleontologijom i tektonikom. Bio je znanstvenik koji je svojim geološkim istraživanjima osjetno pridonio poznavanju promjena na Zemljinoj kori i donio sasvim novu teoriju o djelovanju unutrašnjih sila Zemlje. No, uz sve ovo on je itekako zadužio i hrvatsku astronomiju 19. stoljeća. Dana 28. lipnja 1869. godine polučuje docenturu i proglašen je ˝članom sveučilišta˝. Iste godine tiskana je u Bruxellesu njegova radnja o revoluciji zemaljske kore, a dokaz njezine vrijednosti i zanimljivosti je prijevod tiskan u Washingtonu 1877. godine. Iako je radnja iz predmeta opće geologije i njome je već zacrtan put budućega hrvatskog znamenitog geologa, nije zanemariva činjenica da već tada nalazimo kod Pilara ne samo zavidno astronomsko znanje, već i očitu sklonost prema astronomiji. Kako o ovoj knjizi piše Kišpatić, Pilar je predočio faze u razvoju Zemlje u skladu s tada poznatim astronomskim činjenicama. Počinje s atrakcijom, govori o plinovitom stanju nebeskih tjelesa i izvodi razvoj tih nebeskih tjelesa i njihovih trabanata (pratilac, satelit) te razmatra razvoj Sunčevog sustava i same Zemlje.Još od vremena studija u Bruxellesu, omiljena Pilarova tema bila je ekscentričnost zemaljske osi. Ovu Zemljinu posebnost on, naravno, nije koristio samo u užem astronomskom smislu, nego je raspravljao o utjecaju te ekscentričnosti na različitu razdiobu topline na jednoj i drugoj polukugli i nagomilavanju većeg leda oko jednog pola nego oko drugoga. Napisao je više radova o uzrocima oleđivanja.
VJEKOSLAV KARAS Vjekoslav Karas (Karlovac, 19. svibnja 1821. - Karlovac, 5. srpnja 1858.), hrvatski slikar. Usavršavao se u Italiji. Smatran je začetnikom novijega hrvatskog slikarstva. Slikao je biblijske prizore i sakralne teme, no osobito je važan kao portretist. Osim slikanjem, bavio se i skladanjem te je svirao flautu i gitaru. Vratio se u domovinu 1848. i radio u slikarskoj školi u Zagrebu. U Travniku je portretirao Omer-pašu Latasa. Nakon neuspjela pokušaja samoubojstva za boravka kod biskupa Strossmayera u Đakovu, život je završio u Korani. Slikarsku orijentaciju toga ˝prvog ilirskog slikara˝ najbolje pokazuje neorenesansna ˝Rimljanka s lutnjom˝. U vrijeme portretiranja Irene Türk, Karas zapada u beznadnu ljubav i depresivnu melankoliju. Bez novaca i razumijevanja 5. srpnja 1858. u rodnom Karlovcu u virovima Korane samoubilački traži rješenje očaja i rezignacije. Svojim djelom ostao je nenadmašni bljesak na tmurnom nebu hrvatske umjetnosti 19. stoljeća.
JODI PICOULT Jodi Picoult (19.05.1966., Nesconset, Long Island, New York), američka autorica, poznata po romanu "Čuvarica sestre svoje". Obrazovanje je završila na Princetonu 1987. godine. Za vrijeme studiranja objavila je dvije kratke priče u magazinu Seventeen. Odmah nakon završetka studija, bavila se raznim poslovima, od uređivanja udžbenika, do podučavanja osmih razreda engleskog jezika. Stekla je magisterij u obrazovanju na sveučilištu Harvard . Dobitnica je New England književne nagrade za fikciju u 2003. ˝Devetnaest minuta˝ je roman o posljedicama školske pucnjave u malom gradu, a postala joj je prva knjiga kojom je debitirala zauzevši 1. mjesto na listi New York Timesa bestselera. Iza sebe ima 13 romana, i skoro svi su bestseleri.
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.