Pretraživanje kataloga

Prodaja Dalmacije Mlecima - 09.07.1409.
Napuljski i hrvatsko-ugarski kralj Ladislav Napuljski 1409. godine Veneciji je za 100 tisuća dukata prodao Zadar, Novigrad, Pag, Vranu i svoja prava na Dalmaciju, događaj koji je u povijesti ostao zapamćen kao 'sramna prodaja Dalmacije'. Nakon višemjesečnog cjenkanja sa Mlečanima oko prodaje Dalmacije, u kojoj je gubio utjecaj i vlast, Ladislav je išao 'spasiti što se spasiti dade ' prodajom zemlje, a u stvari pokupiti novac od posjeda za koji je bilo izgledno da će izgubiti u ratovima i političkim previranjima. Poraz bosanskih plemića, koji su mu bili pristaše, od strane Žigmunda Luksemburškog, snažno je demoralizirao Ladislava pa je krajem 1408. Mlečanima ponudio svoj dio Dalmacije za 300.000 dukata. Konačno je dužd Mihovil Steno za 100.000 dukata od Ladislava kupio sav njegov posjed u Dalmaciji, točnije grad Zadar, Novigrad, Vranu i otok Pag, sa svim pravima ne samo na ovo područje, nego i na čitavu Dalmaciju. Mlečani su vrlo brzo počeli s uvođenjem svoje vlasti pa je već 29. srpnja na zadarskom gradskom zidu zavihoren mletački barjak, a zbog primamljivih ponuda priklonilo im se još nekoliko gradova u primorju i na otocima.

BORBA OTROVIMA MEĐU BILJKAMA
" Među svim bićima u prirodi vodi se tzv. borba za opstanak. Biljke su spremne na tu borbu, a tu su spremu stekle kroz milijune godina evolucije. No ima jedan oblik borbe, koji je manje poznat i koji je zapravo razjašnjen tek zadnjih desetljeća. To je borba s otrovima, koju bilje vodi međusobno. Kad proklije sjeme i kad pusti korijen u zemlju i klicu uvis, pritišću i guše sa svih strana mladu biljčicu druge biljke, koje su od nje jače i žilavije."

DEAN RAY KOONTZ
Dean Koontz (09.07.1945, Everett, Pennsylvania), američki pisac najpoznatiji po svojim romanima, koje se općenito može opisati kao napetim trilerima, ali koji također često sadrže elemente horora, znanstvene fantastike, misterija, i satire. Nekoliko njegovih knjiga se pojavilo na New York Times bestseler listi. Djela: "Čudni Thomas" (Odd Thomas) "Jedini preživjeli" (Sole survivor) "Iskoristi noć" (Seize the night) "Žestina" (Intensity) "Pod svjetlom mjeseca" (By the light of the moon) "Očekivani životni vijek" (Life Expectancy) "Lice" (The Face) "Ubojica" (Mr. Murder) "Čuvari" (The Watchers) i dr.

MERCEDES SOSA
Mercedes Sosa (09.07.1935., San Miguel de Tucumán, AR- 04.10.2009., Buenos Aires) argentinska pjevačica. Rođena 1935, u siromašnoj radničkoj obitelji na sjeveru. Od malena ju je privlačio folklor, a tamo je impresionirala, pa su je ohrabrili da se pod pseudonimom ˝Gladys Osorio” prijavi na natječaj lokalnog radija. Pobijedila je i tako potpisala dvomjesečni ugovor - prvi od brojnih koje će imati do smrti, listopada 2009. Ostavila je umjetničku ostavštinu da bude dugo pamćena. Najpoznatije pjesme su joj ˝Gracias a la Vida˝ (jedna od neslužbenih himni Latino svijeta, pjesmu je napisala Violeta Para - ˝Hvala životu˝) i ˝Si se Calla el Cantor˝ (˝Ako je pjevač zašutio˝). Kao aktivistkinju nazivali su je ˝glasom tihe većine˝, Sosa je obožavana od siromašnih. Borila se za političke promjene. Inspirirala je opozicionare u svim latino zemljama pod totalitarnim režimima.

MIGUEL ANGEL ASTURIAS
Miguel Ángel Asturias (Gvatemala, 19. listopada 1899. - Madrid, 9. srpnja 1974.), gvatemalski pjesnik, romanopisac, dramski pisac, novinar i diplomat. 1967. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Asturija je pomogao učvrstiti doprinos latinoameričke literature zapadnjačkoj kulturi, a istovremeno je skrenuo pozornost na važnost autohtonih kultura, osobito onih iz njegove rodne Gvatemale. Izvod iz bibliografije Gospodin predsjednik (El senor presidente) (1946.) Zeleni papa (El papa verde) (1954.)

BARBARA CARTLAND
Barbara Cartland je najslavnija spisateljica ljubavnih romana. Napisala je preko 700 knjiga i prodala ih u 600 milijuna primjeraka širom svijeta. Objavila je i velik broj povijesnih knjiga i napisala 4 autobiografije, kao i biografije svoje majke i brata. Barbara Cartland je u posljednjih dvadeset godina oborlila svjetski rekord objavljujući 23 knjige godišnje. U Guinessovoj knjizi rekorda navodi se kao vodeća svjetska spisateljica bestselera. U privatnom životu je počasna dama jeruzalemskog reda sv. Ivana, predsjednica Vijeća sv Ivana u Hertfordshireu i zamjenica predsjednika Liječničkog odjela sv. Ivana. Borila se za prava starijih osoba i promijenila je Engleski zakon tako da su lokalne vlasti morale osigurati kampove za romsko stanovništvo. Barbara Cartland je i sama otvorila jedan romski kamp koji su Romi nazvali Barbaraville.