Banner
Knjižnica i čitaonica grada Preloga

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste graše sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neęe sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti ęe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graše te multimedije.
Slika
Osnovan Mercedes-Benz - 11.05.1924.
Gottlieb Daimler i Carl Benz 1924. godine osnovali su tvrtku Mercedes-Benz. Počeci tvrtke sežu u osamdesete godine 19. stoljeęa, kada su dvojica poduzetnih izumitelja neovisno izumili automobile pokretane motorima s unutarnjim izgaranjem. Daimler je radio s Wilhelmom Maybachom, s kojim je izumio i četverotaktni motor, u Cannstattu pokraj Stuttgarta, dok je Benz svoju radionicu imao u Mannheimu, a ne postoji zapis da su se oba izumitelja ikad upoznala. Naziv Mercedes potječe iz 1900. kada je austrijsko-mašarski diplomat i trgovac automobilima Emil Jellinek od Daimlerove tvrtke naručio 36 automobila, te zatražio da se ih nazove po njegovoj kęeri Mercedes Jellinek. 1902. ime Mercedes je zaštięeno kao naziv marke dok je trokraka zvijezda, koja simbolizira Daimlerovu ideju o proizvodnji prometala za promet zemljom, zrakom i vodom, kao zaštitni znak uvedena 1909., te se od 1910. njome označuju svi proizvodi tvrtke. 1926. Daimlerova i Benzova tvrtka se ujedinjuju u tvrtku nazvanu Daimler-Benz AG iz čega je kasnije nastao današnji naziv Mercedes-Benz.
clanak
UPOTREBA SUNCA U KEMIJI
"Vjerojatno ęe se mnogi čitalac začuditi ovom natpisu; jer kakvu bi ulogu moglo imati Sunce u kemijskom laboratoriju, Danas u kemijskom laboratoriju vladaju električne peęi i plinski plamenici, ali je nekoę i Sunce bilo dragocjeni izvor topline."
Autor0000001905
SIBILA PETLEVSKI
Sibila Petlevski (11.05.1964., Zagreb, HRV) hrvatska književnica. Diplomirala, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prevošena i antologizirana autorica, zastupljena u više nacionalnih i nekoliko mešunarodnih antologija poput antologije svjetske književnosti “50: A Celebration of Sun & Moon Classics” (Los Angeles, 1995.) gdje je zastupljena sonetima izvorno pisanim na engleskom jeziku. Nastupala na svim važnijim svjetskim književnim festivalima. Urednica u domaęim i stranim časopisima. Od 1993. do 1995. godine urešivala je književne stranice dvotjednika za kulturu ½Vijenac½, od 2001. do 2004. bila je urednica hrvatske poezije u mešunarodnom elektroničkom časopisu www.poetryinternational.org ugledne europske pjesničke fundacije «The Poetry International Foundation» u Rotterdamu.
Autor0000009759
SALVADOR DALI
Salvador Domingo Felipe Jacinto Dalķ i Domenech, Markiz od Pubola ili Salvador Felip Jacint Dalķ Domenech, znan kao Salvador Dalķ (Figueras, 11. svibnja 1904. – Torre Galaeta, 23. siječnja 1989.), španjolski slikar, pisac, dizajner i autor filmova. Dalķ je u povijesti zapamęen po svojim snažnim i bizarnim slikama, te kao jedan od najpoznatijih predstavnika nadrealizma u slikarstvu. No, unatoč njegovom jedinstvenom načinu slikanja, mnogi stručnjaci upravo taj način atribuiraju utjecaju renesansnih majstora. Mešu njegovim enormnim opusom ipak je najpoznatija njegova slika Postojanost pamęenja (Mekani satovi) dovršena 1931., koja je, osim po svojoj iznimnoj umjetničkoj vrijednosti, poznata po tome što je korištena u mnogim igranim i animiranim filmovima. Svoje umjetničke ambicije, Dalķ je usmjerio i na fotografiju, dizajn, književnost i snimanje filmova. Surašivao je i s Waltom Disneyjem na nikad dovršenom, za Oscara nominiranom animiranom filmu pod nazivom Destino, koji je dovršen i izdan tek 2003. godine. Iako su ga mnogi smatrali izrazito maštovitim, Dalķ je imao potrebu da čini mnoge bizarne i čudne stvari kako bi privukao pozornost na sebe. To je nekad ljutilo pobornike njegove umjetnosti jednako kao što je ljutilo i njegove kritičare, jer su neke od tih stvari privlačile više pozornosti nego njegova umjetnost.
Autor0000011639
VICTOR HUGO
Victor-Marie Hugo (Besanēon, 26. veljače 1802. - Pariz, 22. svibnja 1885.), francuski romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija ličnost Francuskog romantizma. Iako je u Francuskoj najpoznatiji po svojim pjesmama i dramama, u ostalom svijetu znamo ga po romanima Jadnici (Les Misérables) i Zvonar crkve Notre-Dame (Notre-Dame de Paris). Mešu njegovim mnogim pjesničkim zbirkama, Les Contemplations i La Légende des Sie'cles su iznimno cijenjene kod kritičara, a Hugo se nekad identificira kao najveęi francuski pjesnik. Iako je bio ekstremno konzervativan dok je bio mlad, pridružio se ljevici što su godine prolazile. Postao je strastveni republikanac i njegova djela dodiruju političke i socijalne probleme i umjetničke trendove tog vremena.
MARIJAN DETONI
Marijan Detoni (Križevci, 18. travnja 1905. - Zagreb, 11. svibnja 1981.), hrvatski slikar i grafičar. Studirao je slikarstvo u Zagrebu, neko vrijeme radio kao nastavnik u Križevcima, Vukovaru i Karlovcu, a od 1945. bio je profesor na ALU u Zagrebu. Prvo razdoblje njegova stvaralaštva, kada je sudjelovao u radu grupe Zemlja, obilježeno je socijalnim temama; a potom je u nekoliko navrata boravio u Parizu. Za prvog boravka u Parizu nastaje ciklus linoreza ½Ljudi sa Seine½. U temama iz života provincije pokazao je smisao za humor i grotesku. Kasnije su prevladavale ekspresionističke tendencije, a kao predhodnik hrvatskoga apstraktnog slikarstva radi slike ½Fantazija oronulog zida½. Nakon Drugog svjetskog rata u radu mu prevladavaju metode socijalističkog realizma, da bi nakon 1952. pristupio novim problemima i pronalazio nova rješenja - to su intimna maštanja i nostalgične vizije dalekih svjetova djetinstva.