Banner
Knjinica i itaonica grada Preloga

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Prvi slobodni parlamentarni izbori u Bangladeu - 12.06.1996.
Banglade, slubeno Narodna Republika Banglade je drava u junoj Aziji. Lei na sjevernoj obali Bengalskog zaljeva (dijela Indijskog oceana), na delti rijeka Ganges, Brahmaputra i Meghna. Granii s Indijom na zapadu, sjeveru i istoku te s Mianmarom na jugoistoku. Banglade je jedna od najgue naseljenih zemalja svijeta. Izloen je estim poplavama.Zbog te guste naseljenosti susreo se s jednim od najveih problema svijeta: Visokim prirodnim priratajem, tj. velikim brojem roene djece u siromanoj zemlji. Banglade je od 1991. republika. Zadnja promjena parlamenta se dogodila 1996. Predsjednika bira parlament svakih 5 godina. Pravo glasa se dobiva navrenom 18. godinom. Banglade je lan Commonwealtha. Zanimljivo je da Indija ve 6 godina gradi zid u granicu, koji e biti dugaak oko 4000 km, da bi sprijeili ilegalne migracije iz Indije u Banglade i obratno. Ilegalne migracije su problem, zato to u Indiji ivi oko 20 milijuna benglaca.
clanak
Svjetski dan borbe protiv djejeg rada - 12.06.2002.
Meunarodna organizacija rada donijela je 2002. godine odluku da se 12. lipnja obiljeava kao Svjetski dan borbe protiv djejeg rada. Trenutno, 218 milijuna djece u dobi od 5 do 14 godina irom svijeta prisiljeno je raditi, podaci su koje u svom dananjem priopenju navodi Nezavisni hrvatski sindikat. Najvie djece, njih 122 milijuna, radi na podruju Azije i Tihog oceana, meutim djeji rad je prisutan i u mnogim industrijskim zemljama. ak 126 milijuna djece radi na opasnim poslovima ili uvjetima koji su opasni. Njih 1,2 milijuna rtve su prodaje, a oko 300.000 djece sudjeluje kao vojnici u oruanim sukobima irom svijeta, navodi se u priopenju.
V. JAGI: GRAMATIKA JEZIKA HRVATSKOGA
Pod jezikom starohervatskim razumieva se onaj, to no ga nalazimo u nebrojenih svietskih pismenih spomenicih od 12-16. stoletja, kao u starih serbskih i hervatskih kronikah, ivotopisih, zakonicih i statutih, razvodih, poveljah, ugovorili i drugih listinah. Osebnosti toga jezika predavati e uitelj putem sravnjivanja i uzporedjivanja sa pravom staroslaventinom i dananjom tokavtinom. Za laglje i uspienije poduavanje gimnazijalne mladei u starohervatskom jeziku imati e se im prije sastaviti posebna slovnica i itanka.
clanak
Gljive kao lijek
Odavno su ljudi posizali za svim moguim biljkama, ivotinjama i mineralima ne bi li se izlijeili od bolesti i iscijelili rane. I meu gljivama su tako pronali vrste s ljekovitim djelovanjem. Dosta ih se spominje u starim spisima, ali se ne moe uvijek ustanoviti o kojoj se vrsti radi, jer su opisi esto oskudni. Ipak je poznat itav niz gljiva koji se upotrebljavao i prije i sada u medicini. Koje su to gljive, proitajte u lanku.
clanak
ATOMSKI STROJ NA RUNOM ZGLOBU
"John Van Horn, slua sveuilita u Nebraski, zakasnio je na ispit, jer je prethodne veeri prenavio oprugu svog sata, pa se nije probudio na vrijeme. Radi toga nije poloio ispit, ali se zakleo, da e izumiti depni ili runi sat bez opruge. To je zaista izvrio, te se u Americi moe ve kupovati elektrini runi sat, navodno prvi i jedini runi sat na svijetu, koji radi bez opruge." "
Autor0000000227
FRAN UKLJE
Fran uklje (02.10.1886.-12.06.1949.), doktor geolokih znanosti, sveuilini profesor. Prirodoslovac koji je napisao pedesetak znanstvenih radova iz geologije i paleontologije, od kojih su mnogi u vezi sa Samoborskom gorom. Bio je predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog drutva te potpredsjednik Hrvatskog profesorskog i Hrvatskog planinarskog drutva. Poznat kao svestrani igra (atletiar, planinar, sanjka, maevalac i hokeja na travi). Bio je dva puta drugi u ulinom tranju na 10 km od Zagreba do Podsuseda, sudionik prvih hokejakih utakmica u Samoboru 1908. god., prvi tajnik Jugoslavenskog nogometnog saveza, jedan od osnivaa Zagrebakog nogometnog podsaveza, te lan ak etiri uvena kluba (imi iz Samobora, te HAK, Graanski i Concordia iz Zagreba) to je vjerojatno jedinstveni sluaj u nas. Pisao je dramske kritike i brojne portske lanke, te ureivao asopise Priroda i Planinar. Bio je dugogodinji direktor geolokih zavoda i instituta u Zagrebu i Beogradu.
Digitalizirana graa:
Zatita nekih biljaka Samoborske Gore prije 25 godina / Dr. Fran uklje
KRATKI PREGLED STRATIGRAFIJE HRVATSKOG ZAGORJA / Dr. Fran uklje
Pontike taloine u okolici Gora / Dr. Fran uklje
Autor0000006708
ANNE FRANK
Anne Frank (pravo ime Annelies Marie Frank; Frankfurt na Majni, 12. lipnja 1929. - koncentracijski logor Bergen-Belsen, oujak 1945), bila je idovka i autorica Dnevnika, u kojem je neposredno i iskreno posvjedoila o drami svakodnevice i odrastanja u izolaciji, strahu i skrivanju. Nakon njemake okupacije Nizozemske idovska je obitelj Frank od 1942. godine ivjela u tajnom sklonitu, dok ih 1944. godine nije otkrio Gestapo i otpremio u njemake koncentracijske logore, gdje su svi iz obitelji, osim oca, umrli. Nakon rata pronaen je u Amsterdamu Annin dnevnik o godinama provedenim u neprekidnu strahovanju i u potpunoj izolaciji. Prema Katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu, Dnevnik Anne Frank objavljen je na hrvatskom (i srodnim jezicima) najmanje 11 puta izmeu 1969. i 2000. Dvaput je preveden s engleskog (Zagorka Lili, Giga Graan) i jednom s njemakog (Ana egvi). ini se, meutim, da nema izravnog hrvatskog prijevoda s nizozemskog izvornika.