Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Hrvatski dan lijenika
26. veljae 1874. godine osnovan je Hrvatski lijeniki zbor kao osma lijenika udruga u Europi, s ciljem unapreenja struke kroz rad organiziran po strunim drutvima. Ovaj dan se obiljeava kao hrvatski dan lijenika.
Dan za itanje bajki
Mnogi "stari" roditeljski obiaji polako padaju u zaborav. Jedan od tih obiaja je i prianje pria i bajki djeci, obino prije spavanja. No, dananji dan posveen je upravo tome - prianju bajki, od Grimmovih, urbanih legendi, do mnogih drugih. Zato, pronaite danas vremena i posvetite ga itanju omiljene prie, bilo da je itate vlastitom djetetu, neaku, ili se sami prisjetite svog djetinjstva itajui svoju najdrau bajku iz djetinjstva.
Zato se plae konji?
"Openito je poznata injenica, da se konji plae, a kao razlog ovoj udnovatoj pojavi obino navode bezglavost ili koju drugu slabost karaktera. U ovom lanku pokuat u dokazati, da ovo tumaenje ne vrijedi."
VICTOR HUGO
Victor-Marie Hugo (Besanon, 26. veljae 1802. - Pariz, 22. svibnja 1885.), francuski romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te moda najutjecajnija linost Francuskog romantizma. Iako je u Francuskoj najpoznatiji po svojim pjesmama i dramama, u ostalom svijetu znamo ga po romanima Jadnici (Les Misrables) i Zvonar crkve Notre-Dame (Notre-Dame de Paris). Meu njegovim mnogim pjesnikim zbirkama, Les Contemplations i La Lgende des Sie'cles su iznimno cijenjene kod kritiara, a Hugo se nekad identificira kao najvei francuski pjesnik. Iako je bio ekstremno konzervativan dok je bio mlad, pridruio se ljevici to su godine prolazile. Postao je strastveni republikanac i njegova djela dodiruju politike i socijalne probleme i umjetnike trendove tog vremena.
MICHEL HOUELLEBECQ
Michel Houellebecq (26.02.1958., Runion, REU) francuski je pjesnik, esejist i romanopisac te jedan od najkontroverznijih pisaca dananjice. Sa svoja etiri romana koji se bave tabu temama (seksualni turizam, muslimanski radikali, kloniranje, alternativni ivotni stilovi...) zadao je mnogo muke deurnim cenzorima i kritici. Neki ga nazivaju slobodnim piscem koji se protivi politikoj korektnosti i zabranama drutva dok e mnogima njegovi stavovi biti rasistiki, seksistiki i, openito, okantni. Svojim djelima te stalnom polemikom po javnim glasilima, Houellebecq je na sebe navukao bijes mnogih, a trenutano se protiv njega (i njegovih djela) vodi i par sudskih procesa. Rodio se kao Michel Thomas na otoku Runionu. Nakon toga je otiao u Francusku ivjeti s bakom, od koje je preuzeo prezime Houellebecq koje e mu postati knjievni pseudonim. Godine 1978. diplomirao je kao agronomski inenjer. Radio je kao kompjuterski administrator, ak i u francuskoj Nacionalnoj Skuptini. Proslavio ga je prvi vaniji rad, "irenje podruja borbe". Za to djelo dobio je niz nagrada.
ZVANE RNJA
Zvane (Ivan) rnja (rnjeni kraj minja, 8. listopada 1920. - Zagreb, 26. veljae 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemiar i nakladnik. Jedno od najznaajnijih imena koje je Istra dala Hrvatskoj u 20. stoljeu. Pseudonimi: Osip Suri, Barba Zvane, Filus i dr. Godine 1969. Zvane rnja u minju utemeljuje uglednu kulturnu organizaciju akavski sabor, iji je tajnik do 1977. Godine 1979. pokree reprezentativan nakladniki projekt antologijsko-enciklopedijskih domaaja Istru kroz stoljea u kojoj je u 10 kola kao glavni i odgovorni urednik potpisao 60 knjiga. Kao autor i polihistor snanog i osebujnog nadahnua pisao je kulturno-povijesne i knjievne eseje i studije, poeziju i memoarsku prozu, duboko inspirirane Istrom, njezinim akavskim idiomom i hrvatskom kulturnom i politikom povijeu. O knjievnom djelu Zvana rnje opsenu je monografsku studiju pod naslovom Bartuljska jabuka objavio Boris Bileti.