Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-građa, knjige
E-građa, knjige, PDF
E-građa, plakati
E-građa, časopisi
E-građa, novine
E-građa, E-knjiga
E-građa, sitni tisak
E-građa, članci u knjizi
E-građa, rukopisi
E-građa, note
E-građa, članci-separati
E-građa, grafike
E-knjige ostalih knjižnica
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Dan pravnika
Na današnji dan obilježava se dan pravnika.
Na današnji dan obilježava se dan pravnika.
Dan bez "selfija"
Svijetom hara nova epidemija golemih razmjera koja preplavljuje sve društvene medije. Ta epidemija su tzv. "selfiji", najgori produkt dostupnosti auto-portret opcije na danas sveprisutnim mobilnim pametnim telefonima. No, da bi se ovoj ovisnosti samo-portretiranja u raznim pozama i na raznim lokacijama stalo barem malo na kraj, uveden je dan bez selfija. Barem na jedan dan možete prestati sudjelovati u ovom narcističkom, i kako tvrde neki izvori, psihološko štetnom ponašanju. Ovaj dan uveden je kako bi se pomoglo obratiti pažnju na činjenicu kako su selfiji postali velik dio naše kulture. Zapravo je ustanovljeno da prosječna djevojka provede 1 sat i 24 minute svaki tjedan pokušavajući uhvatiti savršen osmijeh. Cijeli ovaj poriv za slikanjem temeljen je na potrebi da se bude zamijećen, da se osoba osjeća posebno i da si poveća samopouzdanje. Površinski se čini potpuno nedužno, dok ne zamijetimo koliko nas udaljava jedne od drugih, te u najmanju ruku postavlja nerealne koncepte onoga što se smatra lijepim na društvenim mrežama, pogotovo uz razne programe koji pomažu uljepšati slike prema nerealnim standardima. Zato, danas ugasite kameru i odložite mobitel i uživajte u danu bez selfija.
Svijetom hara nova epidemija golemih razmjera koja preplavljuje sve društvene medije. Ta epidemija su tzv. "selfiji", najgori produkt dostupnosti auto-portret opcije na danas sveprisutnim mobilnim pametnim telefonima. No, da bi se ovoj ovisnosti samo-portretiranja u raznim pozama i na raznim lokacijama stalo barem malo na kraj, uveden je dan bez selfija. Barem na jedan dan možete prestati sudjelovati u ovom narcističkom, i kako tvrde neki izvori, psihološko štetnom ponašanju. Ovaj dan uveden je kako bi se pomoglo obratiti pažnju na činjenicu kako su selfiji postali velik dio naše kulture. Zapravo je ustanovljeno da prosječna djevojka provede 1 sat i 24 minute svaki tjedan pokušavajući uhvatiti savršen osmijeh. Cijeli ovaj poriv za slikanjem temeljen je na potrebi da se bude zamijećen, da se osoba osjeća posebno i da si poveća samopouzdanje. Površinski se čini potpuno nedužno, dok ne zamijetimo koliko nas udaljava jedne od drugih, te u najmanju ruku postavlja nerealne koncepte onoga što se smatra lijepim na društvenim mrežama, pogotovo uz razne programe koji pomažu uljepšati slike prema nerealnim standardima. Zato, danas ugasite kameru i odložite mobitel i uživajte u danu bez selfija.
Modre oči
"Kako je poznato, modre oči su nekima najljepše, ali one su zapravo samo varka, jer su — bez boje." Više pročitajte u članku.
"Kako je poznato, modre oči su nekima najljepše, ali one su zapravo samo varka, jer su — bez boje." Više pročitajte u članku.
SLAVKO MIHALIĆ
Slavko Mihalić (Karlovac, 16. ožujka 1928. - Zagreb, 5. veljače 2007.), hrvatski pjesnik, akademik. Krajem pedesetih godina sudjeluje u organiziranju festivala poezije i glavni je urednik književnog lista "Književna tribina". Kad je list obustavljen, odlazi u Društvo hrvatskih književnika, radi u kulturnom tjedniku "Telegramu" kao zamjenik urednika, više puta ga biraju za tajnika Društva, gdje pokreće "The Bridge", reviju za prevođenje hrvatske književnosti na druge jezike, i zasniva međunarodne "Zagrebačke književne razgovore". Godine 1967. jedan od sastavljača "Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika". U teškim sedamdesetim godinama uglavnom prevodi, osobito sa slovenskog, za što prima "Župančičevu listinu". Zbirke pjesama objavljene su mu diljem svijeta na više od 20 jezika. Na hrvatski jezik prevodi i pjesme iz Makedonije, preveo je neke pjesme Konstantina Miladinova.
Slavko Mihalić (Karlovac, 16. ožujka 1928. - Zagreb, 5. veljače 2007.), hrvatski pjesnik, akademik. Krajem pedesetih godina sudjeluje u organiziranju festivala poezije i glavni je urednik književnog lista "Književna tribina". Kad je list obustavljen, odlazi u Društvo hrvatskih književnika, radi u kulturnom tjedniku "Telegramu" kao zamjenik urednika, više puta ga biraju za tajnika Društva, gdje pokreće "The Bridge", reviju za prevođenje hrvatske književnosti na druge jezike, i zasniva međunarodne "Zagrebačke književne razgovore". Godine 1967. jedan od sastavljača "Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika". U teškim sedamdesetim godinama uglavnom prevodi, osobito sa slovenskog, za što prima "Župančičevu listinu". Zbirke pjesama objavljene su mu diljem svijeta na više od 20 jezika. Na hrvatski jezik prevodi i pjesme iz Makedonije, preveo je neke pjesme Konstantina Miladinova.
BERNARDO BERTOLUCCI
Bernardo Bertolucci (16. ožujka 1941. - 26. studenoga 2018.), talijanski filmski redatelj i scenarist; najpoznatiji je po filmu "Posljednji kineski car". Bernardo Bertolucci rođen je u talijanskom gradu Parmi, u regiji Emilia-Romagna. Bio je drugi sin Atillia Bertoluccija, koji je bio pjesnik, cijenjeni povjesničar umjetnosti i filmski kritičar. Kako je odrastao u takvom okruženju, Bertolucci je počeo pisati u 15. godini, a ubrzo je dobio nekoliko prestižnih literarnih nagrada za svoju prvu knjigu. Bertolucci je 1987. snimio epski film Posljednji kineski car, biografsku priču o Aisinu-Gioro Puyiu, posljednjem caru Kine. Bertolucci je osvojio Oscara za najbolju režiju.Posljednji kineski car koristi Pu Yiov život kao odraz kineskog prijelaza iz feudalizma kroz revoluciju do sadašnjeg stanja. Film je osvojio osam Oscara - za koliko ih je bio i nominiran - najbolji film, najbolja scenografija, fotografija, dizajn kostima, najbolji redatelj, montaža, glazba i adaptirani scenarij. Posljednji kineski car bio je prvi dugometražni film za koji je vlada Narodne Republike Kine izdala dozvolu da se može snimati u Zabranjenom gradu.
Bernardo Bertolucci (16. ožujka 1941. - 26. studenoga 2018.), talijanski filmski redatelj i scenarist; najpoznatiji je po filmu "Posljednji kineski car". Bernardo Bertolucci rođen je u talijanskom gradu Parmi, u regiji Emilia-Romagna. Bio je drugi sin Atillia Bertoluccija, koji je bio pjesnik, cijenjeni povjesničar umjetnosti i filmski kritičar. Kako je odrastao u takvom okruženju, Bertolucci je počeo pisati u 15. godini, a ubrzo je dobio nekoliko prestižnih literarnih nagrada za svoju prvu knjigu. Bertolucci je 1987. snimio epski film Posljednji kineski car, biografsku priču o Aisinu-Gioro Puyiu, posljednjem caru Kine. Bertolucci je osvojio Oscara za najbolju režiju.Posljednji kineski car koristi Pu Yiov život kao odraz kineskog prijelaza iz feudalizma kroz revoluciju do sadašnjeg stanja. Film je osvojio osam Oscara - za koliko ih je bio i nominiran - najbolji film, najbolja scenografija, fotografija, dizajn kostima, najbolji redatelj, montaža, glazba i adaptirani scenarij. Posljednji kineski car bio je prvi dugometražni film za koji je vlada Narodne Republike Kine izdala dozvolu da se može snimati u Zabranjenom gradu.
SULLY PRUDHOMME
Sully Prudhomme - pravo ime René François Armand Prudhomme , (16. ožujka 1839. - 7. rujna 1907.), francuski književnik iz doba parnasovstva, pokreta koji je htio obnoviti eleganciju romantizma u francuskoj poeziji. Godine 1901. bio je prvi čovjek koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Prudhomme je prvobitno studirao da postane inženjer, no zbog očne bolesti morao je odustati i prikloniti se filozofiji i poeziji. Dok je pisao poeziju izjavio je da mu je cilj stvoriti znanstvenu poeziju za moderna vremena. Iako su karakterni bile iskrene i melankolične, njegovo djelo predstavljalo je i vlastite karakteristike. Na kraju života, loše zdravstveno stanje (koje ga muči još od 1870) prisililo ga je da živi gotovo kao pustinjak na Châtenay-Malabry; pati od napada paralize i pritom nastavlja raditi na esejima. Iznenada je umro 6. rujna 1907, a pokopan je na Pere Lachaise u Parizu.
Sully Prudhomme - pravo ime René François Armand Prudhomme , (16. ožujka 1839. - 7. rujna 1907.), francuski književnik iz doba parnasovstva, pokreta koji je htio obnoviti eleganciju romantizma u francuskoj poeziji. Godine 1901. bio je prvi čovjek koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Prudhomme je prvobitno studirao da postane inženjer, no zbog očne bolesti morao je odustati i prikloniti se filozofiji i poeziji. Dok je pisao poeziju izjavio je da mu je cilj stvoriti znanstvenu poeziju za moderna vremena. Iako su karakterni bile iskrene i melankolične, njegovo djelo predstavljalo je i vlastite karakteristike. Na kraju života, loše zdravstveno stanje (koje ga muči još od 1870) prisililo ga je da živi gotovo kao pustinjak na Châtenay-Malabry; pati od napada paralize i pritom nastavlja raditi na esejima. Iznenada je umro 6. rujna 1907, a pokopan je na Pere Lachaise u Parizu.
SELMA LAGERLOF
Selma Ottilia Lovisa Lagerlöf (Marbacka, 20. studenog 1858. - 16. ožujka 1940.), švedska književnica. Dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 1909. godine čime postaje prva žena koja je dobila ovo priznanje za svoj literarni rad. Godine 1914. postaje prva članica Švedske akademije, tijela koje dodjeljuje spomenutu nagradu. Središnji motivi i likovi njezinih djela su iz zavičajne Švedske, osobito rodna pokrajina Värmland, a inspirirao ju je i život južne Italije, Palestina, moderni socijalizam, stare sjevernjačke legende. Svijet događaja i likova vrti se oko okosnice ljubav - smrt, zlo - dobro. Nastojala je sjediniti kršćanstvo i socijalizam. Njezin stil je liričan, jednostavan i ispovijedan.Prvo je djelo ˝Gösta Berling˝ (˝Gösta Berlings saga˝) objavila 1891. te je to njeno, na našem prostoru, najpoznatije djelo. U njemu, uz obilje fantastičnih elemenata, prikazuje život u pokrajini Värmland u 19. st.U domovini je i danas poznata prvenstveno kao autorica knjige za djecu ˝Čudesno putovanje Nilsa Holgersona kroz Švedsku˝, I, II (˝Nils Holgersons underbara resa genom Sverige˝, 1906-07). Djelo je napisano po narudžbi s ciljem unapređenja nastave zemljopisa u osnovnoj školi. Generacije Šveđana su stjecala prve spoznaje o svojoj domovini kroz pustolovine dječaka Nilsa koji je proputovao zemlju leteći na guski. Početkom 2. svjetskog rata, kada je Sovjetski Savez pretendirao na Finsku koja je povijesno bila daleko usmjerenija Švedskoj nego Rusiji, Finskoj je vladi poslala svoju Nobelovu medalju kako bi im financijski pomogla. Dirnuti ovom gestom, članovi Vlade su potreban novac sakupili na drugi način, a medalju su, uz zahvale, vratili njezinoj vlasnici. Preminula je nedugo potom, u ožujku 1940. na svome imanju Marbacka, u pokrajini Värmland. Pedesetak godina poslije, 1991. Švedska izdaje novčanicu od 20 kruna s njezinim likom.
Selma Ottilia Lovisa Lagerlöf (Marbacka, 20. studenog 1858. - 16. ožujka 1940.), švedska književnica. Dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 1909. godine čime postaje prva žena koja je dobila ovo priznanje za svoj literarni rad. Godine 1914. postaje prva članica Švedske akademije, tijela koje dodjeljuje spomenutu nagradu. Središnji motivi i likovi njezinih djela su iz zavičajne Švedske, osobito rodna pokrajina Värmland, a inspirirao ju je i život južne Italije, Palestina, moderni socijalizam, stare sjevernjačke legende. Svijet događaja i likova vrti se oko okosnice ljubav - smrt, zlo - dobro. Nastojala je sjediniti kršćanstvo i socijalizam. Njezin stil je liričan, jednostavan i ispovijedan.Prvo je djelo ˝Gösta Berling˝ (˝Gösta Berlings saga˝) objavila 1891. te je to njeno, na našem prostoru, najpoznatije djelo. U njemu, uz obilje fantastičnih elemenata, prikazuje život u pokrajini Värmland u 19. st.U domovini je i danas poznata prvenstveno kao autorica knjige za djecu ˝Čudesno putovanje Nilsa Holgersona kroz Švedsku˝, I, II (˝Nils Holgersons underbara resa genom Sverige˝, 1906-07). Djelo je napisano po narudžbi s ciljem unapređenja nastave zemljopisa u osnovnoj školi. Generacije Šveđana su stjecala prve spoznaje o svojoj domovini kroz pustolovine dječaka Nilsa koji je proputovao zemlju leteći na guski. Početkom 2. svjetskog rata, kada je Sovjetski Savez pretendirao na Finsku koja je povijesno bila daleko usmjerenija Švedskoj nego Rusiji, Finskoj je vladi poslala svoju Nobelovu medalju kako bi im financijski pomogla. Dirnuti ovom gestom, članovi Vlade su potreban novac sakupili na drugi način, a medalju su, uz zahvale, vratili njezinoj vlasnici. Preminula je nedugo potom, u ožujku 1940. na svome imanju Marbacka, u pokrajini Värmland. Pedesetak godina poslije, 1991. Švedska izdaje novčanicu od 20 kruna s njezinim likom.
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Đuro Sudeta na webu
WEB stranica posvećena Đuri sudeti povodom stote godišnjice rođenja
(1903.-2003.)
Novosti
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
