Pretraživanje kataloga

DAN PLANETA ZEMLJE - 22.04.1970.
Svakog 22. travnja, u cijelom svijetu obilježava se Dan planeta Zemlje (Earth Day). Prvi puta je obilježen 22.travnja 1970. godine masovnim demonstracijama za okoliš, u kojima je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi, a samu ideju o obilježavanju Dana Zemlje predstavio je 1969. godine na konferenciji UNESCO-a John McConnel. Službeno se ovaj dan obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. U Hrvatskoj se organizirano obilježava od 1990. godine. Svrha je da se upozori na opasnost koja prijeti životu na Zemlji uslijed naglog razvoja industrije i porasta potrebe za energijom, što je dovelo do otpuštanja velikih količina otrovnih tvari u atmosferu i povećanog iskorištavanja fosilnog goriva.

Argusov paun
Argusov paun (Argusianus argus L.). Jedni ga zovu Argusovim paunom, drugi Argusovim fazanom, ali mu prvo ime bolje pristaje, jer je on doista najbliži rođak našemu običnom paunu (Pavo cristatus L). Svoje naučno ime »argus« dobio je zbog »okatog« perja po grčkom gorostasu »Argus-u« (Argos),koji je imao mnogo očiju, od kojih su neke vječno bdjele i treptale."

VLADIMIR NABOKOV
Vladimir Vladimirovič Nabokov ( Sankt Peterburg, 22. travnja 1899. - Montreux, 2. srpnja 1977.), rusko-američki književnik. Nabokov, romanopisac, pjesnik, prevoditelj, književni publicist i lepidopterolog (stručnjak za leptire) bio je kozmopolitski ruski emigrant koji je izvrsnim poznavanjem nekoliko jezika, erudicijom i kontroverznom prozom postao jednim od najpoznatijih i najcjenjenijih književnika 20. stoljeća. Sam Nabokov za sebe je rekao: ˝Ja sam američki pisac rođen u Rusiji i školovan u Engleskoj, gdje sam studirao francusku književnost prije nego što sam petnaest godina proveo u Njemačkoj.˝ Od dvadeset njegovih romana remek-djela su ˝Dar˝, napisan na ruskom i objavljen 1938., te ˝Lolita˝ 1955. i ˝Blijeda vatra˝ 1962. na engleskom. Svjetsku slavu stekao je tek 1955., objavivši roman ˝Lolita˝. Popularnosti romana s temom o opsjednutosti sredovječnog muškarca 12-godišnjom djevojčicom, pridonio je i film u režiji slavnog redatelja Stanleyja Kubricka, s Jamesom Masonom, Shelley Winters i Sue Lyon.

SUNČANA ŠKRINJARIĆ
Sunčana Škrinjarić (Zagreb, 11. prosinca 1931. - Zagreb, 22. travnja 2004.), hrvatska književnica. Bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne mašte. Dječja proza nije joj tendenciozna ni didaktički nametljiva, a gotovo jedina je u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić-Mažuranić prihvatila bajku kao oblik iznošenja svoje vizije djetinjstva. Proza spisateljice odlikuje se maštom i sugestivnim jezikom. Svoje djetinjstvo u metafori spominje u mnogim svojim djelima bez obzira na to što ono nije bilo lijepo. Napisala je više djela, a među njima su najpoznatije “Kaktus bajke”, “Pisac i vrijeme”, “Slikar u šumi”, “Pisac i princeza”, “Ulica predaka” i “Kazališna kavana”.Pisala je i igrokaze. Njene priče, uvijek zanimljive i maštovite, često su služile kao scenarističke podloge za filmove i televizijske serije. Autorica je scenarija za prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma. Svijet Sunčane Škrinjarić mogli bismo označiti poetskom bajkom, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice (ili bezgraničnost) odredila pjesnička mašta, a pokrenula drevna mudrost bajki. Dobitnica je nagrade za književnost Grigor Vitez 1970., 1978. i 1983. godine, a 1981. dobila je nagradu “Ivana Brlić-Mažuranić”. Njezina knjiga “Ulica predaka” predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi “Mir, sloboda i tolerancija” u Münchenu. Djela Sunčane Škrinjarić prevedena su na litavski, mađarski, slovenski i druge jezike. Godine 1999. bila je nominirana za najprestižniju svjetsku nagradu za književnost za djecu i mlade “Hans Christian Andersen”. Umrla je 2004. godine u 73. godini života.

IMMANUEL KANT
Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof i geograf. Rođen je kao četvrto od jedanaestoro djece. Svoj cijeli život proveo je u Königsbergu, tadašnjem glavnom gradu Istočne Pruske. Mladi Kant je bio zainteresiran za fiziku, posebno fiziku zemlje i svemirskih tijela. Napisao je nekoliko radova o tome, ali je njegovo zanimanje za metafiziku raslo. Htio je proniknuti prirodu ljudskog iskustva: kako ljudi uopće mogu nešto spoznati i na čemu se temelji njihovo znanje. Pod snažnim utjecajem Leibnizova i Wolfova filozofskog sistema, Kant je počeo sumnjati u temeljne odgovore prijašnjih filozofa. Prekretnicu u njegovu životu je označio škotski filozof David Hume. Kant je imao velik utjecaj na romantičke i idealističke filozofe devetnaestog stoljeća, njegov je rad bio polazna točka za Hegela. Zajedno je s Hegelom, Fichteom i Schellingom svrstan među klasične njemačke idealiste, ali je on osobno još svrstan pod transcendentalni idealizam. Kantova se filozofija može podijeliti u dva dijela: predkritičko i kritičko razdoblje. U prekritičkom razdoblju Kant se bavi materijalističkim tumačenjem svijeta. Svoju teoriju o nastanku svemira iznio je u djelu „Opća povijest prirode i teorija neba“. U ovom djelu je Kant predvidio postojanje planete Uran, koja je kasnije 1881. godine i otkrivena.