Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Izumljen Post-it - 6. travnja 1980.
Na dananji dan izumljen je svjetski poznati Post-it papiri (ili ljepljivi papirii) koji je dio uredskog pribora s viekratno ljepljivim slojem ljepila na poleini, dizajniran za privremeno privrivanje biljeaka na dokumente i druge povrine. Iako su danas dostupni u irokom rasponu boja, oblika i veliina, post-it papirii su najee 3-inni (76 mm) kvadrati, kanarinac ute boje. Jedinstveno ljepilo niske ljepljivosti omoguuje da se lako privruje i uklanja bez ostavljanja tragova ili ljepila.
PROMJENA BOJA NEKIH CVJETOVA
"uveni beki fiziolog prof. dr. Hans Molisch boravio je prole godine u Kalkuti kod poznatoga fiziologa Sir J. Ch. Bosea u svrhe istraivanja. Naroito se pak pozabavio problemom mijenjanja boja nekih cvjetova. To je jedna od najosebujnijih pojava u tropima."
ISAAC ASIMOV
Isaac Asimov (Petrovii, 2. sijenja 1920. New York, 6. travnja 1992.), ameriki je pisac fantastike i biokemiar. Pisao i pod pseudonimima Paul French i Dr.A. Bio je iznimno plodan autor, bavio se znanou, popularnom znanou, kriminalistikom knjievnou i spekulativnom fikcijom (uglavnom znanstvenom fantastikom, ali i fantastikom) te je napisao ili uredio preko 500 knjiga te preko 90.000 pisama i razglednica. Zajedno s Robertom Heinleinom i Arthurom Clarkeom ini poznatu Veliku trojicu pisaca znanstvene fantastike toga vremena. Najpoznatije mu je djelo serijal o Zakladi (Fondaciji) u koji je uklopio i serijale o Galaktikom carstvu i robotima.Asimov je bio klaustrofil, uivao je u malim, zatvorenim prostorima. U prvom svesku svoje autobiografije govori kako je u djetinjstvu htio posjedovati kiosk na stanici podzemne eljeznice u koji bi se mogao zatvoriti i itajui sluati buku vlakova koji bi onuda prolazili. Takoer se bojao letenja, to je uinio samo dva puta u ivotu (za vrijeme ratne slube).Takoer je bio istaknut lan Baker Street Irregulars udruenja koje je okupljalo zaljubljenike u Sherlocka Holmesa.
RAFAEL SANTI
Rafael, pravog imena Raffaello Santi da Urbino (06.04.1483., Urbino, - 06.04.1520., Rim), bio je talijanski slikar i arhitekt Visoke renesanse. Bio je uenik kod svog oca zlatara i kipara Giovannija Santija. U Rafaelovu slikarskom djelu doao je do punog izraaja duh visoke renesanse sa svojim zanosom za klasinu harmoniju i idealnu ljepotu. Od jeseni 1504. Rafael boravi i radi u Firenci na svojim prvim slikama. U tom vremenu nastaju njegove poznate slike Bogorodice: Madonna u zelenom (1505, Sveta Obitelj (1507), Vjenanje Djevice (1504.). U Rimu je boravio u slubi papa i oslikao je tri odaje u Vatikanu freskama s povijesnim, mitolokim, alegorijskim i biblijskim temama. Kao graditelj je sljedbenik kasnog Bramanteova stila, a bio je upravitelj gradnje bazilike Sv. Petra.Godine 1511. Rafael upoznaje Michelangela koji je radio na osliku svoda poznate Sikstinske kapele. Kroz poznanstvo sa Sebastijanom del Piombom, koji je takoer u to vrijeme radio u Rimu, Rafael se upoznaje sa venecijanskim slikarstvom.
ALBRECHT DRER
Albrecht Drer (Nrnberg, 21. svibnja 1471. - Nrnberg, 6. travnja 1528.), njemaki slikar i kipar. Jedan je od najveih predstavnika renesanse. Uio je crtanje u radionici nurnberkoga slikara M. Wolgemota gdje je boravio 4 godine, a 1495. prvi put odlazi u Italiju i kopira talijanske majstore. Ujedinio je talijansku ranu renesansu s ekspresivnim stilom njemakog reformatorskog doba te doao do novih oblika izraavanja. Posezao je mitologijskim, alegorinim u religioznim temama ali se bavio i prirodom. Njegovi akvareli krajolika, studije biljaka i ivotinja svjedoci su njegovog dubokog razumijevanja prirode. U radionici svojeg oca obuen za zlatara Drer je do vrhunca razvio drvorez i bakrorez te svojim grafikama odluujue utjecao na populariziranje reformatora i humanista. Kao prvi njemaki umjetnik posvetio se teoriji umjetnosti te izmeu ostalog napisao temelje znanosti o proporcijama. Nakon povratka u Nrnberg otvara radionicu i izvodi oltarne slike i portrete, prve bakroreze i niz drvoreza Apokalipsa i Velika muka. Nakon povratka s drugog putovanja u Italiju nastaju njegovi najvredniji bakrorezi Vitez, avo i smrt i Melankolija i Sveti Jeronim u eliji. U posljednjoj fazi naslikao je svoj najbolji Autoportret i etiri apostola, te pisao traktate o slikarstvu. Njegovo ukupno djelo obuhvaa 70 slika, 900 crtea, 100 bakroreza i 350 drvoreza. U Albertini je 5. rujna 2003. otvorena retrospektivna izloba njegovih djela. Izloeno je oko 230 slika i grafika medju kojima su Zec, Studija trave i poznati Drerovi autoportreti (ulja).