Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Dan okolade
Iako se ovaj dan u razliitim zemljama slavi na razliite datume, kao slubeni datum dolaska okolade u Europu uzima se upravo 7. srpnja 1550., dok se zasluge pripisuju panjolskim redovnicima koji su diljem starog kontinenta proirili prie o Theobromi cacaou. Do popularizacije dolazi 1660. na francuskom dvoru gdje su entuzijasti Marija Terezija i Luj 14. uivali u slatkom piu pripisujui mu svojstva afrodizijaka. Povijest okolade zapoinje u doba starih srednjoamerikih domorodaca Maja, Asteka i Olmeka koji su od sjemenki kakaovca spravljali poseban napitak dodajui mu razne zaine poput vanilije, ilija, cimeta i papra. Kakaovac je u Europu donio Kristofor Kolumbo, no okolada je tek u 19. stoljeu postala onakva kakvu je poznajemo danas. okolada je najbolji antioksidans i magnezijem najbogatija namirnica. Oslobaa hormon sree koji je najbolji lijek protiv stresa i boli, te ak potie na imunoloki sustav, ime pridonosi dugovjenosti. Uzevi sve nabrojeno u obzir, dananji dan savren je za uivanje u ovoj omiljenoj namirnici.
Dan dravnosti na Solomonskim Otocima - 07.07.1978.
Salomonski Otoci su drava u Melaneziji na jugozapadu Tihoga oceana, istono od Papue Nove Gvineje. lan su Commonwealtha, a britanska kraljica formalni je vladar, koju zastupa generalni guverner. Glavni grad je Honiara na otoku Guadalcanal. Otoke je otkrio panolski moreplovac Mendana de Negra u 16. stoljeu. Nijemci su zauzeli sjeverni dio 1884., a Britanci juni dio otoja 1893. Tijekom Prvoga svjetskog rata okupirala ih je Australija. U Drugom svjetskom ratu bili su poprite estokih ameriko-japanskih borba. Od 1945. su starateljsko podruje UN-a pod australskom upravom, 1976. je dobivena iroka samouprava, a 07.07.1978. proglaena nezavisnost te se taj dan obiljeava kao dan dravnosti. Od 1999. dugotrajni etniki sukob izmeu naroda Gwale i Malaita razbuktao se u graanski rat, koji je uglavnom prestao 2003. nakon dolaska meunarodnih mirovnih snaga pod vodstvom Australije i Novog Zelanda.
Bilje koje se upotrebljavalo u razliitim obredima i obiajima na podruju dubrovakom
"Ve od onog vremena, kad su nai preci naselili krajeve na obalama Jadrana cijenili su izvjesno bilje, premda ga nisu posebno uzgajali. To je bilo ono bilje, koje se upotrebljavalo u razliitim obredima i obiajima. To bilje, koje dakle nije davalo nikakve materijalne koristi, pazilo se jedino radi lijepog oblika i are cvijeta, radi ljepote lista ili radi ugodnog mirisa."
RINGO STARR
Richard Starkey, Jr., poznatiji pod pseudonimom Ringo Starr (Liverpool, 7. srpnja 1940.) bio je bubnjar u Beatlesima od 1962. do 1970. godine. Pjevao je u brojnim poznatim pjesmama Beatlesa (poput Yellow Submarine i With a Little Help From My Friends te Beatles verzije pjesme Act naturally), a napisao je pjesme Dont Pass Me By i Octopus Garden. Takoer je bio pripovjeda u prvim dvjema sezonama crtanog filma Thomas the Tank Engine.Zbog zdravstvenih problema razvio je brojne alergije i preosjetljivosti na hranu. Pokazao je talent u umjetnosti i glumi, a bio je vjet i u mehanici. S 15 godina napustio je kolu, i u toj dobi jedva je znao itati i pisati. 1959. godine dobio je pseudonim Ringo Starr - zbog prstenja koje je nosio i zato to je pseudonim zvuao kaubojski. Stalni lan Beatlesa postao je 18. kolovoza 1962. godine, dva dana nakon to Pete Best vie nije bio bubnjar u Beatlesima.
GEORG SIMON OHM
Georg Simon Ohm (Erlangen, 16. oujka 1787. - Mnchen, 7. srpnja 1854.), njemaki fiziar. Istaknuo se radovima s podruja elektriciteta i magnetizma. Formulirao je zakon prema kojem je jakost struje koja prolazi vodiem proporcionalna naponu (Ohmov zakon). Prouavao je nastajanje topline u vodiu kojim protjee struja, a bavio se razliitim problemima s podruja akustike. Mjerna jedinica Ohm kojom se iskazuje vrijednost elektrinog otpora nazvana je po njemu. Istraivao je i u podruju akustike, optike, metala i matematike.
MARC CHAGALL
Marc Chagall (Pravo ime autora: Moishe agal (idovska varijanta); Mark Zaharovi agalov (ruska varijanta)( 07.07.1887., Vitebsk, BY - 28.03.1985., Saint-Paul-de-Vence)je francuski slikar i grafiar, bjelorusko-idovkog porijekla. Zajedno s Picassom, Braqueom i ostalim, sada legendarnim linostima (kubizam i njegovi izdanici promijenili su likovnu umjetnost iz temelja), Chagall je tijekom svojih parikih godina i poslije upotrebljavao moderne tehnike, iako nikada nije napustio osobni izraz koji je ve bio izgradio. Pariz je za Chagalla postao drugi Vitebsk i on se gotovo sigurno namjeravao ondje stalno nastaniti. No 1914., dok je bio u posjetu Rusiji, buknuo je Prvi svjetski rat te se vie nije mogao vratiti.Godine 1923. Chagall je dobio narudbu od glasovitog francuskog trgovca umjetninama Ambroisea Vollarda da ilustrira ruskog klasika, Gogoljev roman Mrtve Due. Chagallovi se udomljuju u Francuskoj i Marc postie novu slavu kao ilustrator u gvau i bakropisu.Ostatak svog dugog ivota Chagall je posvetio iznimno plodnom stvaralatvu. Izraivao je tapiserije, grafike, mozaike, vitraje, skulpture i zidne slike.
VITTORIO DE SICA
Vittorio De Sica (Sora, 7. srpnja 1901. - Pariz, 13. studenog 1974.), talijanski filmski redatelj i glumac. Zapoeo je kao kazalini i filmski glumac, a reijom se poeo baviti 1940. godine. Bitno je priodonio razvitku talijanskog neorealizma. U svojim djelima prikazivao je stvarnost poslijeratne Italije, temeljei svoj pristup na gotovo dokumentaristikom poniranju u ivot. Filmovi: "Kradljivci bicikla", "udo u Milanu", "Brak na talijanski nain", "Juer, danas, sutra" "Umberto D".
MIROSLAV KRLEA
Miroslav Krlea (Zagreb, 7. srpnja 1893. Zagreb, 29. prosinca 1981.), knjievnik i enciklopedist, po mnogima najvei hrvatski pisac 20. stoljea. Godine 1913. prekida vojni studij u petanskoj Ludovicejskoj akademiji. Preko Pariza i Soluna dolazi u Srbiju s nakanom da bude dobrovoljac u srpskoj vojsci. Osumnjien je kao pijun i srbijanske ga vlasti protjeruju. Vraa se u Austro-Ugarsku i u Zemunu biva uhien na osnovi tjeralice Ludoviceuma. Krlea je ostvario golem opus (po razliitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvaaju izmeu 50 i 80 svezaka) koji pokriva kako sredinje knjievnoumjetnike anrove, tako i atipine ili marginalne zapise (enciklopedijske natuknice, prepiska o raznim temama, putopisi, ....). Rani utjecaji obuhvaaju skandinavske dramatike kao Ibsena i Strindberga i filozofa Nietzschea, kojima su se kasnije pridruili prozni i pjesniki uradci Krausa, Rilkea i romaneskno djelo Prousta. Djela: "Novele" (1924.), "Hiljadu i jedna smrt" (1932.), "Povratak Filipa Latinovicza" (1932.), "Novele" (1937.), "Balade Petrice Kerempuha" (1936.), "Na rubu pameti" (1938.), "Banket u Blitvi" (1938.), (1939.), (1962.) "Zastave" (1969.).