Banner
Knjižnica i čitaonica grada Preloga

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Prva žena lansirana u svemir - 16.06.1963.
Vostok 6 je 1963. godine u svemir odveo prvu ženu, kozmonautkinju Valentinu Terješkovu. Ovaj eksperimentalni let sovjetskog svemirskog programa pod vodstvom Sergeja Koroljeva izazvao je veliko zanimanje javnosti, kako sovjetske tako i svjetske. Podaci koji su bili prikupljani u misiji odnosili su se mahom na reakcije ženskog tijela na let u svemiru. Terješkovoj let nije bio ugodan, te se tijekom misije žalila na svemirsku bolest. Misija je isprva zamišljena kao zajednička misija dva Vostoka sa ženskom posadom, ali je došlo do izmjena, jer je odlučeno da će program Vostok nakon ove misije biti prekinut. Nakon 3 dana i 48 kruženja oko Zemlje, Tereškova se izbacila iz broda i padobranom spustila na Zemlju. Tereškova je doktorica znanosti i autorica više od 50 znanstvenih radova. 8. rujna 2005. u Moskvi ju je odličjem kneza Branimira s ogrlicom odlikovao predsjednik Stjepan Mesić. Odličje je dobila za svoje zasluge u unapređivanju odnosa između Rusije i Hrvatske kao i promoviranju RH u Rusiji. Njezinim imenom je nazvan i jedan od kratera na Mjesecu a 2000. je proglašena ženom stoljeća.
clanak
Oh, ova vrućina!
"Tehničari su opravdano ponosni na odlične klimatske uređaje, koje su izgradili. Ali još su vredniji čuđenja uređaji za hlađenje, koji su razvijeni u našem tijelu. Oni su tako djelotvorni, da čovjek u peći pri vrućini od 115° može ostati na životu, vrućini dovoljnoj da se ispeče odrezak mesa."
Gosipna vlas
Gospina vlas lijepa je, nježna i graciozna paprat, s još ljepšim stručnim latinskim imenom Adiantum capillus Veneris L. Ime joj je jako staro, Stari Grci nazivali su je »adianton«, što bi značilo »nesmočljiv«, jer se njeni nježni listići poprskani vodom ne smoče. Više o rasprostranjenosti i karakteristikama ove paprati koju možete pronaći i kod nas u prirodi, pročitajte u članku.
Autor0000011465
ERICH SEGAL
Erich Segal (16.06.1937.,New York - 17.01.2010., London), američki pisac i scenarist, književni teoretičar i povjesničar književnosti. Diplomirao je klasične jezike i bio profesor na prestižnim sveučilištima: Harvardu, Yaleu, Princetonu i Oxfordu. Svjetsku slavu postigao je romanom prvijencom Ljubavna priča (1970).
Autor0000011629
ELSA TRIOLET
Elsa triola Yurevna (12. rujna (ili 24. rujna) 1896 - 16. lipnja 1970) bila je francuska spisateljica. Žena Louisa Aragona i snaha Vladimira Majakovskog. Louisa Aragona upoznala je 1928. godine a u braku su proveli 42 godine. Umrla je od srčanog udara u Moulin de Villeneuve, Saint-Arnoult-en-Yvelines u Francuskoj. 210 francuska je pošta izdala poštanske markice u njezinu čast.
GIOVANNI BOCCACCIO
Giovanni Boccaccio (16. lipnja 1313. - 21. prosinca 1375.), talijanski pisac. Sam pisac tvrdio je kako je rođen potkraj 1313. godine u Parizu kao plod vanbračne ljubavi francuske plemkinje Gianne i trgovca Boccaccia de Chelina iz toskanskog grada Certalda. Godine 1325. ili nešto prije otac ga je poslao u Napulj kako bi stekao trgovačka znanja, pa je tako nepovratno izgubio šest godina mladosti. Još šest godina izgubio je nagovorivši oca da financira studij kanonskog prava. Međutim, budući da je Boccaccio za sebe govorio da je već u majčinoj utrobi od prirode bio određen za pjesnička razmatranja, sav se posvetio bavljenju pjesništvom. Znanja o pjesničkom umijeću stekao je sam učeći vještine pjesništva. Nakon 1340. i narednih pet godina nastaju djela - ekloga Ninfale d’ Ameto, alegorijska poema Amorosa visione, prozna Elegia di madonna Fiammetta i pastoralna pjesma Ninfale Fiesolano. Sudbonosne 1348.godine dok je kuga nemilice morila Fiorentince započeo je pisati knjigu koja se zove Dekameron. To jedinstveno remek-djelo svjetske književnosti dovršeno je pet godina kasnije.