Banner
Knjižnica i čitaonica grada Preloga

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Ivanjski krijesovi
Ivanjski krijesovi običaj su paljenja vatre uoči svetkovine rođenja sv. Ivana Krstitelja, to jest 23. lipnja uvečer. Riječ je zapravo o pretkršćanskom narodnom običaju koji pripada ciklusu običaja vezanih uz zimski i ljetni suncostaj, te proljetnu i jesensku ravnodnevicu. Ivanjski krijesovi vezani su uz žetvene običaje i početak ljeta. Od starine ovi se običaji vežu uz 24. lipnja, kad je padao ljetni suncostaj, te je to bio najduži dan u godini. Kako je julijanski kalendar (365,2500 dana) bio nešto duži od tropske godine (365,2422 dana), astronomski se suncostaj pomicao svakog stoljeća za otprilike tri dana, što je zaustavljeno reformom kalendara pape Grgura XIII. i prihvaćanjem gregorijanskog kalendara. Otada ljetni suncostaj pada oko 21. lipnja. Ivanjske su svečanosti ipak u mnogim dijelovima Europe ostale vezane uz svetkovinu rođenja sv. Ivana Krstitelja.
clanak
Zašto su crnci crni?
Vrlo jednostavan odgovor na ovo pitanje pročitajte u članku


Autor0000000607
ANNA ANDREEVNA AHMATOVA
Ana Andrejevna Ahmatova (rođena: Gorenko); (Ukrajina, Odesa, 23. lipnja 1889. - Rusija, Domodedovo, 5. ožujka 1966.); ruska i ukrajinska pjesnikinja. Etnička Ukrajinka rođena u pretežito rusofonoj carskoj Odesi uglavnom je pisala i stvarala na ruskom jeziku te je njezin rad u svijetu percipiran uglavnom kao dio ruske književnosti. U književnosti prije revolucije nositelj je akemeizma. Izrazito je lirski talent, a poezija joj se zasniva na jedinstvu naivnosti i iskusnosti, čuvstvenosti, snažnih osjećaja i patetike. Procvat njezine lirike pada u vrijeme revolucije, a poslije nastaje zastoj sve do novog uspona, pedesetih godina. Zbirke pjesma "Bijelo jato", "Iva", "Poema bez heroja", "Trputac", "Anno Domini MCMXXI".
Autor0000010885
LUJO THALLER
Ladislav Lujo Thaller je rođen 2. prosinca 1891. godine u Osijeku u kojem je završio pučku školu i upisan u prvi razred gimnazije. U siječnju 1902. nastavio je školovanje u gornjogradskoj (klasičnoj) gimnaziji. Liječničku je karijeru započeo na mjestu pomoćnog liječnika u Bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu. Uz redovni rad na odjelu i čitanje stručne literature, mladi je Thaller sudjelovao na liječničkim predavanjima i prikazima zanimljivosti iz ratne medicine. Predavao je i na tečajevima za dobrovoljnu bolničarsku službu ranjenika održavanim u ˝Hrvatskom društvu za čuvanje narodnog zdravlja˝. Posebice je bio djelatan u borbi protiv alkoholizma.Zanimao se i za šira socijalno-medicinska pitanja, zdravstveno osiguranje, medicinsku terminologiju i medicinsku edukaciju.Bio je član ˝Društva za Strossmayerovo sveučilište˝ u Zagrebu i među suradnicima njegova glasila ˝Alma mater Croatica˝, član ˝Društva hrvatskih književnika˝ i ˝Hrvatskog društva umjetnosti˝ u Zagrebu. Aktivno je sudjelovao na sastancima tih udruženja te pisao u časopisu ˝Književni jug˝.
Autor0000002798
GUSTAV KRKLEC
Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. - Zagreb 30. listopada 1977.), hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog i njemačkog, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskom zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu. Gimnaziju je polazio u Varaždinu, Zagrebu i na Sušaku, a u Zagrebu je studirao filozofiju. Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. Jedno vrijeme je živio i stvarao Zemunu, a nakon sukoba s vlastima u drugom svjetskom ratu, pobjegao je u nedaleki Slankamen. Izabrane pjesme: Bezimenoj, Prolaznost, Susret, Ti i ja