Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Meunarodni dan rijetkih bolesti - 28. veljae 2013.
Meunarodni dan rijetkih bolesti obiljeava se zadnjeg dana u veljai. Ove godine meunarodna kampanja koja se organizira u suradnji s Europskom organizacijom za rijetke bolesti, obiljeava se i Hrvatskoj i nosi slogan Hug for Guinness, hug for rare! /"Zagrli za Guinness, zagrli za rijetke!", te stavlja naglasak na suradnju i zajedniki rad kako bi se bolje razumjelo i lijeilo preko 6000 rijetkih bolesti koliko ih je do sada u svijetu identificirano. Da bi se odreena bolest smatrala rijetkom, ne smije pogaati vie od odreenog broja osoba u odnosu na cijelu populaciju jedne zemlje. Tako se u Republici Hrvatskoj rijetkim bolestima smatraju one koje se javljaju kod manje od pet pojedinaca na 10.000 stanovnika. Za velik dio rijetkih bolesti jo uvijek nisu pronaeni uinkoviti lijekovi, dok se za one za koje postoje lijekovi uglavnom toliko skupi da si ih oboljeli ne mogu priutiti. Jedna od aktivnosti Udruge je upravo pomaganje oboljelima i njihovim obiteljima u Republici Hrvatskoj da se konkretni lijekovi za pojedine rijetke bolesti uvrste na listu posebno skupih lijekova pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
uro Szabo: Umjetnost u naim ladanjskim crkvama
"Kao tajnik povjerenstva za ouvanje spomenika proao je u kratko razdoblje sve pred rat, od g. 1911. do 1914. bezbroj crkvi, gradova, dvorova, mjesta i krajeva. Pa i to kratko doba rada dostajalo je, da upozna u naim stranama mnogo predmeta, koje je prolost naa ostavila potomstvu i udarila im ig trajne vrijednosti. Ljepota tih predmeta preivjela je i preivjet e i one teke epohe, u kojima se gubi smisao ljepote pred uasom borbe za opstanak."
GIOACHINO ROSSINI
Gioachino Antonio Rossini (Pesaro, 29. veljae 1792. - Passy pokraj Pariza, 13. studenoga 1868.), talijanski skladatelj. Debitirao je 1810. godine u Veneciji kominom operom Brana mjenica, u kojoj slijedi stil kasnonapuljske kole. Postepeno se oslobaa te manire i u djelima nastalim 1813. godine ve ima svoj posve izgraen stil, formiran dijelom pod utjecajem Mozarta. U razdoblju do 1823. godine skladao je za talijanska kazalita 30-ak raznovrsnih opera, a u tom periodu nastala je i njegova najpoznatija opera Seviljski brija, remek-djelo talijanskog buffo-stila. Od 1824. godine angairan je u Parizu kao direktor Talijanskog kazalita, a dobiva i zvanje kraljevskog skladatelja i inspektora pjevanja u Francuskoj. U zenitu stvaralakih snaga i na vrhuncu slave prestao je sa skladanjem opere, a do kraja ivota dao je i u drugim glazbenim vrstama malo: zbirka arija i dvopjeva Muzike veeri, Stabat Mater, Malu sveanu misu i nekoliko prigodnih vokalnih djela. Djela: Brana mjenica, William Tell, Seviljski brija, Turin u Italiji, Elizabeta, kraljica Engleske, Otelo, Pepeljuga, Kradljiva svraka, Mojsije u Egiptu, Bagdadski kalif, Talijanka u Aliru.
TIM POWERS
Timothy Thomas Tim Powers (roen 29. veljae 1952, u Buffalo, New York) je ameriki pisac znanstvene fantastike i fantasy pisac. Powers je osvojio nagradu World Fantasy dva puta za svjoje kritiki odobravane romane Last call i Declare. Njegov roman 1988 On stranger tides razmatran je za prilagodbu za etvrti film Pirati s Kariba . Veina njegovih romana su tajne povijesti : on koristi stvarne povijesne dogaaje, dokumentira poznate ljude, ali pokazuje jo jedan pogled na njih u kojima okultni ili nadnaravni faktori jako utjeu na motivaciju i djelovanja likova. Tipino, Powers se strogo pridrava utvrenih povijesnih injenica. On pie u velikoj mjeri na zadanu temu, a radnja se razvija kako Powers biljei nedosljednosti i praznine i znatieljnih podataka; o njegovu nagraivanog romana 2000 Declare, Powers navodi: Napravio sam to okloplno pravilo da ne bih mogao promijeniti ili zanemariti bilo zabiljeene injenice, niti razmjestiti dane u kalendaru - a onda sam pokuao shvatiti koja vana, ali nezabiljeena injenica moe objasniti njih sve.
VLADIMIR ERINA
Vladimir erina (Split, 9. svibnja 1891. - ibenik, 29. veljae 1932.), hrvatski knjievnik Pisao je u asopisima Val i Vihor, gdje se buni protiv Austro-ugarske i maarona. Sudjelovao je u organiziranju atentata na S. Cuvaja. Po zavretku Prvog svjetskog rata razoaran je ostvarenjem jugoslavenstva. Duevno rastrojen smjeten je u duevnu bolnicu u ibeniku, gdje je i umro. Pripada buntovnom i nadarenom narataju mladih hrvatskih knjievnika koji se kritiki odnose prema politikoj i graansko-drutvenoj situaciji s poetka stoljea. Objavljivao je feljtone, knjievno-kritike studije, pjesme i brojne pjesme o hrvatskim piscima, a najvie nadahnut avangardnim pisanjem i oporbenim stavom J. Polia Kamova.