Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-građa, knjige
E-građa, knjige, PDF
E-građa, plakati
E-građa, časopisi
E-građa, foto album
E-građa, pojedinačni listovi
E-građa, novine
E-građa, E-knjiga
E-građa, sitni tisak
E-građa, članci u knjizi
E-građa, rukopisi
E-građa, note
E-građa, članci-separati
E-građa, grafike
E-knjige ostalih knjižnica
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
SVJETSKI POPULACIJSKI DAN - 11.07.2012.
Svjetski populacijski dan 11 srpnja, je međunarodni dan koji obilježava nastojanja za unapređivanje zdravlja obitelji i bolju kvalitetu života, te zaštitu okoliša. UNFPA (United Nations Population Fund) je organizacija koja različitim aktivnostima promovira programe planiranja obitelji, zaštite majke i djeteta,i unapređenja reproduktivnog zdravlja mladih, prevencije spolnih bolesti te bolju kvalitetu života.
Svjetski populacijski dan 11 srpnja, je međunarodni dan koji obilježava nastojanja za unapređivanje zdravlja obitelji i bolju kvalitetu života, te zaštitu okoliša. UNFPA (United Nations Population Fund) je organizacija koja različitim aktivnostima promovira programe planiranja obitelji, zaštite majke i djeteta,i unapređenja reproduktivnog zdravlja mladih, prevencije spolnih bolesti te bolju kvalitetu života.
Dan stradanja Bošnjaka u Srebrenici
11.07.1995.
Na današnji dan obilježava se godišnjica genocida nad srebreničkim Bošnjacima što su ga 1995. godine počinili Vojska Republike Srpske i Jedinica "Škorpioni". Događaj se smatra jednim od najvećih masakara u Europi od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno preko 8.000 ljudi. Masakr se generalno smatra jednim od najužasnijih događaja u suvremenoj europskoj povijesti. Taj su zločin Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao genocid sukladno odredbama konvencije o sprečavanju genocida iz 1948. godine. Nakon pada Srebrenice prijavljen je nestanak 8372 osobe bošnjačke nacionalnosti.
Na današnji dan obilježava se godišnjica genocida nad srebreničkim Bošnjacima što su ga 1995. godine počinili Vojska Republike Srpske i Jedinica "Škorpioni". Događaj se smatra jednim od najvećih masakara u Europi od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno preko 8.000 ljudi. Masakr se generalno smatra jednim od najužasnijih događaja u suvremenoj europskoj povijesti. Taj su zločin Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao genocid sukladno odredbama konvencije o sprečavanju genocida iz 1948. godine. Nakon pada Srebrenice prijavljen je nestanak 8372 osobe bošnjačke nacionalnosti.
ALBINIZAM
"Jedna je od vrlo zanimljivih ali isto tako i nedovoljno proučenih pojava potpuni albinizam u životinjskom svijetu. To je nedostatak pigmenta kod jedinaka, koje pripadaju pigmentiranoj vrsti"
"Jedna je od vrlo zanimljivih ali isto tako i nedovoljno proučenih pojava potpuni albinizam u životinjskom svijetu. To je nedostatak pigmenta kod jedinaka, koje pripadaju pigmentiranoj vrsti"
MEŠA SELIMOVIĆ
Mehmed Meša Selimović (Tuzla, 26. travnja 1910. - Beograd, 11. srpnja 1982.), književnik. Diplomirao je na Sveučilištu u Beogradu. Biran je za predsjednika Saveza književnika Jugoslavije, bio je počasni doktor Sarajevskog univerziteta (1971.), redovni član ANUBiH i SANU. Dobitnik je brojnih nagrada od kojih su najznačajnije NIN-ova nagrada za roman Derviš i smrt (1967.), Goranova nagrada (1967.), Njegoševa nagrada (1967.), potom Dvadesetsedmojulska SRBiH, nagrada AVNOJ-a, itd. Najpoznatiji Selimovićevi roman su ˝Derviš i smrt˝ i ˝Tvrđava˝. Pisac se poziva na središnju europsku narativnu tradiciju, posebice Dostojevskog, kao i na opću struju književnog modernizma 20. stoljeća. No, nošen temperamentnim značajkama i osebujnom stvaralačkom vizijom, Selimović je stvorio vlastiti izraz koji se ne može jednoznačno svrstati ni u koju kategoriju. Djelo Meše Selimovića je utkano u središte bošnjačke književnosti, kojoj po tematici i iskazu najvrednijih djela nesumnjivo pripada. Također, ono je dijelom i srpske književnosti, svjesnim autorovim zahtjevom, kao i uronjenošću nemaloga dijela opusa u srpske književne i kulturne teme. Umro je 11. srpnja 1982. godine u Beogradu.
Mehmed Meša Selimović (Tuzla, 26. travnja 1910. - Beograd, 11. srpnja 1982.), književnik. Diplomirao je na Sveučilištu u Beogradu. Biran je za predsjednika Saveza književnika Jugoslavije, bio je počasni doktor Sarajevskog univerziteta (1971.), redovni član ANUBiH i SANU. Dobitnik je brojnih nagrada od kojih su najznačajnije NIN-ova nagrada za roman Derviš i smrt (1967.), Goranova nagrada (1967.), Njegoševa nagrada (1967.), potom Dvadesetsedmojulska SRBiH, nagrada AVNOJ-a, itd. Najpoznatiji Selimovićevi roman su ˝Derviš i smrt˝ i ˝Tvrđava˝. Pisac se poziva na središnju europsku narativnu tradiciju, posebice Dostojevskog, kao i na opću struju književnog modernizma 20. stoljeća. No, nošen temperamentnim značajkama i osebujnom stvaralačkom vizijom, Selimović je stvorio vlastiti izraz koji se ne može jednoznačno svrstati ni u koju kategoriju. Djelo Meše Selimovića je utkano u središte bošnjačke književnosti, kojoj po tematici i iskazu najvrednijih djela nesumnjivo pripada. Također, ono je dijelom i srpske književnosti, svjesnim autorovim zahtjevom, kao i uronjenošću nemaloga dijela opusa u srpske književne i kulturne teme. Umro je 11. srpnja 1982. godine u Beogradu.
TOMISLAV DURBEŠIĆ
Tomislav Durbešić(11.07.1928.,Niš - 14.08.2001.,Paris), književnik, redatelj i profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Studirao na Filozofskom fakultetu i Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Kazališni redatelj i redovni profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Pjesnik i dramski pisac. Postavio je oko 150 dramskih, opernih i svojih djela na pozornice Zagreba, Dubrovnika, Beograda, Sarajeva, Prištine, Splita, Rijeke, Zenice i na nekim inozemnim kazališnim scenama. Član Društva hrvatskih dramskih umjetnika i Hrvatskog centra PEN-a. Nagrađen državnom nagradom ˝V. Nazor˝ za životno djelo.
Tomislav Durbešić(11.07.1928.,Niš - 14.08.2001.,Paris), književnik, redatelj i profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Studirao na Filozofskom fakultetu i Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Kazališni redatelj i redovni profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Pjesnik i dramski pisac. Postavio je oko 150 dramskih, opernih i svojih djela na pozornice Zagreba, Dubrovnika, Beograda, Sarajeva, Prištine, Splita, Rijeke, Zenice i na nekim inozemnim kazališnim scenama. Član Društva hrvatskih dramskih umjetnika i Hrvatskog centra PEN-a. Nagrađen državnom nagradom ˝V. Nazor˝ za životno djelo.
PAR LAGERKVIST
Pär Fabian Lagerkvist (Växjö, 23. svibnja 1891. - Stockholm, 11. srpnja 1974.), švedski književnik. Vrlo rano se suprotstavlja obiteljskoj religioznosti i prihvaća vjeru u svijet budućnosti, te objavljuje svoje prve oporbenjačke tekstove i po idejama i po izboru. U kritičko-teorijskim radovima napada izrođeni naturalizam, zahtijevajući od književnosti jednostavnost folklorne predaje. Uzor su mu neposrednosti i sažetost Biblije, Kurana, sjevernjačkih saga i stare egipatske lirike. Prvi je švedski ekspresionist, u pjesmama i dramama izražava kaotični svijet iz doba Prvoga svjetskog rata, oslanjajući se na djela kasnog Strindberga. U međuratnom razdoblju u njegovo djelo probijaju i svjetliji tonovi, koji se 30-ih godina ponovno pomračuju, kada Lagerkvist nastupa kao oštar borac protiv diktature i nečovječnosti. Godine 1933. kada Hitler dolazi na vlast, Lagerkvist piše ˝Krvnika˝, djelo koje je nedvojben protest protiv nasilja. Neprestano obuzet problemom zla, u svojoj najznačajnijoj prozi ˝Patuljak˝, predstavlja utjelovljenje svih negativnih ljudskih značajki, pa pomoću likova renesanse, simbolizira moderna stanja. Godine 1951. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.
Pär Fabian Lagerkvist (Växjö, 23. svibnja 1891. - Stockholm, 11. srpnja 1974.), švedski književnik. Vrlo rano se suprotstavlja obiteljskoj religioznosti i prihvaća vjeru u svijet budućnosti, te objavljuje svoje prve oporbenjačke tekstove i po idejama i po izboru. U kritičko-teorijskim radovima napada izrođeni naturalizam, zahtijevajući od književnosti jednostavnost folklorne predaje. Uzor su mu neposrednosti i sažetost Biblije, Kurana, sjevernjačkih saga i stare egipatske lirike. Prvi je švedski ekspresionist, u pjesmama i dramama izražava kaotični svijet iz doba Prvoga svjetskog rata, oslanjajući se na djela kasnog Strindberga. U međuratnom razdoblju u njegovo djelo probijaju i svjetliji tonovi, koji se 30-ih godina ponovno pomračuju, kada Lagerkvist nastupa kao oštar borac protiv diktature i nečovječnosti. Godine 1933. kada Hitler dolazi na vlast, Lagerkvist piše ˝Krvnika˝, djelo koje je nedvojben protest protiv nasilja. Neprestano obuzet problemom zla, u svojoj najznačajnijoj prozi ˝Patuljak˝, predstavlja utjelovljenje svih negativnih ljudskih značajki, pa pomoću likova renesanse, simbolizira moderna stanja. Godine 1951. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Đuro Sudeta na webu
WEB stranica posvećena Đuri sudeti povodom stote godišnjice rođenja
(1903.-2003.)
Novosti
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
