Ricerca nel catalogo
Tipi di materiale librario
Materiale elettronico, libri
Materiale elettronico, libri PDF
Materiale elettronico, poster
Materiale elettronico, riviste
Materiale elettronico, fotografie album
Materiale elettronico, giornali
Materiale elettronico, E-book
Materiale elettronico, piccola stampa
Materiale elettronico, articoli nei libri
Materiale elettronico, manoscritti
Materiale elettronico, note (spartiti)
Materiale elettronico, articoli-estratti
Materiale elettronico, grafiche
E-knjige ostalih knjižnica
Collezioni
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
MEĐUNARODNI DAN DNK
DNK dan je praznik slavi 25. travnja. Njome se obilježava dan u 1953. kada je James Watson, Francis Crick, Maurice Wilkins, Rosalind Franklin i njegovi kolege objavili članak u časopisu "Nature" o strukturi DNK. Osim toga, na taj dan 2003 je izjavljeno da je projekt ljudskog genoma vrlo blizu da završi. U Sjedinjenim Američkim Državama, DNK dan prvi put slavi se 25. travnja 2003. proglašenjem od Senata i Predstavničkog doma. Međutim, oni su samo proglasili jednokratno slavlje, a ne godišnji praznik. Svake godine od 2003 .pa nadalje, DNK dan proslavi se u organizaciji Nacionalnog Human Genome Research Instituta(NHGRI) na drugačiji datum, počevši od 23. travnja u 2010, 15. travnja 2011 i 20. travnja 2012. 25. travnja konačno je proglašen "Međunarodnim danom DNA" i "Svjetski Dan DNK" od strane nekoliko skupina.
DNK dan je praznik slavi 25. travnja. Njome se obilježava dan u 1953. kada je James Watson, Francis Crick, Maurice Wilkins, Rosalind Franklin i njegovi kolege objavili članak u časopisu "Nature" o strukturi DNK. Osim toga, na taj dan 2003 je izjavljeno da je projekt ljudskog genoma vrlo blizu da završi. U Sjedinjenim Američkim Državama, DNK dan prvi put slavi se 25. travnja 2003. proglašenjem od Senata i Predstavničkog doma. Međutim, oni su samo proglasili jednokratno slavlje, a ne godišnji praznik. Svake godine od 2003 .pa nadalje, DNK dan proslavi se u organizaciji Nacionalnog Human Genome Research Instituta(NHGRI) na drugačiji datum, počevši od 23. travnja u 2010, 15. travnja 2011 i 20. travnja 2012. 25. travnja konačno je proglašen "Međunarodnim danom DNA" i "Svjetski Dan DNK" od strane nekoliko skupina.
PRAŠINA
"Gotovo sav materijal, koji se prorađuje u obrtu i industriji daje otpatke, od kojih je veliki dio prašina. Za Njemačku su izračunali da drvare i pilane proizvode oko jedan milijun metričkih centi pilotine, u tvornicama briketa otpada 5% na proizvodnju prašine, u tekstilnoj fabrikaciji cijene proizvedenu prašinu na 3—5%, u duhanskoj industriji na 2%, a u mjedenoj i bakrenoj industriji 1%."
"Gotovo sav materijal, koji se prorađuje u obrtu i industriji daje otpatke, od kojih je veliki dio prašina. Za Njemačku su izračunali da drvare i pilane proizvode oko jedan milijun metričkih centi pilotine, u tvornicama briketa otpada 5% na proizvodnju prašine, u tekstilnoj fabrikaciji cijene proizvedenu prašinu na 3—5%, u duhanskoj industriji na 2%, a u mjedenoj i bakrenoj industriji 1%."
GUGLIELMO MARCONI
Guglielmo Marconi (Bologna, 25. travnja 1874. - Rim, 20. srpnja 1937.), talijanski inženjer i fizičar. Jedan od osnivača bežične telegrafije. Od 1896. živio je u Engleskoj, gdje je 1897. patentirao primjenu elektromagnetskih valova za bežičnu telegrafiju. Godine 1901. Marconi je prvi uspio predati radio-signal preko Atlantskog oceana. Godine 1932. upotrijebio je decimetarske radio-valove. Za radove na bežičnoj telegrafiji podijelio je 1909. s Braunom Nobelovu nagradu za fiziku. Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država je u pitanju zasluga za izum radija (tj. pripadnosti odgovarajućih patenata) ipak presudio u korist Nikole Tesle.
Guglielmo Marconi (Bologna, 25. travnja 1874. - Rim, 20. srpnja 1937.), talijanski inženjer i fizičar. Jedan od osnivača bežične telegrafije. Od 1896. živio je u Engleskoj, gdje je 1897. patentirao primjenu elektromagnetskih valova za bežičnu telegrafiju. Godine 1901. Marconi je prvi uspio predati radio-signal preko Atlantskog oceana. Godine 1932. upotrijebio je decimetarske radio-valove. Za radove na bežičnoj telegrafiji podijelio je 1909. s Braunom Nobelovu nagradu za fiziku. Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država je u pitanju zasluga za izum radija (tj. pripadnosti odgovarajućih patenata) ipak presudio u korist Nikole Tesle.
ALBERT UDERZO
Albert Uderzo (25.04.1927.; Fismes, Marne, Francuska), crtač stripova, jedan od autora strip-junaka Asterixa. Asterixa je stvorio sa svojim kolegom i prijateljem pokojnim Renéom Goscinnyjem daleke 1959. Dosad je izdavačka kuća Hachette prodala više od 350 milijuna primjeraka stripa o Asterixovim pustolovinama, čime je ovaj galski junak postao jedan od najprodavanijih francuskih izvoznih proizvoda. Asterixov najbolji prijatelj Obelix pridružio mu se u listopadu 1959. godine. Asterix je preveden na više od 100 svjetskih jezika.
Albert Uderzo (25.04.1927.; Fismes, Marne, Francuska), crtač stripova, jedan od autora strip-junaka Asterixa. Asterixa je stvorio sa svojim kolegom i prijateljem pokojnim Renéom Goscinnyjem daleke 1959. Dosad je izdavačka kuća Hachette prodala više od 350 milijuna primjeraka stripa o Asterixovim pustolovinama, čime je ovaj galski junak postao jedan od najprodavanijih francuskih izvoznih proizvoda. Asterixov najbolji prijatelj Obelix pridružio mu se u listopadu 1959. godine. Asterix je preveden na više od 100 svjetskih jezika.
ANDERS CELSIUS
Anders Celsius (Uppsala, 27. studenog 1701. - Uppsala, 25. travnja 1744.), švedski fizičar i astronom. Bio je profesor astronomije na Sveučilištu Uppsala od 1730 do 1744, ali je putovao od 1732 do 1735 i posjećivao značajne zvjezdarnice u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj. Osnovao je Zvjezdardnicu u Uppsali 1741. godine. Uveo je podjelu na 100 stupnjeva termometarske ljestvice, po njemu nazvane Celzijusovom ljestvicom. Godine 1736. godine sudjelovao je u ekspediciji koja je izmjerila luk meridijana i prvi je uočio djelovanje polarne svjetlosti na magnetsku iglu.
Anders Celsius (Uppsala, 27. studenog 1701. - Uppsala, 25. travnja 1744.), švedski fizičar i astronom. Bio je profesor astronomije na Sveučilištu Uppsala od 1730 do 1744, ali je putovao od 1732 do 1735 i posjećivao značajne zvjezdarnice u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj. Osnovao je Zvjezdardnicu u Uppsali 1741. godine. Uveo je podjelu na 100 stupnjeva termometarske ljestvice, po njemu nazvane Celzijusovom ljestvicom. Godine 1736. godine sudjelovao je u ekspediciji koja je izmjerila luk meridijana i prvi je uočio djelovanje polarne svjetlosti na magnetsku iglu.
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Titolo nuovo
Titoli in ordine alfabetico
Persone
Anno di pubblicazione
Classificazione
Collezioni
Parole chiave
Đuro Sudeta na webu
WEB stranica posvećena Đuri sudeti povodom stote godišnjice rođenja
(1903.-2003.)
Novità
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Per utilizzare l'app devi essere un utente della biblioteca. Devi registrare il tuo indirizzo e-mail in biblioteca.
