Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-građa, knjige
E-građa, knjige, PDF
E-građa, plakati
E-građa, časopisi
E-građa, foto album
E-građa, pojedinačni listovi
E-građa, novine
E-građa, E-knjiga
E-građa, sitni tisak
E-građa, članci u knjizi
E-građa, rukopisi
E-građa, note
E-građa, članci-separati
E-građa, grafike
E-knjige ostalih knjižnica
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Tiskan prvi broj "Slobodne Dalmacije" - 17.06.1943.
Prvi broj tiskan je 17. lipnja 1943. godine u pojati na Mosoru. Nakon toga tiskala se u Brštanovu, Splitu, Ogorju, Livnu, Hvaru i Visu, a od 26. listopada 1944. stalno u Splitu. Prvi broj lista tiskan je u napuštenoj pastirskoj pojati na Mosoru 17. lipnja 1943. godine s podnaslovom "Dnevnik Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta Dalmacije". Novine su se tiskale u otežanim uvjetima s primitivnim sredstvima. Papir za tiskanje dopremao se potajice iz Splita. Među prvim novinarima Slobodne Dalmacije isticali su se Šerif Šehović, prvi glavni urednik lista, Leon Geršković i Živko Gattin, a listu su pridonijeli i ilustratori Cvjeta Job i Joko Knežević. Za list je pisao i književnik Jure Kaštelan.
Prvi broj tiskan je 17. lipnja 1943. godine u pojati na Mosoru. Nakon toga tiskala se u Brštanovu, Splitu, Ogorju, Livnu, Hvaru i Visu, a od 26. listopada 1944. stalno u Splitu. Prvi broj lista tiskan je u napuštenoj pastirskoj pojati na Mosoru 17. lipnja 1943. godine s podnaslovom "Dnevnik Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta Dalmacije". Novine su se tiskale u otežanim uvjetima s primitivnim sredstvima. Papir za tiskanje dopremao se potajice iz Splita. Među prvim novinarima Slobodne Dalmacije isticali su se Šerif Šehović, prvi glavni urednik lista, Leon Geršković i Živko Gattin, a listu su pridonijeli i ilustratori Cvjeta Job i Joko Knežević. Za list je pisao i književnik Jure Kaštelan.
Panamski prokop
"Panamski prokop je tehničko čudo svijeta, spaja dva oceana, spaja stari svijet s novim i tako rekuć smanjuje daljine na Zemlji. Izgrađen je s ogromnim poteškoćama te silnim ljudskim i novčanim žrtvama — ali je njime ostvaren gotovo četiristogodišnji san smjelih pomoraca i osvajača, te umnih inženjera."
"Panamski prokop je tehničko čudo svijeta, spaja dva oceana, spaja stari svijet s novim i tako rekuć smanjuje daljine na Zemlji. Izgrađen je s ogromnim poteškoćama te silnim ljudskim i novčanim žrtvama — ali je njime ostvaren gotovo četiristogodišnji san smjelih pomoraca i osvajača, te umnih inženjera."
IGOR STRAVINSKI
Igor Fjodorovič Stravinski (Igor Fëdorovič Stravinskij; Oranienbaum, 17. lipnja 1882. - New York, 6. travnja 1971.), je bio ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX. stoljeća. Bio je utjelovljenje kozmopolitskog Rusa kojeg je medij TIME imenovao kao jednog ud najutjecajnijih ljudi prošloga stoljeća. U dodatku priznanjima koje je dobio za svoje skladbe, zadobio je slavu i kao dirigent i kao pijanist, najčešće na premijerama vlastitih mu djela. Skladateljska karijera Igora Stravinskog značajna je zbog njezine stilističke promjenjivosti. Međunarodnu slavu prvo je zadobio sa svoja tri baleta, koja je naručio Sergej Dijagilev, a čiji ih je Ballets Russes i praizveo. Tri baleta su Žar-ptica (1910.), Petruška (1911.) i Posvećenje proljeća (1913.). Posvećenje proljeća, čija je premijera izazvala pobunu, preobrazila je način na koji su kasniji skladatelji gledali ritmičku strukturu. Do danas, njegova vizija poganskih rituala oživljenih u imaginarnoj prapovijesnoj Rusiji očarava i oduševljava publike.
Igor Fjodorovič Stravinski (Igor Fëdorovič Stravinskij; Oranienbaum, 17. lipnja 1882. - New York, 6. travnja 1971.), je bio ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX. stoljeća. Bio je utjelovljenje kozmopolitskog Rusa kojeg je medij TIME imenovao kao jednog ud najutjecajnijih ljudi prošloga stoljeća. U dodatku priznanjima koje je dobio za svoje skladbe, zadobio je slavu i kao dirigent i kao pijanist, najčešće na premijerama vlastitih mu djela. Skladateljska karijera Igora Stravinskog značajna je zbog njezine stilističke promjenjivosti. Međunarodnu slavu prvo je zadobio sa svoja tri baleta, koja je naručio Sergej Dijagilev, a čiji ih je Ballets Russes i praizveo. Tri baleta su Žar-ptica (1910.), Petruška (1911.) i Posvećenje proljeća (1913.). Posvećenje proljeća, čija je premijera izazvala pobunu, preobrazila je način na koji su kasniji skladatelji gledali ritmičku strukturu. Do danas, njegova vizija poganskih rituala oživljenih u imaginarnoj prapovijesnoj Rusiji očarava i oduševljava publike.
DENIS PAPIN
Denis Papin (Chitnenay kod Bloisa, 22. kolovoza 1647. - London, 17. lipnja 1712.), francuski istraživač i izumitelj. Čovjek koji je 1670. konstruirao poznati specijalni lonac (express lonac), a zatim i prvi tehnički pravilno postavljen parni stroj, nije imao sreće sa svojim izumima. Potkraj života po treći put našao se u Londonu, siromašan i ogorčen na čitav svijet, gdje se u tami londonskog podzemlja izgubio svaki trag o njemu. Zadnji dokument koji je o njemu sačuvan nosi datum 17. lipnja 1712. To je Papinovo pismo prijatelju, koje završava potresno: ˝U tužnom sam položaju. Čak i kada radim ono najbolje što umijem, stječem neprijatelje. Ali, ne bojim se ničega i uzdam se u sudbinu˝. Nitko ne zna kako je završio Papinov tragični život, ne zna mu se ni za grob.
Denis Papin (Chitnenay kod Bloisa, 22. kolovoza 1647. - London, 17. lipnja 1712.), francuski istraživač i izumitelj. Čovjek koji je 1670. konstruirao poznati specijalni lonac (express lonac), a zatim i prvi tehnički pravilno postavljen parni stroj, nije imao sreće sa svojim izumima. Potkraj života po treći put našao se u Londonu, siromašan i ogorčen na čitav svijet, gdje se u tami londonskog podzemlja izgubio svaki trag o njemu. Zadnji dokument koji je o njemu sačuvan nosi datum 17. lipnja 1712. To je Papinovo pismo prijatelju, koje završava potresno: ˝U tužnom sam položaju. Čak i kada radim ono najbolje što umijem, stječem neprijatelje. Ali, ne bojim se ničega i uzdam se u sudbinu˝. Nitko ne zna kako je završio Papinov tragični život, ne zna mu se ni za grob.
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Đuro Sudeta na webu
WEB stranica posvećena Đuri sudeti povodom stote godišnjice rođenja
(1903.-2003.)
Novosti
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
