Pretraživanje kataloga
Vrste građe
E-građa, knjige
E-građa, knjige, PDF
E-građa, plakati
E-građa, časopisi
E-građa, foto album
E-građa, novine
E-građa, E-knjiga
E-građa, sitni tisak
E-građa, članci u knjizi
E-građa, rukopisi
E-građa, note
E-građa, članci-separati
E-građa, grafike
E-knjige ostalih knjižnica
Zbirke
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
Svjetski dan plesa - 29.04.1982.
Međunarodni dan plesa (Svjetski dan plesa) obilježava se 29. travnja promocijom svih vrsta plesa, a promovira ga UNESCO-vo Međunarodno vijeće plesa (CID - International Dance Council). Ovaj dan je prvi put predstavljen 1982. godine, i predložen od strane Pyotra Guseva a obilježava se na dan rođenja Jeana Georgesa Noverre (1827 – 1810), francuskog plesača i učitelja baleta. Među ostalim, ciljevi Svjetskog dana plesa su promocija plesa i isticanje važnosti plesa kao ljudske djelatnosti, ali i da bi se uvjerile svjetske vlade da plesu dodijele odgovarajuće mjesto u svim segmentima obrazovanja.
Međunarodni dan plesa (Svjetski dan plesa) obilježava se 29. travnja promocijom svih vrsta plesa, a promovira ga UNESCO-vo Međunarodno vijeće plesa (CID - International Dance Council). Ovaj dan je prvi put predstavljen 1982. godine, i predložen od strane Pyotra Guseva a obilježava se na dan rođenja Jeana Georgesa Noverre (1827 – 1810), francuskog plesača i učitelja baleta. Među ostalim, ciljevi Svjetskog dana plesa su promocija plesa i isticanje važnosti plesa kao ljudske djelatnosti, ali i da bi se uvjerile svjetske vlade da plesu dodijele odgovarajuće mjesto u svim segmentima obrazovanja.
ŽIVOTINJE U HIPNOZI
"Prije tri sto godina hipnotizirao je Schwenter u Nürnbergu kokoši. On je povukao kredom na stolu najprije jedan potez pa drugi pored ovoga i položio kokošku na leđa. Životinja ostala je ležati bez svake kretnje. Od toga vremena bavili su se i drugi učenjaci proučavanjem životinjske hipnoze. I dok jedni drže, da je životinjska hipnoza sa fiziološkoga gledišta jednaka ljudskoj, drugi tvrde, da se ovdje pojam prave hipnoze ne može primijeniti.."
"Prije tri sto godina hipnotizirao je Schwenter u Nürnbergu kokoši. On je povukao kredom na stolu najprije jedan potez pa drugi pored ovoga i položio kokošku na leđa. Životinja ostala je ležati bez svake kretnje. Od toga vremena bavili su se i drugi učenjaci proučavanjem životinjske hipnoze. I dok jedni drže, da je životinjska hipnoza sa fiziološkoga gledišta jednaka ljudskoj, drugi tvrde, da se ovdje pojam prave hipnoze ne može primijeniti.."
ALFRED HITCHCOCK
Sir Alfred Joseph Hitchcock, KBE (London, 13. kolovoza 1899. - Los Angeles, 29. travnja 1980.), američko-britanski filmski redatelj i pisac kriminalističkih i horor knjiga Majstor je u domeni kriminalističkog žanra. Sljedeći mnoge konvencije žanra, Hitchcock je u svojim trilerima nadišao standarde koji zadovoljavaju publiku, postigavši ujedno popularnost ravnu glumačkim zvijezdama. Postaje kultnim redateljem i svrstava se u red najvećih eksperimentatora filmskog izraza te je proglašen originalnim stilistom kojeg se često citira i imitira. Preciznost kadriranja u njegovim djelima dovedena je do savršenstva. Karakteristike su njegovih filmova sklonost montaži ili pokretima kamere, crni humor, ironija i cinizam, napetost i šok, izmjena komičnih i tragičnih elemenata, te atraktivna, uzbudljiva i napeta fabula kao maska za dublju, misaonu podlogu djela. Hitchcockov film "Rebecca" (1940.) dobio je Oscara iste godine, iako je nagradu primio producent filma David O. Selznick. Hitchcock je kao producent bio nominiran za Oscara za najbolji film i to za Sumnju (1941). Kao najbolji redatelj bio je nominiran pet puta i to za filmove: Rebecca, Čamac za spašavanje (1944.), Začaran (1945.), Prozor u dvorište i Psiho. Godine 1968. primio je počasnog Oscara, a 1980. dobio je titulu viteza.
Sir Alfred Joseph Hitchcock, KBE (London, 13. kolovoza 1899. - Los Angeles, 29. travnja 1980.), američko-britanski filmski redatelj i pisac kriminalističkih i horor knjiga Majstor je u domeni kriminalističkog žanra. Sljedeći mnoge konvencije žanra, Hitchcock je u svojim trilerima nadišao standarde koji zadovoljavaju publiku, postigavši ujedno popularnost ravnu glumačkim zvijezdama. Postaje kultnim redateljem i svrstava se u red najvećih eksperimentatora filmskog izraza te je proglašen originalnim stilistom kojeg se često citira i imitira. Preciznost kadriranja u njegovim djelima dovedena je do savršenstva. Karakteristike su njegovih filmova sklonost montaži ili pokretima kamere, crni humor, ironija i cinizam, napetost i šok, izmjena komičnih i tragičnih elemenata, te atraktivna, uzbudljiva i napeta fabula kao maska za dublju, misaonu podlogu djela. Hitchcockov film "Rebecca" (1940.) dobio je Oscara iste godine, iako je nagradu primio producent filma David O. Selznick. Hitchcock je kao producent bio nominiran za Oscara za najbolji film i to za Sumnju (1941). Kao najbolji redatelj bio je nominiran pet puta i to za filmove: Rebecca, Čamac za spašavanje (1944.), Začaran (1945.), Prozor u dvorište i Psiho. Godine 1968. primio je počasnog Oscara, a 1980. dobio je titulu viteza.
MIROSLAV ŠUTEJ
Miroslav Šutej (Duga Resa, 29. travnja 1936. - Krapinske Toplice, 13. svibnja 2005.), hrvatski slikar i grafičar. Akademik, slikar-grafičar, bio je suradnik u Majstorskoj radionici Krste Hegedušića, a od 1970. profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Umjetnik profinjene i odmjerene estetike, istodobno neobuzdane imaginacije uzdigao grafiku do suvremene samosvojne i fleksibilne tehnike. Šutej je umjetnik bogate mašte i izvanredna senzibiliteta, a njegovo stvaralaštvo potvrdilo se kao kontinuirani i dinamičan proces. Radovi su često prožeti ludističkim - primjer su pomični crteži (City 10, 1972) koji se sastoje od dva sloja, statičnog i dinamičnog, pomoću kojih se mogu stvarati razne kombinacije. K od Bombardiranja očnog živca I. iz 1962. dolazi do izražaja njegova izrazito moćna kreativnost. Šutejevi radovi nalaze se u vodećim svjetskim galerijama i muzejima kao što su londonska Galerija Tate, Muzej moderne umjetnosti u New Yorku te u zbirkama zagrebačkog i riječkog Muzeja suvremene umjetnosti.
Miroslav Šutej (Duga Resa, 29. travnja 1936. - Krapinske Toplice, 13. svibnja 2005.), hrvatski slikar i grafičar. Akademik, slikar-grafičar, bio je suradnik u Majstorskoj radionici Krste Hegedušića, a od 1970. profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Umjetnik profinjene i odmjerene estetike, istodobno neobuzdane imaginacije uzdigao grafiku do suvremene samosvojne i fleksibilne tehnike. Šutej je umjetnik bogate mašte i izvanredna senzibiliteta, a njegovo stvaralaštvo potvrdilo se kao kontinuirani i dinamičan proces. Radovi su često prožeti ludističkim - primjer su pomični crteži (City 10, 1972) koji se sastoje od dva sloja, statičnog i dinamičnog, pomoću kojih se mogu stvarati razne kombinacije. K od Bombardiranja očnog živca I. iz 1962. dolazi do izražaja njegova izrazito moćna kreativnost. Šutejevi radovi nalaze se u vodećim svjetskim galerijama i muzejima kao što su londonska Galerija Tate, Muzej moderne umjetnosti u New Yorku te u zbirkama zagrebačkog i riječkog Muzeja suvremene umjetnosti.
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
POGLEDAJTE
Nove stare varaždinske novine u sustavu.
Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine.
Digitalizacija je u tijeku.....
** SVIJET ** časopis 1926-1938.
Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine.
Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina.
Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled.
Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla.
Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...).
Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Novi naslovi
Abecedni pregled naslova
Osobe
Godine izdanja
Stručne skupine
Nakladničke cjeline
Ključne riječi
Đuro Sudeta na webu
WEB stranica posvećena Đuri sudeti povodom stote godišnjice rođenja
(1903.-2003.)
Novosti
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Za korištenje aplikacije morate biti član knjižnice. U knjižnici morate prijaviti svoju e-mail adresu.
