Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
SVJETSKI DAN PARKINSONOVE BOLESTI
Datum 11. travnja, obiljeava se kao Svjetski dan Parkinsove bolesti. Za oboljele od Parkinsonove bolesti postoji izreka "Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu". Parkinsonova bolest je jedna od najeih neurodegenerativnih bolesti dananjice. Ime je dobila po dr. Jamesu Parkinsonu koji je 1817. godine prvi puta opisao simptome ove bolesti u svom poznatom eseju o drhtajuoj paralizi (An Essay on the Shaking Palsy). Javlja se u 1 % populacije starije od 60 godina.
Milenko Sevdi: Zagonetke i pitalice
"Jednom mi je jedan moj poznanik ispriao kako je neko, uo za poznatu zagonetku-pitalicu. U njoj je trebalo pogoditi, koliko je bilo divljih gusaka u jednom jatu. Nakon dugog razmiljanja i pogaanja on je uspio rijeiti tu pitalicu.Postavio je pitanje sestri, koja je na njegovo udo, uzela olovku i papir i neto raunala. Za tili as mu je odgovorila, koliko je bilo divljih gusaka u jatu. To je bio povod da napiem ovu knjiicu, ne bi li se i drugi poeli zanimati s ovakvim pitalicama, za ija se rjeenja, kako emo vidjeti, moe upotrebiti raun."
clanak
SUZBIJANJE KUKACA POMOU ELEKTRINIH MREA I ELEKTRINOGA SVJETLA
"teta, koju poinjaju kukci u amerikim mljekarama, rauna se na 60 milijima dolara u godini. Nije dakle udo, ako. su, ameriki entomolozi upeli sve sile, da suzbiju ovo zlo. U jednim amerikim novinama, itamo, da su tamo u najnovije vrijeme uveli osobitu vrstu suzbijanja kukaca. " O emu se radi, proitajte u lanku.
Autor0000010825
ERSKINE CALDWELL
Erskine Preston Caldwell (17.12. 1903. 11.04. 1987) bio je ameriki pisac. Njegovo pisanje o siromatvu, rasizmu i socijalnim problemima na njegovom rodnom Jugu, kao to su Put duhana, i Mala Boja njiva, pridobilo mu je simpatije kritike, ali takoer ga je uinilo kontroverznim meu Junjacima koji su smatrali da osuuje narod u regiji. Caldwell je roen u drvenoj kui izvan Morelanda, Georgija, bio je sin sveenika Reformirane prezbiterijanske crkve. Politike simpatije prema radnikoj klasi, i iskustva s radnicima pomogli su mu u pisanju knjiga koje se bave jednostavnim ivotom manje sretnim od njega. Kasnije u ivotu dri seminare o niskim prihodima najamnih radnika na amerikom jugu. Njegovo prvo i drugo objavljeno djelo bili su Bastard (1929) i Poor Fool (1930), no djela po kojima je najpoznatiji su njegove novele Put duhana(1932) i Mala Boja njiva (1933). Prva knjiga bila mu je zabranjena odmah po objavljivanju, a sve primjerke zaplijenile su vlasti. Kasnije, radi izdanja Male Boje njive, Caldwell je bio uhien kada je krenuo u New York na potpisivanje knjiga. Caldwell je osloboen optubi, te je podigao tubu protiv zapljenitelja na temelju lanog uhienja. Kroz 1930-te, Caldwell i njegova supruga Helen vodili su knjiaru u Maineu. Caldwell je bio oenjen za fotografkinju Margaret Bourke-White od 1939 do 1942, s kojom je suraivao na tri foto-dokumentarca: You Have Seen Their Faces (1937), North of the Danube (1939), and Say, Is This The USA (1941). Tijekom posljednjih 20 godina ivota, stekao je naviku putovanja po svijetu po 6 mjeseci svake godine, biljeei razne ideje. Caldwell je umro od komplikacije emfizema i raka plua 11 travnja 1987, u Paradise Valley, Arizona.
Autor0000002429
KURT VONNEGUT
Kurt Vonnegut (11.11.1922.,Indianapolis, US- 11.04.2007.,New York City), ameriki knjievnik. Studirao je na sveuilitima Butler i Cornell, a na potonjem je diplomirao biokemiju. Upisao se na Carnegie Institute of Technology, ali je odmah zatim stupio u ameriku vojsku. Vonnegut se tijekom bitke u Ardenima naao odsjeenim od svoje postrojbe te je zarobljen. Preivio je strahote bombardiranja Dresdena kao ratni zarobljenik, kasnije pretoivi to iskustvo u roman Slaughterhouse Five. Vonnegut je svoju prvu priu, Report on the Barnhouse Effect, napisao 1950. godine, dok je 1951. napisao svoj prvi roman Player Piano, za kojim su slijedili Sirens of Titan (objavljen 1959.), a zatim Canary in a Cat House i Mother Night. Roman Cat's Cradle napisao je 1963. godine. Kad je ve razmiljao ostaviti se pisanja, godine 1965. prihvaa posao predavaa u literarnoj radionici Sveuilita Iowa. Ondje je zapoeo spomenuti roman Slaughterhouse Five, dok je prodaja Cat]s Cradle rasla. Svoj posljednji roman, Timequake, napisao je 1997. godine. Njegova brojna djela, prihvaena i od mainstreama, proeta su satirom i crnim humorom, ne bjeei od vrstih moralnih naela i kritike drutva. Premda nije dobitnik ni jedne anrovske nagrade, Vonnegut ostaje nezaobilaznim autorom znanstvene fantastike.
Autor0000007779
RIKARD JORGOVANI
Rikard Jorgovani (Mali Tabor, 11. travnja 1853. - Zagreb 24. listopada 1880.), hrvatski knjievnik. Knjievnik i novinar bogate inspiracije, stvorio ovei pjesniki i prozni opus, a u feljtonistici bio najbolji enoin komplement u novovremenoj hrvatskoj literaturi. Bio je prvi hrvatski prozni fantastiar (vie je dugovao Hoffmannu nego introspektivnom Poeu), ali u tom se smjeru kretao samo pod kraj ivota - ranija proza, poesto trivijalna, mogla bi se nazvati primjerom hrvatskog protorealizma u vrijeme u kojemu se u umaloj i zaostaloj sredini oajniki trae nova knjievna rjeenja. Jorgovani u svojoj knjievnosti ne podlijee kolektivizmu i nacionalnim temama; on romantiarski pjeva o ljubavi kao osjetu transcendentalnoga, kao snovitom promiljanju, a ne konkretnoj akciji, dok radnju svojih proznih djela, navjeujui kozmopolitizam nekih svojih nasljednika, radije smjeta u Rim negoli u kakav mitski kraj hrvatske povijesti u kojem dominiraju uskoci i age. Antologijske su njegove pjesme Na pragu, Svetokrilac, No, U tihoj drijemajuoj noi i dr. Karakteristine su njegove proze Mlinarska djeca, Dada, Ljubav na odru, ena i ljubovca itd.