![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\1\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
MEÐUNARODNI DAN ŽENA
Meðunarodni dan žena (skraæeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politièka i društvena dostignuæa pripadnika ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 28. veljaèe 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistièka partija Amerike. Izmeðu ostalih važnih povijesnih dogaðaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.
Meðunarodni dan žena (skraæeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politièka i društvena dostignuæa pripadnika ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 28. veljaèe 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistièka partija Amerike. Izmeðu ostalih važnih povijesnih dogaðaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.
O katodnim zrakama
"Kad je prije tri godine W. D. Coolidge objavio svoje prve izvještaje o èudesima katodnih zraka, naišao je na veliko nepovjerenje. Dvojili su o njegovoj tvrdnji, da jedna katodna zraka može da ubije miša u 1/10 sekunde, a da nisu ostali znakovi izgaranja. Ali kad su stigle vijesti o novim pokusima, bilo je veæ manje skeptika i podrugljivaca."
"Kad je prije tri godine W. D. Coolidge objavio svoje prve izvještaje o èudesima katodnih zraka, naišao je na veliko nepovjerenje. Dvojili su o njegovoj tvrdnji, da jedna katodna zraka može da ubije miša u 1/10 sekunde, a da nisu ostali znakovi izgaranja. Ali kad su stigle vijesti o novim pokusima, bilo je veæ manje skeptika i podrugljivaca."
JEFFREY EUGENIDES
Jeffrey Eugenides Kent (roðen 8. ožujak 1960) amerièki je romanopisac i pisac kratkih prièa, te dobitnik Pulitzerove nagrade; najpoznatiji je po romanu "Nevina samoubojstva". Eugenides je najviše poznat po svoja prva dva romana, "Nevina samoubojstva" (Virgin Suicides, 1993) i "Srednji rod" (Middlesex , 2002). Njegov roman "Braèni zaplet" (The Marriage Plot) objavljen je u listopadu, 2011. Eugenides je roðen u Detroitu, Michigan, grèkog je i irskog podrijetla. Pohaðao je privatnu školu Liggett na sveuèilištu Grosse Pointe’. Diplomirao je na Sveuèilištu Brown 1983. godine. Kasnije je dobio i diplomu iz kreativnog pisanja na Sveuèilištu Stanford.
Jeffrey Eugenides Kent (roðen 8. ožujak 1960) amerièki je romanopisac i pisac kratkih prièa, te dobitnik Pulitzerove nagrade; najpoznatiji je po romanu "Nevina samoubojstva". Eugenides je najviše poznat po svoja prva dva romana, "Nevina samoubojstva" (Virgin Suicides, 1993) i "Srednji rod" (Middlesex , 2002). Njegov roman "Braèni zaplet" (The Marriage Plot) objavljen je u listopadu, 2011. Eugenides je roðen u Detroitu, Michigan, grèkog je i irskog podrijetla. Pohaðao je privatnu školu Liggett na sveuèilištu Grosse Pointe’. Diplomirao je na Sveuèilištu Brown 1983. godine. Kasnije je dobio i diplomu iz kreativnog pisanja na Sveuèilištu Stanford.
MATO LOVRAK
Mato Lovrak (08.03.1899.,Veliki Grðevac- 14.03.1974., Zagreb), autor pripovijetki i romana za djecu. Nižu gimnaziju završio u Bjelovaru, Uèiteljsku školu u Zagrebu. Radio kao uèitelj u Kutini, Ilovskom Klokoèevcu, Velikom Grðevcu, Velikim Zdencima i Zagrebu. U književnosti se javlja 30-ih godina. Djela: Slatki potok i druge prièe za djecu (1930.), Djeca Velikog sela (1930.), Družba Pere Kvržice (1933.), Divlji djeèak 81934.), Doka Bedakoviæ (1938.), Neprijatelj broj 1 (1938.), Njegova malenkost Francek Drugi Hrabri (1938.), Anka Brazilijanka (1939.), Micek, Mucek i Dedek (1939.), Sretna zemlja (1940.), Prijatelji (1941.), O uvježbavanju djeèjih priredaba 81950.), Dijamant u trbuhu (1951.), Djeèak konzul (1954.), Naši djeèaci i druge prièe (1954.), Prozor do vrta (1955.), Tri dana života (1957.), Devetorica hrabrih (1958.), Drveni zid (1958.), Iskrica (1958.), Snaði se djede (1958.), Dobra oluja i druge prièe (1959.), Slamnati krovovi (1963.), Putovanje od 35 koraka (1963.), Katiæev dom (1964.), Sabrana djela 1-15 (1964.), Sabrana dela 81964.), U mraku (1964.), Zeleni otok (1964.), Andrija Jug i svijet danas (1967.), Gimnazijalac (1969.), Izabrana djela, PSHK, knj.98 (1971.)
Mato Lovrak (08.03.1899.,Veliki Grðevac- 14.03.1974., Zagreb), autor pripovijetki i romana za djecu. Nižu gimnaziju završio u Bjelovaru, Uèiteljsku školu u Zagrebu. Radio kao uèitelj u Kutini, Ilovskom Klokoèevcu, Velikom Grðevcu, Velikim Zdencima i Zagrebu. U književnosti se javlja 30-ih godina. Djela: Slatki potok i druge prièe za djecu (1930.), Djeca Velikog sela (1930.), Družba Pere Kvržice (1933.), Divlji djeèak 81934.), Doka Bedakoviæ (1938.), Neprijatelj broj 1 (1938.), Njegova malenkost Francek Drugi Hrabri (1938.), Anka Brazilijanka (1939.), Micek, Mucek i Dedek (1939.), Sretna zemlja (1940.), Prijatelji (1941.), O uvježbavanju djeèjih priredaba 81950.), Dijamant u trbuhu (1951.), Djeèak konzul (1954.), Naši djeèaci i druge prièe (1954.), Prozor do vrta (1955.), Tri dana života (1957.), Devetorica hrabrih (1958.), Drveni zid (1958.), Iskrica (1958.), Snaði se djede (1958.), Dobra oluja i druge prièe (1959.), Slamnati krovovi (1963.), Putovanje od 35 koraka (1963.), Katiæev dom (1964.), Sabrana djela 1-15 (1964.), Sabrana dela 81964.), U mraku (1964.), Zeleni otok (1964.), Andrija Jug i svijet danas (1967.), Gimnazijalac (1969.), Izabrana djela, PSHK, knj.98 (1971.)
SHERWOOD ANDERSON
Sherwood Anderson (Camden, 13. rujna 1876. - Colon, Panama, 8. ožujka 1941.), amerièki književnik Pobunjenik je protiv standardizacije života u industrijskoj civilizacije, o èemu piše u romanima ½Sin Windyja Macphersona½, ½Ljudi na maršu½, ½Siromašan bijelac½ i, napopularnijim, ½Crni osmjeh½. U zbirci novela ½Winesburg. Ohio½ prikazuje sputane mlade sanjare i ljude promašene egzistencije u ambijentu amerièkog gradiæa na Srednjem zapadu, sredini koja guši njihove emocije i iskrivljuje njihove liènosti. U toj knjizi, kao i u zbirci ½Trijumf jajeta½, odrièe se zapleta u korist životne autentiènosti. Snažno je utjecao na novije amerièke pisce, posebno na Hemingwaya, dok je prošao snažan utjecaj Gertrude Stein i psihoanalize, stvarajuæi romane i pripovjetke u znaku pobune protiv reda i stege koje nameæe život u industrijskoj civilizaciji i s vjerom u iskupiteljsku snagu Erosa.
Sherwood Anderson (Camden, 13. rujna 1876. - Colon, Panama, 8. ožujka 1941.), amerièki književnik Pobunjenik je protiv standardizacije života u industrijskoj civilizacije, o èemu piše u romanima ½Sin Windyja Macphersona½, ½Ljudi na maršu½, ½Siromašan bijelac½ i, napopularnijim, ½Crni osmjeh½. U zbirci novela ½Winesburg. Ohio½ prikazuje sputane mlade sanjare i ljude promašene egzistencije u ambijentu amerièkog gradiæa na Srednjem zapadu, sredini koja guši njihove emocije i iskrivljuje njihove liènosti. U toj knjizi, kao i u zbirci ½Trijumf jajeta½, odrièe se zapleta u korist životne autentiènosti. Snažno je utjecao na novije amerièke pisce, posebno na Hemingwaya, dok je prošao snažan utjecaj Gertrude Stein i psihoanalize, stvarajuæi romane i pripovjetke u znaku pobune protiv reda i stege koje nameæe život u industrijskoj civilizaciji i s vjerom u iskupiteljsku snagu Erosa.
