Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Dan zabavnih injenica o imenima
Dan zabavnih injenica o imenima potie nas na istraivanje povijesnih znaenja i utjecaja na nastanak imena nae obitelji i prijatelja. Otkrijte povijesne i religijske izvore svojih imena, po kome poznatome ste dobili ime i uoite kako su se trendovi nadijevanja imena mijenjali kroz povijest. Kao malu pomo, navodimo vam dvije stranice gdje je mogue saznati poneto o porijeklu imena: https://actacroatica.com/hr/ http://www.knjigaimena.com/
clanak
U parikoj operi prvi put izvedena Bizeova opera "Carmen" - 03.03.1875.
U parikoj operi prvi put izvedena Bizetova opera "Carmen" - 03.03.1875. Bizetovo najpoznatije djelo je opera Carmen izvedena je 03.03. 1875., a bazirana je na noveli istog imena iz 1846. koju je napisao Prosper Mrime. Prema utjecaju Giuseppea Verdija, skladao je glavnu ulogu u mezzosopranu. Carmen nije odmah postigla svoj uspjeh, i Bizet je postao razoaran nad neuspjehom, ali pohvala je dola od Saint-Sansa, Tchaikovskog i Debussyja, koji su prepoznali njenu ljepotu. Njihova stajalita su bila proroanska, a publika je s vremenom uinila Carmen jednom od najpopularnijih opera u povijesti.
clanak
Ruske vode, koje se zimi ne smrznu
"Ruska je zima poznata sa svoje strogosti, pak ipak u Rusiji ima mnogo voda, tekuih i stajaih, koje se ne smrzavaju ni za najjae studeni. Taj se pojav osobito istakao u podruju izmeu rijeke Memel i Serve za jake prologodinje zime(1916./17.), kad je temperatura dosegla 38 C. U sijenju i veljai 1917."
Autor0000011336
ALEXANDER GRAHAM BELL
Alexander Graham Bell (Edinburgh, 3. oujka 1847. - Beddeck (Kanada), 2. kolovoza 1922.), ameriki fiziar i izumitelj kotskog podrijetla Bavio se istraivanjem mehanike govora te je 1872. godine u Bostonu osnovao kolu uitelja za gluhonijeme. 2000. godine vlasti SAD-a potvrdile su da je izumitelj telefona Antonio Meucci. Konstruirao je fotofon, koji djeluje na principu pretvaranja promjena intenziteta svjetlosti u zvuk, a reprodukcija zvuka u zvunom filmu zasniva se na tom principu. o udruenje iz Londona dodijelilo mu je Albert medalju 1902. godine, a Sveuilite u Wrzburgu, Bavarska, poasni doktorat.
Autor0000006345
VINJA STAHULJAK
Vinja Stahuljak (Zagreb, 10. oujka 1926. - Zagreb, 3. oujka 2011.) bila je hrvatska knjievnica. Roena u Zagrebu 10. III. 1926. Maturirala na II realnoj gimnaziji 1944., poloila Zavrni ispit na Muzikoj koli Hrv. konzervatorija 1946., iste se godine upisala na zagrebaku Muziku akademiju i diplomirala solo-pjevanje 1952. Kao student Muzike akademije sudjelovala s dramskom grupom Vladimira Habuneka u osnivanju Zemaljskog, sada Zagrebakog kazalita lutaka i radila tamo niz godina kao pjevaica, glumica, lutkarica i redateljica. Studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu etnologiju, hrvatski i njemaki jezik od 1953.-1956. Profesuru stekla 1965. na Muzikoj koli Blagoje Bersa u Zagrebu, gdje je osnovala i vodila kao proelnica Odjel solo-pjevanja. Specijalizirala pedagogiju solo-pjevanja na Accademiji Santa Cecilia u Rimu 1967/68. Knjievne radove objavljuje od 1953. lan je Drutva hrvatskih knjievnika od 1957. lan Upravnog odbora tog Drutva 1974.-1976. ; 1985.-1987.;1999.-2002.; 2002.-2005. lan Matice hrvatske od 1960. lan Europskog autorskog udruenja Die Kogge (Europische Autorenvereinigung Die Kogge), Republika Njemaka, Westfalija, Minden, od 1995. Doivotni poasni lan Studentskog eksperimentalnog kazalita u Zagrebu. lan suradnik u Razredu za knjievnost HAZU od 2004. Neka od njezinih djela su: Potres, arobnjak, Crne trubae, Bijeli zec i drugi igrokazi, Zlatna Vuga, Pripovijetke raznolike, Mjesec na modrim ljestvama, Pepeljara s majmunskom glavom, Don od Tromee
Autor0000010678
OSVALDO CAVANDOLI
Osvaldo Cavandoli (Maderno, Italija 1. sijenja 1920. - 3. oujka 2007.), nadimka Cava, talijanski crta crtanih filmova. Poasni graanin Milana. Poznat je po svom crtanom filmu Liniji (u izvorniku: La Linea). U Milano se preselio u dobi od dvije godine. Od 1936. - 1940. radi kao tehniki dizajner za Alfu Romea. 1943. godine poinje pokazivati zanimanje za crtane filmove i poinje tada raditi sa Ninom Pagotom. Od 1950. godine radi neovisno i kao redatelj i producent. Njegov slavni crtani film Linija se prvi put pojavljuje 1969. godine. Godine 1978. i 1988. razvija dva nova crtana lika: Seks-liniju i Eros-liniju.