Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika

Majin dan


Majin dan je blagdan u ast majki i majinstva koji se u veini zemalja obiljeava svake godine druge nedjelje u svibnju. U zapadnom svijetu je uspostavljen u 20. stoljeu. Majin dan ima svoje korijene u engleskom i amerikom pokretu ena. Amerikanka Ann Maria Reeves Jarvis godine 1865. je organizirala Mothers Day Meetings gdje su majke mogle razmjenjivati ideje o aktualnim pitanjima.

clanak
DAN EUROPE - 09.05.1950.
Dan Europe obiljeava se 9. svibnja svake godine. Naime, 9. svibnja 1950. Robert Schuman, tadanji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i elik. Ovaj prijedlog, poznatiji kao "Schumanova deklaracija", smatra se poetkom formiranja onoga to je danas poznato kao Europska unija. Danas se deveti svibnja, uz himnu i zastavu, uzima kao europski simbol. Vijee Europske unije u Milanu 1985. godine donijelo je odluku kojom se 9. svibnja svake godine obiljeava kao "Dan Europe". Dan Europe je prilika za aktivnosti i festivale koji Europu pribliavaju njenim graanima. Za posjetioce su tog dana sve institucije Europske unije otvorene. Slogan prateih akcija svake godine odreuje zemlja koja je u tom periodu predsjedavajua Europske unije. Dan Europe obiljeava se i u Hrvatskoj, tako da se tjedan u koji pada 9. svibnja obiljeava kao Europski tjedan.
Dr. Radovan pl. Markovi: Zdravlje. Savjeti hrvatskom puku
"Brao! Ne ivite zdravo, pa zato i niste zdravi. U tome ima, mnogo vae krivnje: vaeg nemara. Kao da hotimice srete u bolest, ili naumice ne ete da vrite, to bi vam koristilo i zdravlje esto ouvalo. Ali niste sami krivi, to ivite svojim ivotom, punim nehaja, zabluda i praznovjerica, kako ste ga naslijedili od djedova."

clanak
Papin pionir pneumatike
"Jedva da ima danas rasprostranjenije sprave nego to je Papinov lonac, sprava, koja zatvara uzavrelu vodu i druge tvari i paru, to je one proizvedu pod visokim tlakom, tako da se dobije temperatura daleko iznad stupnja vrelita. Papinov lonac je posve obina sprava, koja se upotrebljava mnogo u industrijske svrhe, a u lijenikoj praksi za potpunu sterilizaciju, a u zadnjim desetljeima postala je dobro poznata i domaicama, kao kuhalo na tlak."
Autor0000021962
FERDINAND MONOYER
Ferdinand Monoyer (09.05.1836., Lyon, Francuska - 11.07.1912., Lyon, Francuska), bio je francuski oftalmolog, poznat po uvoenju dioptrije 1872. godine. Izumio je Monoyerov dijagram koji se koristi za testiranje otrine vida. U dijagram je umetnuo svoje ime; itajui vertikalno odozdo prema gore, na svakoj strani grafikona moe se proitati njegovo ime i prezime. Bio je izvanredni profesor Medicinske fizike na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Strasbourgu 1871. godine. Kasnije je bio direktor Odjela za oftalmologiju Medicinskog fakulteta Sveuilita u Nancyju od 1872. do 1877. godine. Bio je i profesor medicinske fizike na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Lyonu od 1877. do 1909. godine. Monoyer je umro u dobi od 76 godine.
Autor0000000426
TOO DABAC
Too Dabac (18.05.1907.; Nova Raa - 09.05.1970.; Zagreb,)umjetniki fotograf. Krsno ime mu je Teodor Eugen Maria Dabac. Upisao je studij prava u Zagrebu, ali ga nije zavrio. Radio je za Fanamet film i MGM ured u Zagrebu kao prevoditelj i osoba zaduena za odnose s javnou. Ureivao je asopis Metro-Megafon. Prvi dodir s fotografijom 1924. imao je kod kolskog kolege Ivice Sudnika iz Samobora. Prva njegova sauvana fotografija je panorama Samobora potpisana i datirana 7. oujka 1925. Prvi put je izlagao fotografije na izlobi amatera u Ivancu 1932. Jedan je od osnivaa i glavnih predstavnika tzv. Zagrebake kole umjetnike fotografije.Imao je veliku ast biti lan Photographic Society of America. Godine 1951., Foto savez Jugoslavije dodijelio mu je titulu majstora fotografije. Ukupno je uslikao oko 200 000 fotografija, najvie u gradu Zagrebu. Imao je atelier u Ilici 17, u kojem je radio tridesetak godina. Umro je u autobusu za Gornji grad 9. svibnja 1970.
Autor0000002832
FRIEDRICH SCHILLER
Johann Christoph Friedrich von Schiller (Marbach, 10. studenog 1759. - Weimar, 9. svibnja 1805.) bio je njemaki knjievnik. Ve nekoliko godina prije smrti slovio je pored Goethea za najznaajnijeg predstavnika Weimarske klasike. Preveo je Euripidovu Ifigeniju u Auli, Shakespeareov Macbeth te Jean Racineovu Fedru na njemaki jezik. Napisao je i Odu radosti koju je uglazbio Beethoven. kao etvrti stavak svoje IX. simfonije. Ve due vrijeme bolestan, Schiller je umro u Weimaru 9. svibnja 1805. ostavivi niz zapoetih dramskih radova.
Autor0000002452
JAMES MATTHEW BARRIE
James Matthew Barrie poznatiji kao J. M. Barrie (Kirriemuir, 9. svibnja 1860. London, 19. lipnja 1937.), kotski romanopisac i dramatiar. Barrie je najpoznatiji po Petru Panu. James Matthew Barrie roen je 1860. godine kao deveto dijete u velikoj kotskoj radnikoj obitelji. U svojoj sedmoj godini nesretnim sluajem gubi brata, majinog ljubimca, to je imalo velike utjecaj kako na njega tako i na roditelje. Djetinjstvo obiljeeno gubitkom brata ostavilo je duboki trag na njegovu osobnost koju je pretoi u lik Petra Pana, djeaka koji je odbio odrasti. Drame: Ibesnov duh, Jane Annie, Ulica kvalitete, The Admirable Crichton.