Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Otvorenje Eiffelovog tornja - 06.05.1889.
Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je eljezni toranj sagraen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu. To je najvia graevina u Parizu i jedan od najprepoznatljivijih svjetskih simbola. Nazvan po svom dizajneru, inenjeru Alexandreu Gustavu Eiffelu, vrhunska je turistika atrakcija. Predstavljen je javnosti 31. oujka 1889., a otvoren za posjetitelje 6. svibnja 1889.
clanak
RIA
"Ria je glavna gospodarska biljka istonih zemalja. Oko njezina podrijetla ispreplele su se u bujnoj mati istonjaka divne legende. Pria se, da je u staroj Indiji ljepoticu meu boginjama Retnu ljubio jedan izmeu najveih bogova Shiva. Ali nesmiljena i prkosna bijae mlada ljepotica i da se jednom za uvijek rijei svog boanskog udvaraa, postavi mu uvjet, da e biti njegova, ako joj donese na dar hranu, koja e joj biti slasnija od svih dosadanjih jela."
Autor0000001433
GUSTAVE FLAUBERT
Gustave Flaubert (12.12.1821.;Rouen - 08.05.1880.; Rouen), francuski knjievnik, klasik francuskog realistikog romana, jedan od najveih poklonika dotjeranog bruenog izraza, uzor je preciznog proznog stila. Flaubertovo djelo je, moe se rei bez ikakve ograde, sredinji narativni opus 19. stoljea. Iako su veliki ruski romanopisci poput Tolstoja i Dostojevskog popularniji i utjecajniji kod irega itateljstva, te iako je njihov zahvat u stvarnost dojmljiviji i uzbudljiviji- Gustave Flaubert ostaje nenadmaivim, uzornim majstorom. Prvo Flaubertovo remek djelo je ujedno i najkontroverznije: "Gospoa Bovary", 1857., turobna pripovijest o egzistencijalnoj dosadi, preljubima i samoubojstvu ene provincijskoga normandijskoga lijenika, savreno komponirana kao jedan od egzemplarnih psiholokih romana, izazvala je sudski proces zbog navodno nemoralnih dijelova teksta. No pisac, njegov izdava i tiskar su osloboeni optube, zahvaljujui, meu inim, i realizmu i ivotnoj mudrosti suca. Roman odlikuju znaajke koje e se sretati i u kasnijim Flaubertovim djelima: vjerodostojnost u prikazu pojedinosti, impersonalni pristup u kojem ne ujemo glas pisca niti uope znamo za njegovo postojanje, te harmonini i njegovani stil koji je postao uzorom francuske proze. U sljedeem romanu "Salammbo", 1862., autor je dao maha svom potiskivanom temperamentu, no, ni tu nije iznevjerio arhivarski i trijezni pristup - u tom spoju nespojivih sastavnica lei ar prikaza stare Kartage, kao i opisu razmaha bujnih strasti i atavizama koji su uzbuivali pievu matu, najee svjesno ogranienu na prozainu malograansku svakodnevnicu.Godine 1869. Flaubert objavljuje svoj najvei roman, "Sentimentalni odgoj". To poluautobiografsko djelo u kojem je rekreirao svoju mladenaku oaranost Elise Schlesinger i studentske dane, auktor je opisao kao "moralnu povijest ljudi moga narataja".
Autor0000003172
SIGMUND FREUD
Sigmund Freud (Pbor (tada Freiberg), eka, 6. svibnja 1856. - London, 23. rujna 1939.), austrijski neurolog idovskog podrijetla i utemeljitelj psihoanalize. Sigmund Freud roen je 6. svibnja 1856. godine u mjestu Freiberg u Moravskoj (mjesto se danas zove Pbor, a nalazi se u ekoj) kao Sigismund Schlomo Freud. Kao dijete matao je o tome da postane general ili ministar, ali kako je bio idov nije mu bilo doputeno baviti se bilo kakvim zanimanjem osim medicinskog i pravnog. To ga nije sprjeavalo da naui govoriti francuski, engleski, talijanski i panjolski jezik te posveti se prouavanju djela poznatih pisaca i filozofa posebice djela Nietzschea, Hegela, Shakespearea, Schopenhauera i Kanta.On je iznio teoriju po kojoj je ovjek nesvjesno bie, bez mogunosti slobodnog odluivanja, ne moe donositi racionalne odluke, pa ak ni vladati samim sobom. To je u potpunosti odudaralo od dotadanjeg tradicionalnog shvaanja i tumaenja ovjeka.
Autor0000013948
ORSON WELLES
George Orson Welles (Kenosha, 6. svibnja 1915. - Los Angeles, 10. listopada 1985.), ameriki redatelj, glumac, scenarist i producent za film, kazalite, radio i televiziju. Kritiko priznanje za Wellesa povealo se nakon njegove smrti. Smatra se jednim od najvanijih dramskih umjetnika dvadesetog stoljea, a 2002. u izboru Britanskog filmskog instituta proglaen je najveim filmskim redateljem svih vremena. Na zao glas doao je svojom radio-dramom H.G.Wellsa Rat svjetova od 30. listopada 1938. kojom je izazvao masovnu paniku.Welles je bio i priznati iluzionist, nastupajui u mnotvu spektakala tijekom ratnih godina. Tijekom tih godina je kroz novinarstvo, radio i javne nastupe postao ozbiljni politiki aktivist i komentator, blisko povezan s Franklinom D.Rooseveltom. 1941. je napisao, reirao, producirao i nastupio u Graaninu Kaneu, koji se u raznim anketama nalazi na prvom mjestu najboljih filmova svih vremena. Graanin Kane je jedini Wellesov film za kojeg je naao sredstava i nad kojim je imao potpunu kontrolu do konane verzije, dok e ostatak njegove karijere obiljeiti manjak sredstava, nekompetentno upletanje studija i loa srea, i tijekom egzila u Europu i kratkih povrataka u Hollywood. Unato ovim potekoama Othello je 1952. osvojio Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Cannesu, a Dodir zla glavnu nagradu na Svjetskoj izlobi u Bruxellesu, dok je sam Welles svojim najboljim djelima smatrao Proces i Ponona zvona.
Autor0000010768
MAURICE MAETERLINCK
Grof Maurice Polydore Marie Bernard Maeterlinck (Gent, 29. kolovoza 1862. - Nica, 6. svibnja 1949.), belgijski knjievnik. Maurice Maeterlinck (1862-1949), roen je u Ghentu, u Belgiji, doao iz dobro stojee obitelji. kolovao se na jezuitskom sveuilitu gdje je studirao pravo, ali kratko radi u praksi kao odvjetnik u svom rodnom gradu uvjeren da je nesposoban za tu struku. Pisanje ga je privuklo tijekom boravka u Parizu, gdje se povezao sa vie mukaraca koji su se bavili pisanjem, osobito Villiers de l'Isle Adama, koji je uvelike utjecao na njega. Maeterlinck se etablirao u Parizu 1896, a kasnije je ivio u Saint-Wandrille. Bio je preteno pisac lirske drame, ali njegov prvi rad je zbirka pjesama pod nazivom Serres chaudes [gorljivi Talons]. Ona se pojavila u 1889, iste godine u kojoj je njegova prva drama, La Princesse Maleine, dobila oduevljene pohvale, a knjievni kritiar Le Figaro, a proslavio ga je preko noi. Nedostatak djelovanja, fatalizam, misticizam, i stalna prisutnost smrti karakteriziraju djela Maeterlinck u ranom razdoblju, kao to su L'Intruse (1890) [protuprovalne], Les Aveugles (1890) [The Blind] i ljubavnih drama Pellas et Mlisande (1892), Alladine et Palomides (1894), a Aglavaine et Selysette (1896). Sjena smrti prijeti jo vei u svojim kasnijim dramama, Joyzelle (1903) i Marie Magdeleine (1909), Maeterlinck je verzija igre Pavla Heyse, a L'oiseau Bleu (1909) [Blue Bird] obiljeena je optimizmom. Le Bourgmestre de Stilemonde (1919) [Burgomaster od Stilemonde] je napisao pod utjecajem Prvog svjetskog rata. U kasnijem ivotu, Maeterlinck postao poznat uglavnom po svojim filozofskim esejima. U 1932. je dobio titulu grofa Belgije.
Autor0000013018
JULIO CESAR MELLO E SOUZA
Jlio Csar de Mello e Souza (06.05.1895.; Rio de Janeiro - 18.06.1974.; Recife), brazilski pisac i matematiar. Proslavio se brojnim zbirkama pria objavio ih je ak 69 te 51 djelom vezanim uz matematiku. Ukupna naklada njegovih knjiga iznosi vie milijuna primjeraka, a samo je Beremizov svijet premaio je 50 izdanja. Iako je vrlo zorno opisivao bliskoistone i srednjoistone predjele, Mello e Souza na svojim putovanjima iz rodnog Brazila nije nikad stigao istonije od Lisabona. Njegov roendan, 6. svibnja, vlasti u Rio de Janeiru proglasile su Danom matematiara.