Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Osnovan muzej umjetnosti Metropolitan - 13.04.1870.
Metropolitan (Metropolitan Museum of Art) je muzej umjetnosti u New Yorku a osnovan je 13. travnja 1870. godine od grupe amerikih graana. Osnivai ukljueni u projekt obuhvaaju gospodarstvenike i financijere, kao i vodee umjetnike i mislioce tog vremena, koji su htjeli otvoriti muzej i pribliiti umjetnost i likovnu kulturu amerikom narodu. Otvoren je 20. veljae 1872, a izvorno je bio smjeten na Petoj aveniji broj 681. U njemu se nalazi jedna od najznaajnijih zbirka europskog i amerikog slikarstva (od brae Van Eyck do suvremenih slikarskih ostvarenja) i primijenjene umjetnosti iz svih dijelova svijeta. Njegov stalni postav sadri vie od dva milijuna radova, podijeljenih u devetnaest kustoskog odjela. Odjel srednjovjekovne umjetnosti nalazi se u posebnoj zgradi The Cloisters u parku Fort Tryon.
clanak
Bakterije bakterija
"Nauka uzima, da postoje jo i takve bakterije, koje se naim dosadanjim optikim pomagalima ne mogu vidjeti, koje dakle lee onkraj granice mogunosti naega spoznavanja vidom, zbog ega su ove bakterije dobile ime ultravizibilne bakterije. Poznato je nadalje, da u prirodi svako ivo bie ima i svoje neprijatelje, pa je vrlo blizu lealo pitanje: imaju li i bakterije svoje neprijatelje?"
Autor0000000700
MIRKO MARKOVI
Mirko Markovi, (Slavonski Brod, 22. lipnja 1929. - Zagreb, 13. travnja 2009.), hrvatski povjesniar, geograf i kartograf. Dodijeljena mu je stipendija Zaklade Alexander von Humboldt za specijalizaciju pa je 1965/66. proveo u Geografskom institutu Visoke tehnike kole u Mnchenu. Zaposlio se kao asistent antropogeografije u Etnolokom zavodu JAZU. Godine 1967. unaprijeen u znanstvenog suradnika, a 1971. u vieg znanstvenog suradnika te 1975. u znanstvenog savjetnika. Od 1974. upravitelj je Etnolokog zavoda i tajnik Akademijina Odbora za narodni ivot i obiaje. Zajedno s akademikom A. Mohoroviiem ureivao je Zbornik za narodni ivot i obiaje. Prikupio je mnogo geografske i kulturno-povijesne bibliografske grae. Izradio je desetak zaviajnih karata veih hrvatskih gradova i okolnih krajeva (Bjelovar, Gospi, Karlovac, Krapina, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varadin, Zadar, Zagreb), objavio oko 150 strunih i znanstvenih radova te vei broj knjiga. Djelo Descriptio Croatiae daje cjelovit prikaz hrvatskih zemalja na geografskim kartama od poetaka do suvremenosti. Plod je to tridesetogodinjeg rada, prikupljanja i obraivanja grae. To je do danas najpotpuniji i najiri pregled kartografije Hrvatske i hrvatske kartografije od poetaka pa do kraja 19. st. Drugo kapitalno djelo pod naslovom Descriptio Bosnae et Hercegovinae obrauje povijest i geografiju Bosne i Hercegovine na temelju kartografskih izvora.
Autor0000001069
SAMUEL BECKETT
Samuel Barclay Beckett, (Dublin, 13. travnja 1906. - Pariz, 22. prosinca 1989.), dramatiar i romanopisac irskog podrijetla. Od 1938. godine ivi u Parizu te nakon rata poinje i pisati na francuskom. Prijateljevao je s Jamesom Joyceom, kojemu je bio i osobni tajnik. 1969. godine dobio je Nobelovu nagradu za knjievnost. Beckett je jedan od glavnih predstavnika teatra apsurda. Krajem 1940-ih i poetkom 1950-ih Beckett je na francuskom napisao svoje najpoznatije romane, koji se esto unato njegovu izriitom protivljenju nazivaju "trilogijom": Molloy (napisano 1947., objavljeno 1951.), Malone umire (napisano 1948., objavljeno 1951.) i Bezimeni (1953.). Iako su Beckettova djela - kako romani, tako i drame - u osnovi pesimistina, uvijek su proeta blagim humorom i simpatijama prema likovima.
Autor0000011670
SEAMUS HEANEY
Seamus Justin Heaney (Castledawson, 13. travnja 1939.), irski knjievnik. Roen na Mossbawn farmi izmeu Castledawson i Toomebridge, ivi u Dublinu. Dobitnik je Nobelove nagrade za knjievnost 1995. godine. Uz Nobelovu nagradu za knjievnost, Heaney je dobio Geoffrey Faber Memorial Prize (1968), nagradu EM Forster (1975), Zlatni vijenac poezije (2001), TS Eliot nagradu (2006) i dvije Whitbread nagrade (1996 i 1999). Bio je lan Aosdna od njegova osnutka, te je Saoi od 1997. Bio je i na Harvardu i Oxfordu profesor pjesnitva te je napravio Commandeur de l ordre des Arts et Lettres u 1996. Heaneyjevi osobni rukopisi se uvaju u Nacionalnoj knjinici Irske. Robert Lowell , i mnogi drugi, nazivaju ga najvanijim irskim pjesnikom nakon Yeatsa , ukljuujui i akademske John Sutherland, koji imaju odjek osjeaja da je najvei pjesnik naeg doba.
Autor0000000897
JEAN de LA FONTAINE
Jean de La Fontaine (Chteau-Thierry, 8. srpnja 1621. - Pariz, 13. travnja 1695.), francuski knjievnik iz XVII. stoljea Ogledao se u svim knjievnim rodovima, a glavna su mu djela Basne i bajke, Pripovijesti u stihu. Od antikih pisaca preuzeo je okosnicu, a basnu osvjeuje elementima drame, satire i poezije. ivotinje njegovih basni kriju pod svojom koom sve ljudske slabosti. Njegove basne vrlo su poznate i smatraju se remek djelima svjetske knjievnosti. Inspirirane su Ezopom, Horacijem i staroindijskom knjievnosti kao Panantantra. Prvo djelo od 124 basne izalo je 31. oujka 1668. godine pod nazivom Ezopove basne, a bile su posveene Luju, Velikom Dauphinu, sinu Luja XIV.. Basne su bile jako dobar izbor za itanje: imale su ritam, pisane su u rimi, prirodne i lake za itanje, tipino francuske. Njegove basne nisu samo tivo za djecu ve i za odrasle. U njegovim basnama esto stradaju dobri (jer nisu dovoljno lukavi), a pobjeuju pametni i spretni (makar bili i zli). Obrazovaniji ljudi su uspjeli i citirati stotine La Fontaineovih reenica. Potanske marke s njegovom slikom i njegovim basnama izdane su 1995. godine u Francuskoj. U intervalima tijekom ivota izale su ostale edicije njegovih basni. Posljednja je izala 1693. godine. lan Acadmie franaise (Francuske akademije) postao je 1683. godine.