Banner
Osnovna škola Blato

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice

Slika
Svjetski dan vrabaca
Ovaj dan uveden je kako bi se podigla svijest o domaćem vrapcu i ostalim uobičajenim pticama u urbanim područjima, te radi ukazivanja na prijetnje koje prijete njihovoj populaciji, a koje su promatrane 20. ožujka. Ovo je međunarodna inicijativa Nature Forever Society-ja iz Indije u suradnju sa Eco-Sys Action Foundation (France) i brojnim drugih nacionalnih i internacionalnih organizacija diljem svijeta. Ideja o obilježavanju Svjetskog dana vrabaca rodila se tijekom neformalne rasprave u uredu Nature Forever Society-ja. Ideja je bila da se odredi dan za kućnog vrapca s ciljem prenošenja poruke o njihovom očuvanju i drugih uobičajenih ptica te kako bi se obilježio dan za slavljenje kako bi se počela cijeniti ljepota biološke raznolikosti koja se često uzima zdravo za gotovo. Prvi svjetski dan vrabaca proslavio se 2010. godine u različitim dijelovima svijeta. Dan je obilježen raznim vrstama aktivnosti i događaja u vidu natjecanja, kampanja o svjesnosti i interakcije s medijima. Ako ništa drugo, sjetite se na ovaj dan postaviti kakvu kuglicu sjemenki na svoj balkon ili obližnje drvo u parku za ove male simpatične pernate prijatelje.
clanak
Međunarodni dan sreće
Međunarodni dan sreće slavi se diljem svijeta 20. ožujka. Uspostavila ga je Glavna skupština Ujedinjenih naroda 28. lipnja 2012. godine. Skupštinska rezolucija A/RES/66/281 izriče u pripadnom dijelu: Glavna skupština, (…) svjesna da je potraga za srećom temeljni čovjekov cilj, (…) prepoznajući također potrebu za inkluzivnijim, pravednijim i uravnoteženijim pristupom gospodarskom rastu koji promiče održivi razvoj, iskorjenjivanje siromaštva, sreću i blagostanje svih naroda, (…) odlučuje proglasiti 20. ožujka Međunarodni dan sreće, (…) poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda i ostale međunarodne i regionalne organizacije, kao i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije i pojedince, da obilježe Međunarodnim danom sreće na prikladan način, uključujući kroz obrazovanje i aktivnosti povećanja javne svijesti(…) Izvorna ideja za ovaj dan potekla je od kraljevstva Butan u himalajskoj regiji Azije. Tamošnja populacija smatra se od mnogih najsretnijom nacijom na svijetu zahvaljujući holističkom pristupu životu i količini važnosti koja se pridaje dobrobiti ljudi i zajednice, kao i materijalnom dobru. Ovaj dan je dobar podsjetnik za sve da opća sreća ne dolazi nužno kroz kupovinu i konzumerizam, slavu ili glamur - već se najčešće nalazi u prijateljima, obitelji i emotivnoj dobrobiti.
clanak
Prvi dan proljeća
Proljeće je jedno od četiri godišnja doba. Ove godine "službeno" počinje na današnji dan u 22:58 sati po srednjoeuropskom vremenu. Na sjevernoj polutki traje dio ožujka (od 21.), travanj, svibanj i dio lipnja (do 21.), a na južnoj Zemljinoj polutki dio rujna, cijeli listopad, studeni i dio prosinca. Na prvi nadnevak proljeća dan i noć jednako traju (proljetna ravnodnevica).Postoje tri razdoblja kroz proljeće: pretproljeće počinje u vrijeme pojavljivanja proljetnica, često zvanih "vjesnici proljeća";rano proljeće razdoblje je kad se pojavljuju cvjetovi i listići na drveću, a pravo proljeće razdoblje je u kojem lista mnoštvo listopadnog drveća. Najpoznatiji vjesnici proljeća su kockavica, šumarica, podlijesak (šafran), visibaba i jaglac. U starom se Rimu prvi dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine. Davno prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja,stvaranja i rađanja nečeg novog.
clanak
Međunarodni dan kazališta za djecu i mlade i međunarodni dan pripovijedanja
Svakog 20. ožujka, kazališta za djecu i mlade slave svoj dan - Svjetski dan kazališta za mladu publiku. Ustanovila ga je svjetska organizacija kazališta za djecu i mlade ASSITEJ i slavi se u cijelom svijetu. Na ovaj datum se također obilježava i Svjetski dan pripovijedanja. Riječ je o globalnoj proslavi umijeća usmenoga pripovijedanja, a slavi se svake godine na proljetni ekvinocij. Toga dana ljudi diljem svijeta pripovijedaju i slušaju priče na brojnim jezicima i na brojnim mjestima, tijekom dana i noći. Sudionici dijele svoje priče i nadahnuća, učeći jedni od drugih i stvarajući međusobne kontakte. Ova međunarodna manifestacija posvećena usmenom pripovijedanju zadobila je svoj konačni oblik 2003. godine, od kada se obilježava u više od 25 zemalja na svim kontinentima. Svake se godine, u dogovoru sa sudionicima, odabire tematski okvir priča s kojima se proslavlja ovaj dan.
clanak
Vitamin C u mlijeku
"Velika je razlika između ljetnog i zimskog mlijeka. Mlijeko, koje potječe od svježe zelene krme mnogo je zdravije, jer sadržava mnogo više vitamina C."
Autor0000011068
JANKO JURKOVIĆ
Janko Jurković (Požega, 21. rujna 1827. - Zagreb, 20. ožujka 1889.) hrvatski književnik i novinar. Stilski je pripadao dvama razdobljima, jer je pisao u razdoblju kad je romantizam prelazio u realizam; zapravo ga se računa u protorealizam. Pisao je komedije, novele, pripovijetke, pjesme, feljtone, jednu dramu i tragediju. Značajan je po unosu humorističnih i satiričnih elemenata.Književna povijest hrvatskog jezika ga svrstava među prve hrvatske komediografe i među autore najboljega stila. U usporedbi s drugim hrvatskim književničkim suvremenicima, bio je među najškolovanijima.Prvo uspjelije djelo mu je Pavao Čuturić.Iako ga se pamti po mnoštvu komedija, napisao je i djela ozbiljnijeg sadržaja, dramu Posljednja noć i tragediju Smiljana. Zanimljivost je da je jednu svoju poznatiju komediju Tuskulanijada nazvao prema Ciceronovu spisu Tusculanae disputationes.
Autor0000000992
HENRIK IBSEN
Henrik Johan Ibsen (Skien, 20. ožujka 1828. - Kristijanija (Oslo), 23. svibnja 1906.), norveški književnik. Imao je veliki utjecaj na modernu dramu. Njegov rad je priznat u cijelom svijetu, a njegova djela izvode se u kazalištima na svim kontinentima. Pisao je psihološke drame i društvenokritičke komade koji su prokrčili put naturalističkom stilu u drami, analizirajući moralne probleme. Izvršio je velik utjecaj na kulturni život u nordijskim zemljama, kao i na Englesku, Njemačku i Francusku književnost. Za svoje drame uzimao je teme iz najbliže okolice. Naročito je majstorski obradio ženske likove. Ibsen je postao najčuveniji po svojim dramama. No, prvo je napisao priličan broj pjesama, ubrajajući tu dobro znanu Terje Vigen.
Hrvatski radio list
Časopis koji je naslijedio "Radio Zagreb" a prethodi "Hrvatskom krugovalu". Na žalost, osim dobrih priloga i radijskog programa vidi se utjecaj ustaškog PR-a i nametanja "novog jezika".
Hrvatski krugoval
Časopis koji je izlazio od 1941-1945. godine. Bio je vezan uz program i sadržaje Državnog radija Zagreb. Dosta kulturnih sadržaja i sadržaja iz javnog i umjetničkog života uz obile fotografija mežu kojima ima mnogo onih s autorstvom Toše Dabca.
Radio Zagreb 1940.
Časopis vezan uz radio i radijski program s mnoštvom slika i zanimljivosti iz tog vremena
Il Nazionale
Dovršena prva faza digitalizacije lista "Il Nazionale" na talijanskom jeziku koji je izlazio samostalno ili kao podlistak "Narodnog lista" od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća.
Narodni list - Zadar
Završena je prva faza digitalizacije Narodnog lista, jednog od najznačajnijeg lista izdavanog u Dalmaciji od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća. Digitalizirana su i cenzurirana izdanja.
Hrvatsko glumište
Časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Atraktivan i impresivan prikaz stanja i zbivanja u hrvatskom glumištu od početka izlaženja, s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Bobićev Vjesnik
Počeli smo obradu još jednih industrijskih varaždinskih novina. Ovaj put je to "Bobićev vjesnik" koji je izlazio u "uspješno pretvorbeno ugašenoj" varaždinskoj tvornici.
NOVELA FILM
Digitalizirali smo časopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i događanjima oko filma.
FILMSKI VJESNIK
Digitalizirali smo nekoliko časopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Među njima je i Filmski vjesnik.
NARODNI LIST
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Traži se ostatak....
NOVA HRATSKA
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Traže se i ostala godišta kao i sponzori :)
ILUSTRIRANI VJESNIK
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadržajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Traži se ostatak. I sponzori, naravno :)
Nove varaždinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varaždinske novine u sustavu. Izlazile su u Varaždinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** časopis 1926-1938. Zahvaljujući Gradskoj knjižnici "Metel Ožegović" iz Varaždina dobili smo mogućnost digitaliziranja časopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previše politike pruža lijep uvid u život i događanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadržaja omogućeno je fulltext pretraživanje i 3D pregled. Digitalizirati ćemo ga tempom kojim ćemo stići pored redovitog posla. Poželjni sponzori . Biti će brže gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Liječnički vjesnik
U tijeku je digitalizacija još 20 godišta Liječničkog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike češke manjine informira o djelatnosti Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju čeških kulturno-umjetničkih udruga, vijeća i predstavnika češke manjine te škola s nastavom na češkom jeziku. Posebnu pažnju posvećuje uzajamnim odnosima češkog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.