Banner
Biskupijska knjižnica Varaždin

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
U Zagrebu svečano otvorena JAZU, danas HAZU - 28.07.1867.
U Zagrebu je 1867. godine svečano otvorena Jugoslavenska, odnosno današnja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Hrvati su već u 16. stoljeću imali svoje akademije, znanstvene ustanove i društva najuglednijih i najučenijih ljudi, koji su si kao zadaću uzeli da svojim izdanjima, raspravama i povremenim akademičkim sastancima stalno daju nove poticaje znanstvenom istraživanju i njegovanju čiste znanosti, umjetnosti i moralnih vrlina. Utemeljitelj HAZU bio je Josip Juraj Strossmayer. Hrvatska akademija svake godine 29. travnja slavi Dan Akademije u spomen na odluku Hrvatskoga sabora o osnivanju akademije znanosti. Toga se dana istaknutim pojedincima dodjeljuju Nagrade HAZU.
clanak
KRVAVA KIŠA
"U ožujskom broju franceske revije "La meteorologie" Bidault de l'Isle donio je zanimive podatke o 'krvavoj kiši' 30. oktobra 1926. u I'Isle-sur-Serein. Davno su već poznate te obojene kiše — ima ih crvenkastih i žutih — ali su vazda pobuđivale u narodu čuđenje i strah, jer su ih obično smatrali zlim znamenjem, pa je tako u pučkom vjerovanju crvena kiša postala krvavom, a žuta kiša sumpornom kišom."
Autor0000001362
BRANKO GAVELLA
Branko Gavella (Zagreb, 28. srpnja 1885. - Zagreb, 8. travnja 1962.), hrvatski redatelj, teatrolog i kazališni pedagog. Filozofiju i germanistiku studirao je u Beču. Pisao je kazališne kritike u dnevniku Agramer Tagblatt, a 1914. prvi put režira u HNK. Potiče osnivanje glumačke škole, ravna dramom HNK i postavlja svoje najbolje predstave, te realizira brojna djela opernog repertoara. Osobito se zalagao za scensko izvođenje hrvatske dramske baštine. Režira u godinama nakon Drugog svjetskog rata u Bratislavi, Ostravi i Ljubljani, a od 1949. ponovo je u svom rodnom gradu, a 1950. preustrojio je zagrebačku Zemaljsku glumačku školu u Akademiju za kazališnu umjetnost (danas ADU). 1953. pokreće utemeljenje Zagrebačkog dramskog kazališta (danas Dramsko kazalište Gavella). Režirao je oko 270 dramskih, opernih i operetnih djela, a napisao je knjige: ˝Hrvatsko glumište˝, ˝Glumac i kazalište˝ i ˝Književnost i kazalište˝). Branko Gavella jedan je od najvećih umjetnika što ih je imala hrvatska pozornica. Stvaralac i teoretičar, organizator i pedagog, redatelj, prevodilac i publicist koji svojim nezaobilaznim djelom postaje pojmom i simbolom cijelog kazališnog razdoblja. Zanimljivo je i da je kao nogometni sudac sudio prvu prvenstvenu utakmicu na području današnje Hrvatske, odigranu između HŠK-a Croatia i Tipografski ŠK-a u rujnu 1912.g.
Autor0000000159
JOHANN SEBASTIAN BACH
Johann Sebastian Bach (Eisenach, 21. ožujka 1685. - Leipzig, 28. srpnja 1750.), njemački skladatelj i orguljaš baroknog razdoblja. Općenito ga se smatra jednim od najvećih skladatelja svih vremena. Njegova su djela zapažena po intelektualnoj dubini, tehničkoj zahtjevnosti i umjetničkoj ljepoti, te su bila nadahnuće gotovo svim skladateljima europske tradicije, od Mozarta do Schoenberga. Među djela J. S. Bacha spadaju Brandenburški koncerti, Varijacije Goldberg, Engleske suite, Francuske suite, Partite, Dobro ugođen glasovir, Misa u h-molu, Muka po Mateju, Glazbena žrtva, Umjetnost fuge, Sonate i partite za violinu solo, Suite za violončelo, više od 200 kantata i jednak toliki broj djela za orgulje.