Banner
Biskupijska knjižnica Varaždin

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Marilyn Monroe održala zadnji veći nastup u javnosti.
Marilyn Monroe je 1962. u njujorškom Madison Square Gardenu održala svoj zadnji veći nastup u javnosti. Radilo se o legendarnoj izvedbi pjesme "Happy Birthday, Mr. President" koju je otpjevala za televizijski prijenos proslave 45. rođendana Johna F. Kennedyja. Nastup je zapamćen iz više razloga.
clanak
ELEKTRIČNE SKITNICE
"Dokazano je, da je najopasniji neprijatelj podzemnih telefonskih kabela takozvana lutajuća električna struja — Francuzi je zovu »courants vagabonds«. Izvor ovakvih lutajućih električnih skitnica jeste gradski električni tramvaj. "
clanak

DABROVI-PADOBRANCI


Zavod za uzgajanje riba i divljači USA, brine se na području USA za zaštitu i čuvanje prirode. Uz ostale zadatke dobio je sada nov zadatak da naseljuje dabrove u zabačenim nepristupačnim planinskim predjelima. Dabrovi su društvene životinje, koje grade svoja naselja na vodama, pa u tim krajevima treba da izgrađuju nasipe i tako omoguće njihovo natapanje vodom. Kako su ti gorski krajevi nepristupačni, morali su koristiti kreativne metode naseljavanja dabrova.

Autor0000010901
ĐURO PILAR
Đuro Pilar (Slavonski Brod, 22. travnja 1846. - Zagreb, 19. svibnja 1893.), hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta, putopisac Uz ime Đure Pilara obično se nalaze pobliže oznake: geolog, univerzitetski profesor u Zagrebu; bavio se geologijom, paleontologijom i tektonikom. Bio je znanstvenik koji je svojim geološkim istraživanjima osjetno pridonio poznavanju promjena na Zemljinoj kori i donio sasvim novu teoriju o djelovanju unutrašnjih sila Zemlje. No, uz sve ovo on je itekako zadužio i hrvatsku astronomiju 19. stoljeća. Dana 28. lipnja 1869. godine polučuje docenturu i proglašen je ˝članom sveučilišta˝. Iste godine tiskana je u Bruxellesu njegova radnja o revoluciji zemaljske kore, a dokaz njezine vrijednosti i zanimljivosti je prijevod tiskan u Washingtonu 1877. godine. Iako je radnja iz predmeta opće geologije i njome je već zacrtan put budućega hrvatskog znamenitog geologa, nije zanemariva činjenica da već tada nalazimo kod Pilara ne samo zavidno astronomsko znanje, već i očitu sklonost prema astronomiji. Kako o ovoj knjizi piše Kišpatić, Pilar je predočio faze u razvoju Zemlje u skladu s tada poznatim astronomskim činjenicama. Počinje s atrakcijom, govori o plinovitom stanju nebeskih tjelesa i izvodi razvoj tih nebeskih tjelesa i njihovih trabanata (pratilac, satelit) te razmatra razvoj Sunčevog sustava i same Zemlje.Još od vremena studija u Bruxellesu, omiljena Pilarova tema bila je ekscentričnost zemaljske osi. Ovu Zemljinu posebnost on, naravno, nije koristio samo u užem astronomskom smislu, nego je raspravljao o utjecaju te ekscentričnosti na različitu razdiobu topline na jednoj i drugoj polukugli i nagomilavanju većeg leda oko jednog pola nego oko drugoga. Napisao je više radova o uzrocima oleđivanja.
Autor0000013312
VJEKOSLAV KARAS
Vjekoslav Karas (Karlovac, 19. svibnja 1821. - Karlovac, 5. srpnja 1858.), hrvatski slikar. Usavršavao se u Italiji. Smatran je začetnikom novijega hrvatskog slikarstva. Slikao je biblijske prizore i sakralne teme, no osobito je važan kao portretist. Osim slikanjem, bavio se i skladanjem te je svirao flautu i gitaru. Vratio se u domovinu 1848. i radio u slikarskoj školi u Zagrebu. U Travniku je portretirao Omer-pašu Latasa. Nakon neuspjela pokušaja samoubojstva za boravka kod biskupa Strossmayera u Đakovu, život je završio u Korani. Slikarsku orijentaciju toga ˝prvog ilirskog slikara˝ najbolje pokazuje neorenesansna ˝Rimljanka s lutnjom˝. U vrijeme portretiranja Irene Türk, Karas zapada u beznadnu ljubav i depresivnu melankoliju. Bez novaca i razumijevanja 5. srpnja 1858. u rodnom Karlovcu u virovima Korane samoubilački traži rješenje očaja i rezignacije. Svojim djelom ostao je nenadmašni bljesak na tmurnom nebu hrvatske umjetnosti 19. stoljeća.
Autor0000002312
JODI PICOULT
Jodi Picoult (19.05.1966., Nesconset, Long Island, New York), američka autorica, poznata po romanu "Čuvarica sestre svoje". Obrazovanje je završila na Princetonu 1987. godine. Za vrijeme studiranja objavila je dvije kratke priče u magazinu Seventeen. Odmah nakon završetka studija, bavila se raznim poslovima, od uređivanja udžbenika, do podučavanja osmih razreda engleskog jezika. Stekla je magisterij u obrazovanju na sveučilištu Harvard . Dobitnica je New England književne nagrade za fikciju u 2003. ˝Devetnaest minuta˝ je roman o posljedicama školske pucnjave u malom gradu, a postala joj je prva knjiga kojom je debitirala zauzevši 1. mjesto na listi New York Timesa bestselera. Iza sebe ima 13 romana, i skoro svi su bestseleri.