Banner
Biskupijska knjinica Varadin

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
U Zagrebu sveano otvorena JAZU, danas HAZU - 28.07.1867.
U Zagrebu je 1867. godine sveano otvorena Jugoslavenska, odnosno dananja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Hrvati su ve u 16. stoljeu imali svoje akademije, znanstvene ustanove i drutva najuglednijih i najuenijih ljudi, koji su si kao zadau uzeli da svojim izdanjima, raspravama i povremenim akademikim sastancima stalno daju nove poticaje znanstvenom istraivanju i njegovanju iste znanosti, umjetnosti i moralnih vrlina. Utemeljitelj HAZU bio je Josip Juraj Strossmayer. Hrvatska akademija svake godine 29. travnja slavi Dan Akademije u spomen na odluku Hrvatskoga sabora o osnivanju akademije znanosti. Toga se dana istaknutim pojedincima dodjeljuju Nagrade HAZU.
clanak
KRVAVA KIA
"U oujskom broju franceske revije "La meteorologie" Bidault de l'Isle donio je zanimive podatke o 'krvavoj kii' 30. oktobra 1926. u I'Isle-sur-Serein. Davno su ve poznate te obojene kie ima ih crvenkastih i utih ali su vazda pobuivale u narodu uenje i strah, jer su ih obino smatrali zlim znamenjem, pa je tako u pukom vjerovanju crvena kia postala krvavom, a uta kia sumpornom kiom."
Autor0000001362
BRANKO GAVELLA
Branko Gavella (Zagreb, 28. srpnja 1885. - Zagreb, 8. travnja 1962.), hrvatski redatelj, teatrolog i kazalini pedagog. Filozofiju i germanistiku studirao je u Beu. Pisao je kazaline kritike u dnevniku Agramer Tagblatt, a 1914. prvi put reira u HNK. Potie osnivanje glumake kole, ravna dramom HNK i postavlja svoje najbolje predstave, te realizira brojna djela opernog repertoara. Osobito se zalagao za scensko izvoenje hrvatske dramske batine. Reira u godinama nakon Drugog svjetskog rata u Bratislavi, Ostravi i Ljubljani, a od 1949. ponovo je u svom rodnom gradu, a 1950. preustrojio je zagrebaku Zemaljsku glumaku kolu u Akademiju za kazalinu umjetnost (danas ADU). 1953. pokree utemeljenje Zagrebakog dramskog kazalita (danas Dramsko kazalite Gavella). Reirao je oko 270 dramskih, opernih i operetnih djela, a napisao je knjige: Hrvatsko glumite, Glumac i kazalite i Knjievnost i kazalite). Branko Gavella jedan je od najveih umjetnika to ih je imala hrvatska pozornica. Stvaralac i teoretiar, organizator i pedagog, redatelj, prevodilac i publicist koji svojim nezaobilaznim djelom postaje pojmom i simbolom cijelog kazalinog razdoblja. Zanimljivo je i da je kao nogometni sudac sudio prvu prvenstvenu utakmicu na podruju dananje Hrvatske, odigranu izmeu HK-a Croatia i Tipografski K-a u rujnu 1912.g.
Autor0000000159
JOHANN SEBASTIAN BACH
Johann Sebastian Bach (Eisenach, 21. oujka 1685. - Leipzig, 28. srpnja 1750.), njemaki skladatelj i orgulja baroknog razdoblja. Openito ga se smatra jednim od najveih skladatelja svih vremena. Njegova su djela zapaena po intelektualnoj dubini, tehnikoj zahtjevnosti i umjetnikoj ljepoti, te su bila nadahnue gotovo svim skladateljima europske tradicije, od Mozarta do Schoenberga. Meu djela J. S. Bacha spadaju Brandenburki koncerti, Varijacije Goldberg, Engleske suite, Francuske suite, Partite, Dobro ugoen glasovir, Misa u h-molu, Muka po Mateju, Glazbena rtva, Umjetnost fuge, Sonate i partite za violinu solo, Suite za violonelo, vie od 200 kantata i jednak toliki broj djela za orgulje.