Banner
Biskupijska knjižnica Varaždin

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika

Majčin dan


Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. U zapadnom svijetu je uspostavljen u 20. stoljeću. Majčin dan ima svoje korijene u engleskom i američkom pokretu žena. Amerikanka Ann Maria Reeves Jarvis godine 1865. je organizirala Mothers Day Meetings gdje su majke mogle razmjenjivati ideje o aktualnim pitanjima.

clanak
DAN EUROPE - 09.05.1950.
Dan Europe obilježava se 9. svibnja svake godine. Naime, 9. svibnja 1950. Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Ovaj prijedlog, poznatiji kao "Schumanova deklaracija", smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska unija. Danas se deveti svibnja, uz himnu i zastavu, uzima kao europski simbol. Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine donijelo je odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao "Dan Europe". Dan Europe je prilika za aktivnosti i festivale koji Europu približavaju njenim građanima. Za posjetioce su tog dana sve institucije Europske unije otvorene. Slogan pratećih akcija svake godine određuje zemlja koja je u tom periodu predsjedavajuća Europske unije. Dan Europe obilježava se i u Hrvatskoj, tako da se tjedan u koji pada 9. svibnja obilježava kao Europski tjedan.
Dr. Radovan pl. Marković: Zdravlje. Savjeti hrvatskom puku
"Braćo! Ne živite zdravo, pa zato i niste zdravi. U tome ima, mnogo vaše krivnje: vašeg nemara. Kao da hotimice srćete u bolest, ili naumice ne ćete da vršite, što bi vam koristilo i zdravlje često očuvalo. Ali niste sami krivi, što živite svojim životom, punim nehaja, zabluda i praznovjerica, kako ste ga naslijedili od djedova."

clanak
Papin pionir pneumatike
"Jedva da ima danas rasprostranjenije sprave nego što je Papinov lonac, sprava, koja zatvara uzavrelu vodu i druge tvari i paru, što je one proizvedu pod visokim tlakom, tako da se dobije temperatura daleko iznad stupnja vrelišta. Papinov lonac je posve obična sprava, koja se upotrebljava mnogo u industrijske svrhe, a u liječničkoj praksi za potpunu sterilizaciju, a u zadnjim desetljećima postala je dobro poznata i domaćicama, kao kuhalo na tlak."
Autor0000021962
FERDINAND MONOYER
Ferdinand Monoyer (09.05.1836., Lyon, Francuska - 11.07.1912., Lyon, Francuska), bio je francuski oftalmolog, poznat po uvođenju dioptrije 1872. godine. Izumio je Monoyerov dijagram koji se koristi za testiranje oštrine vida. U dijagram je umetnuo svoje ime; čitajući vertikalno odozdo prema gore, na svakoj strani grafikona može se pročitati njegovo ime i prezime. Bio je izvanredni profesor Medicinske fizike na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Strasbourgu 1871. godine. Kasnije je bio direktor Odjela za oftalmologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Nancyju od 1872. do 1877. godine. Bio je i profesor medicinske fizike na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Lyonu od 1877. do 1909. godine. Monoyer je umro u dobi od 76 godine.
Autor0000000426
TOŠO DABAC
Tošo Dabac (18.05.1907.; Nova Rača - 09.05.1970.; Zagreb,)umjetnički fotograf. Krsno ime mu je Teodor Eugen Maria Dabac. Upisao je studij prava u Zagrebu, ali ga nije završio. Radio je za ˝Fanamet film˝ i MGM ured u Zagrebu kao prevoditelj i osoba zadužena za odnose s javnošću. Uređivao je časopis ˝Metro-Megafon˝. Prvi dodir s fotografijom 1924. imao je kod školskog kolege Ivice Sudnika iz Samobora. Prva njegova sačuvana fotografija je panorama Samobora potpisana i datirana 7. ožujka 1925. Prvi put je izlagao fotografije na izložbi amatera u Ivancu 1932. Jedan je od osnivača i glavnih predstavnika tzv. Zagrebačke škole umjetničke fotografije.Imao je veliku čast biti član ˝Photographic Society of America˝. Godine 1951., Foto savez Jugoslavije dodijelio mu je titulu majstora fotografije. Ukupno je uslikao oko 200 000 fotografija, najviše u gradu Zagrebu. Imao je atelier u Ilici 17, u kojem je radio tridesetak godina. Umro je u autobusu za Gornji grad 9. svibnja 1970.
Autor0000002832
FRIEDRICH SCHILLER
Johann Christoph Friedrich von Schiller (Marbach, 10. studenog 1759. - Weimar, 9. svibnja 1805.) bio je njemački književnik. Već nekoliko godina prije smrti slovio je pored Goethea za najznačajnijeg predstavnika Weimarske klasike. Preveo je Euripidovu »Ifigeniju u Auli«, Shakespeareov »Macbeth« te Jean Racineovu »Fedru« na njemački jezik. Napisao je i »Odu radosti« koju je uglazbio Beethoven. kao četvrti stavak svoje IX. simfonije. Već duže vrijeme bolestan, Schiller je umro u Weimaru 9. svibnja 1805. ostavivši niz započetih dramskih radova.
Autor0000002452
JAMES MATTHEW BARRIE
James Matthew Barrie poznatiji kao J. M. Barrie (Kirriemuir, 9. svibnja 1860. – London, 19. lipnja 1937.), škotski romanopisac i dramatičar. Barrie je najpoznatiji po Petru Panu. James Matthew Barrie rođen je 1860. godine kao deveto dijete u velikoj škotskoj radničkoj obitelji. U svojoj sedmoj godini nesretnim slučajem gubi brata, majčinog ljubimca, što je imalo velike utjecaj kako na njega tako i na roditelje. Djetinjstvo obilježeno gubitkom brata ostavilo je duboki trag na njegovu osobnost koju je pretoči u lik Petra Pana, dječaka koji je odbio odrasti. Drame: ˝Ibesnov duh˝, ˝Jane Annie˝, ˝Ulica kvalitete˝, ˝The Admirable Crichton˝.