Banner
Biskupijska knjižnica Varaždin

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Dan vilenjaka
Dan vilenjaka (Leprechaun Day)je dan posvećen malim irskim vilenjacima. Dan svetog Patrika je veliki blagdan u ožujku koji slavi irski ponos i sve vezano uz Irsku. No maleni vilenjaci sa svojim dragocjenim skrivenim ćupom zlata zaslužuju dan rezerviran samo za njih. Prema irskoj legendi, ili folkloru, vilenjaci su sakrili posudu sa zlatom. Ako uhvatite vilenjaka mora vam dati svoj ćup sa zlatom. Na dan vilenjaka, predlažemo vam da uzmete nekoliko minuta vremena i da se divite svojoj vlastitoj "posudi sa zlatom". Ili, uradite nešto kako bi povećali ili umnožili svoju vlastitu posudu sa zlatom. Da skratimo priču, predlažemo da izađete u pokušate uhvatiti vilenjaka! (tekst preuzet sa stranice: http://www.holidayinsights.com/stpat/leprechaunday.htm)
clanak
NOVA NAUKA - ASTROBOTANIKA
"Ima li na Marsu raslinstva ili nema? Neki učenjaci odlučno tvrde, da nema, drugi, ne manje odlučno, da godišnje promjene boje na površini ovog planeta dokazuju, kako na njemu postoji vegetacija. Mišljenja su dakle podijeljena, jer su podaci, kojima danas raspolažemo preoskudni, a prema mišljenju učenjaka G. A. Tihonova čak takvi, da nam uopće i ne mogu dati odgovor na postavljeno pitanje."
Autor0000012531
MILJENKO STANČIĆ
Miljenko Stančić (Varaždin, 1. ožujka 1926. - Zagreb 13. svibnja 1977.) bio je hrvatski slikar. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949., bio je član ˝Petorice˝. Uz slikarstvo, bavio se izradom ilustracija za novine, knjige i časopise, te scenografijom. Njegovo slikarstvo kritika najčešće svrstava u nadrealizam, magični realizam ili fantastično slikarstvo. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Beogradu, Varaždinu, Rijeci, Vukovaru, Splitu, Ljubljani, Parizu, Bruxellesu. Retrospektivne izložbe imao je u Zagrebu 1971. i posthumno 1981. U Varaždinu je 2006. otvorena njegova retrospektivna izložba i Galerija. Predavao na akademiji u Zagrebu od 1961. do svoje prerane smrti u 51. godini života. Iako je umro u Zagrebu, pokopan je na Varaždinskom groblju.
Autor0000008917
EUGEN KUMIČIĆ
Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. - Zagreb, 13. svibnja 1904.), hrvatski književnik i političar. Pseudonim kojim se koristio je Jenio Sisolski.Oduševljavao se pravaštvom, te s Matkom Laginjom i Erazmom Barčićem pokreće u Kraljevici list Primorac te uređuje Hrvatsku vilu (1882-1883) i Hrvatsku (1887-1888). Od 1884. godine je kao pravaš više puta biran za zastupnika u Hrvatski sabor, gdje se istaknuo kao govornik i protivnik promađarske politike.Eugen Kumičić smatra se predvodnikom naturalizma u hrvatskoj književnosti. Često se koristio elementima preuzetim iz francuske trivijalne književnosti, te rekvizitima knjiške romantike. Veliku popularnost stekao je povijesnim romanima, a pisao je i drame te romane sa socijalnom tematikom.Ocjenjujući Eugena Kumičića kao književnika, Antun Gustav Matoš je zapisao: ˝To je prvi naš naturalist i socijalni pripovjedač koji se poput Flauberta i Zole služio dokumentarno realističkom metodom.˝ Nasuprot njemu, Antun Barac za Kumičića tvrdi da u težnji da stvori obrazac hrvatskog socijalnog romana, pisanog realističkom metodom, nije uspio kao njegovi francuski uzori. Unatoč svim zamjerkama, Kumičićevu književnu talentu ne može se poreći snaga kojom je slikao ljude i prirodu Istre u romanima ˝Jelkin bosiljak˝ i ˝Začuđeni svatovi˝, kao i zanimljiv kritički prikaz ekonomskog i moralnog rasula u gornjim slojevima građanskog društva u romanima ˝Olga i Lina˝, te ˝Gospođa Sabina˝ koji su objavljeni 1881., odnosno 1883. godine.
Autor0000004074
ALPHONSE DAUDET
Alphonse Daudet (Nîmes, 13. svibnja 1840. - Pariz, 16. prosinca 1897.), francuski književnik . Rođen je 1840. godine u malom gradiću po imenu Nimes, na jugu Francuske. Autor je ˝Tartarinove trilogije˝, koja je remek-djelo francuske humoristične proze. Daudet je najsnažniji u slikanju napuštenih i progonjenih ljudi gradske periferije. Od ostalih djela izdvajaju se ˝Pisma iz mog mlina˝, te drama ˝Arležanka˝. Djetinjstvo je proveo u Provansi gdje je dobio inspiraciju za svoja djela. Umro je godine 1897.