Banner
Biskupijska knjižnica Varaždin

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Tiskan prvi broj "Slobodne Dalmacije" - 17.06.1943.
Prvi broj tiskan je 17. lipnja 1943. godine u pojati na Mosoru. Nakon toga tiskala se u Brštanovu, Splitu, Ogorju, Livnu, Hvaru i Visu, a od 26. listopada 1944. stalno u Splitu. Prvi broj lista tiskan je u napuštenoj pastirskoj pojati na Mosoru 17. lipnja 1943. godine s podnaslovom "Dnevnik Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta Dalmacije". Novine su se tiskale u otežanim uvjetima s primitivnim sredstvima. Papir za tiskanje dopremao se potajice iz Splita. Među prvim novinarima Slobodne Dalmacije isticali su se Šerif Šehović, prvi glavni urednik lista, Leon Geršković i Živko Gattin, a listu su pridonijeli i ilustratori Cvjeta Job i Joko Knežević. Za list je pisao i književnik Jure Kaštelan.
clanak
Panamski prokop
"Panamski prokop je tehničko čudo svijeta, spaja dva oceana, spaja stari svijet s novim i tako rekuć smanjuje daljine na Zemlji. Izgrađen je s ogromnim poteškoćama te silnim ljudskim i novčanim žrtvama — ali je njime ostvaren gotovo četiristogodišnji san smjelih pomoraca i osvajača, te umnih inženjera."
Autor0000007049
IGOR STRAVINSKI
Igor Fjodorovič Stravinski (Igor Fëdorovič Stravinskij; Oranienbaum, 17. lipnja 1882. - New York, 6. travnja 1971.), je bio ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX. stoljeća. Bio je utjelovljenje kozmopolitskog Rusa kojeg je medij TIME imenovao kao jednog ud najutjecajnijih ljudi prošloga stoljeća. U dodatku priznanjima koje je dobio za svoje skladbe, zadobio je slavu i kao dirigent i kao pijanist, najčešće na premijerama vlastitih mu djela. Skladateljska karijera Igora Stravinskog značajna je zbog njezine stilističke promjenjivosti. Međunarodnu slavu prvo je zadobio sa svoja tri baleta, koja je naručio Sergej Dijagilev, a čiji ih je Ballets Russes i praizveo. Tri baleta su Žar-ptica (1910.), Petruška (1911.) i Posvećenje proljeća (1913.). Posvećenje proljeća, čija je premijera izazvala pobunu, preobrazila je način na koji su kasniji skladatelji gledali ritmičku strukturu. Do danas, njegova vizija poganskih rituala oživljenih u imaginarnoj prapovijesnoj Rusiji očarava i oduševljava publike.
Autor0000013430
DENIS PAPIN
Denis Papin (Chitnenay kod Bloisa, 22. kolovoza 1647. - London, 17. lipnja 1712.), francuski istraživač i izumitelj. Čovjek koji je 1670. konstruirao poznati specijalni lonac (express lonac), a zatim i prvi tehnički pravilno postavljen parni stroj, nije imao sreće sa svojim izumima. Potkraj života po treći put našao se u Londonu, siromašan i ogorčen na čitav svijet, gdje se u tami londonskog podzemlja izgubio svaki trag o njemu. Zadnji dokument koji je o njemu sačuvan nosi datum 17. lipnja 1712. To je Papinovo pismo prijatelju, koje završava potresno: ˝U tužnom sam položaju. Čak i kada radim ono najbolje što umijem, stječem neprijatelje. Ali, ne bojim se ničega i uzdam se u sudbinu˝. Nitko ne zna kako je završio Papinov tragični život, ne zna mu se ni za grob.